Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd

Sydney-ski sajtovi:


Poredjenje Australije sa Evropom:

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |

Almanah | Harmonija | CSUCG |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a

Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.

Prilog iz Crne Gore ... KULTURNE RUTE CRNE GORE

Prenosimo dopis kojeg nam je uputio Expedito:

Obradujte sebe, i Vama drage osobe, knjigama iz nove Expeditio edicije na sajtu shop.expeditio.org:
KULTURNE RUTE CRNE GORE
U okviru projekta “PUTEVIMA BAŠTINE – potencijali kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta Crne Gore” objavljeno je pet knjiga koje predstavljaju poćetak edicije "Kulturne rute Crne Gore". Edicija obuhvata nova, redizajnirana izdanja ranije objavljenih Expeditio publikacija, prevode i nove naslove.
EKSTRA PONUDA
Posebna ponuda obuhvata PAKET od 5 knjiga sa popustom od 43%. U okviru ove ponude dobijate sljedećih 5 knjiga:
Medieval Towns of Montenegro / ENG
Godinje – Exceptional Rural Heritage of Skadar Lake / ENG
Perast – The Outstanding Boka Kotorska / ENG
Palaces of Boka Kotorska / ENG
Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori / MNE

Uz paket od 5 knjiga, dobijate i 2 poklona:
1. Knjigu "Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a” / MNE
2. Mapu Zaštićenog područja / MNE
Besplatna dostava za narudžbine iz Crne Gore.
shop.expeditio.org

Srdačan pozdrav od tima Expeditio
EXPEDITIO Center for Sustainable Spatial Development
Rakite IV Lamela I/pr; 85330 Kotor; Montenegro

Prilog iz Slovenije ... izašla iz štampe najnovija knjiga Dijane Pajković

Dijana Pajković je bila članica Savjeta za dijasporu Vlade Crne Gore u prvom sazivu, a sada je pridružena članica Savjeta u drugom sazivu i član odbora za širenje crnogorske zajednice u svijetu u kome igra izuzetno značajnu ulogu.
U očekivanju njenog narednog projekta i istrazivačkog rada na temu crnogorskog iseljenistva ovom prilikom imamo čast da vas upoznamo sa njenom knjigom koja je upravo ugledala svjetlost dana.

IZAŠLA IZ ŠTAMPE KNJIGA CRNOGORSKI ENTITETNI IDENTIFIKATORI U BELOJ KRAJINI

Crnogorsko društvo Montenegro Maribor iz Maribora izdalo je knjigu »Crnogorski entitetni identifikatori u Beloj krajini«, autorke Dijane Pajković. Knjiga je naučno-istraživačkog karaktera, a govori o Crnogorcima koji su došli u Sloveniju kao branitelji Habsburške monarhije prije četiri stotine godina. «O toj crnogorskoj dijaspori se gotovo ništa ne zna, posebno u Crnoj Gori. Zato smo se prioritetno bavili jezikom kao glavnim identitetskim pitanjem, porodicom, običajima i tradicijom«, ističe autorka u predgovoru.
Potrebno je istaći da u literaturi ne postoji tačan datum odlaska crnogorskog stanovništva sa ovih prostora, kao ni tačan datum dolaska u Sloveniju. Zato je dostup do informacija i rad na ovom projektu bio u velikoj mjeri otežan. Različitim metodološkim pristupima, istraživanjima i terenskim radom dokazano je njihovo crnogorsko porijeklo.
U svojoj recenziji dr Marko Terseglav navodi da je autorka uporednim analizama jezika, migracijskih tokova, genealogije, društvenih obrazaca, uslova i razmjera, otkrila da je većina izbjeglica, branitelja došla u Belu krajinu iz Crne Gore. Po njegovim riječima ova teza je novost u dosadašnjoj literaturi o uskocima.
A dr Miran Štuhec, takodje recenzent, knjigu ocjenjuje kao veliki doprinos poznavanju istorije i etnologije u Sloveniji i šire, što takodje ističe neka ključna otkrića o crnogorskoj istoriji.
»Prevazilazeći granice svog interesovanja, autorka uporedjuje arhivsku gradju i naučne relevantne dokaze, kako bi donijela i dala kompletan pregled Bele krajine od dolaska i naseljavanja uskoka, pa sve do opisa kulture i načina njihova života«, zapisao je akademik Milorad Nikčević.

Knjiga predstavlja veliki doprinos Crnoj Gori, njenoj dijaspori kao i Crnogorcima u Beloj krajini koji su malo znali o svom porijeklu iz Crne Gore, kao i vremenu i načinu naseljavanja u Sloveniju.

Knjiga je objavljena uz finansijsku pomoć Uprave za dijasporu Crne Gore.

Prilog iz Crne Gore ... S A O P Š T E NJ E

Cetinje, 14.11.2020.

Iz štampe je izašao četvrti broj IDENTITET-a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore.
Ovaj broj otvara prilog magistra Željka Rutovića, teoretičara kulture medija i sociologije politike, koji piše o vjekovnom identitetu crnogorskog naroda.
Iz Sjedinjenih Američkih Država univerzitetski profesor dr Mark Grinberg šalje podršku Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, a iz Velike Britanije magistar Vladimir Pekić piše o potrebi dizanja na veći nivo partnerstvo države Crne Gore i njene patriotske emigracije.
Iz Hrvatske akademik prof. dr Milorad Nikčević predstavlja crnogorsku zajednicu u toj državi sa posebnim osvrtom na Slavoniju i Baranju.
Magistar Mihal Spevak nam donosi analizu parlamentarnih izbora u Slovačkoj, a politikolog Nenad Stevović piše o političkom organizovanju Crnogoraca u vojvodjanskoj opštini Mali Idjoš.
U tekstu iz Italije Danijela Djurdjević opisuje vezu sicilijanskog grada Mesine i kraljice Jelene Savojske, a iz Slovenije Veselin Lakić predstavlja časopis Crnogorska riječ i aktivnosti crnogorskih udruženja iz Ljubljane.
O Argentinki crnogorskog porijekla, koja je u padobranstvu ispisala istoriju u vazduhu, piše Gordan Stojović bivši ambasador Crne Gore u Latinskoj Americi, a o aktivnostima Crnogoraca u Španiji saznajemo u tekstu Veljka Martinovića iz Barselone.
Istraživač Miroljub Orlandić iz Sjeverne Makedonije predstavlja arhivsko istraživanje o iseljavanju Crnogoraca u Bugarsku, a arhimandrit Longin Munćan u svom tektsu obradjuje migracije Crnogoraca u Rumuniju za vrijeme Nikole I Petroviča.
U ovom broju su i stalne rubrike: Iz istorije crnogorske dijaspore, Literati iz dijaspore, Knjiga, Crnogorska emigrantska poezija i Crnogorska kužina, kao i nova rubrika Muzika i film, koja donosi priču o prvom Crnogorcu u Holivudu.
Redakcija časopisa se oprostila od svog tragično preminulog kolege dr Igora Kosića iz Rusije.Časopis Identitet izlazi periodično, izdavač je “Crnogorski identitet” sa Cetinja, a glavni i odgovorni urednik je Nenad Stevović.
Elektronsko izdanje ovog broja će mozete pogledati OVDJE.

,Montenegro International' ... Vrijeme je za novi narativ i homoeginzaciju progresivnog crnogorskog bića

Vrijeme je za novi narativ i homoeginzaciju progresivnog crnogorskog bića

Politička tink tank organizacija 'Montenegro Internationl' organizaovala je sastanak sa grupom progresivnih gradjana, javnih ličnosti i grupa koje su zabrinute za sadašnju društveno-političku situaciju u Crnoj Gori.
Na skupu je uzelo učešća 35 članova grupa i pojedinaca, nezavisnih stručnjaka, gradjana, intelektualaca.
U uvodnom dijelu skupa učesnicima su se obratili predstavnici Montenegro International Jason Gold i Anto Janković. Homogenizacija progresivne društvene i političke scene u Crnoj Gori čini jednu od misija ove organizacije koja već nekoliko mjeseci djeluje na području naše zemlje i uključuje kako naše državljane i iseljenike, tako i političke ličnosti iz evropskog društvenog i političkog konteksta.
Ova misija uključuje povezivanje i fasilitaciju procesa, osnaživanje političkog pokreta. Promjena narativa na crnogorskoj društvenoj i političkoj sceni izvjestan je izazov, ali i impertaiv kako ove grupe tako i svih onih sa kojima saradjuju u zemlji i inostranstvu.
Tokom sastanka dominirale su sjajne teme i zaista inspirativni i posvećeni učesnici, o čemu govori broj tema i sadržine diskusija.
Posebnu pažnju zavrijedila su pitanja poput kršenja i ugrožavanja dječjih prava, ugrožavanja imovine i kulturne baštine crnogorske pravoslavne crkve, inicijativa za formiranje posebnih timova u okviru SDT-a kako bi tužilaštvo i sudstvo obavljali svoje redovne dužnosti na procesuiranju kriminalnih radnji poput onih najaktuelnijih kršenja zdravstvenih mjera prilikom masovnih dogadjaja kao što je bila sahrana Mitroolita Amfilohija, odgovornost Zdravka Krivokapića za kršenje zdravstvenih mjera, utvrdjivanje odgovornosti zbog prepisa državne imovine i sl.
Predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je izmedju ostalih predložio, raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da će i on zavrijediti posebnu pažnju tima koji će raditi na daljoj razradi inicijative.
Montenegro Internationla planira redovne sastanke ovoga tipa kako bi podržali i osnažili sve progresivne gradjane, pojedince i grupe koje žele da proaktivno djeluju u pravcu poboljšanja društvenih prilika u Crnoj Gori.

Aleksandra Radoman – Kovačević
NVO ,Montenegro International'
https://montenegrointernational.org

Prilog iz Crne Gore ... Beats per Montenegro

Novi single Who See

Poslije pivotona Montenegro kanalisanog kroz "Amo popit po pivo" song, Who See, freško, taze, isporučuju novi singl "Idu dani". Klasična je to balkanska priča o tri primjenjena filozofa iz komšiluka, koja nas zaraznim refrenom podsjeća na realnost prolaznosti i koja na zabavan način obradjuje ozbiljnu temu bitisanja. Kao gost u epizodi "Idu dani", pojavljuje se Saša iz legendarnog splitskog kolektiva The Beat Fleet, saradnja već neko vrijeme priželjkivana i veoma glatko sprovedena u dijelo. Ovo je još jedan singl koji služi kao najava za novi, peti, po redu, Who See album, koji se vanka očekuje tokom 2021. godine.
Saša Antić: "Ogromna čast i zadovoljstvo mi je bilo napokon suradjivati sa Who See klapom. Meštre iz Kotora pratim od samih početaka i veliki sam njihov fan. Pjesma "Idu dani" mi je definitivno jedna od najdražih suradnji. Hvala braći na pozivu, presretan sam kako zvuči."
Dejan Dedović : "Singl sa Jadrana, konekcija Kotora sa Splitom, pjesma sa ogromnim imenom našeg hip-hop-a, Sašom iz TBF-a. Zbog toga, sa neskrivenim zadovoljstvom puštamo novu traku „Idu dani“."

Who See feat. Saša TBF - Idu dani; Beat: Mario Djordjević ; Tekst: Mario Djordjević, Dejan Dedović, Aleksandar Antić Aranžman: Mario Djordjević, Dejan Dedović Mix i master: Dejan Vučković Video: Mario Djordjević i Nemanja Abazović Cover: Mario Djordjević Izvršna produkcija: Nikola Rajović (Beats per Montenegro); Label: Lampshade media
Idu dani

Prilog iz Crne Gore ... psiholog Marija Scekic

Prenosimo poruku i poziv nasim iseljenicima iz Podgorice:
Za razgovor sa psihologom se odlučuju osobe koje su zdrave, ali koje pate od izvjesnih emocionalnih problema kao što su nervoza, strahovi, napadi panike, problemi i patnje vezano za nepoželjna iskustva, nesigurnost u sebe i svoje mogućnosti, osjećaj barijere i otpora za rad na svojim poslovnim ciljevima, tenzije u prisustvu nepoznatih ljudi, nedostatak samopouzdanja, sebičnost, javni nastup, bijes, psihosomatske tegobe, zdrave i nezdrave emocije i mnogi drugi emocionalni i interpersonalni problemi.

Moje ime je
Marija Šćekić diplomirani psiholog
Tel. : +38268641993; marija_scekic@yahoo.com
https://youandfear.com

Povodom smrti Rista Radovića, mitropolita SPC u Crnoj Gori i njegove vlade

Povodm smrti Rista Radovića, mitropolita SPC u Crnoj Gori izdvojili smo nekoliko poruka eminentnih ličnosti koje se nijesu utopile u stereotip idolopoklonstva i kukavičluka koji obilježava intelektualnu elitu u Crnoj Gori, pa i šire:

Biljana Srbljanović .... "Sujeverno ubedjenje “o pokojniku samo najlepše” obeležje je licemerja i mahnite želje za dopadanjem većini, najveće je breme pod kojim posrće naša intelektualna javnost. Nema ni reči kritike, nego čak ni hladnih i objektivnih informacija iz života i dela Radovića, koje mogu osenčiti kratkovidu opsednutost recentnim političkim delovanjem najmoćnijeg velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve. Svi ćute, skrivaju se iza lažnog morala, malogradjanskog pravila da mrtav čovek svojom smrću briše svu svoju lošu prošlost, sve grehe protiv društva i sredine u kojoj je decenijama štetno delovao." ... Pobeda vraga

Kaćuša Krsmanović: ... "Svoju misiju sprovodio je agresivno, ali strpljivo. Za tri decenije uspio je, zahvaljujući upornom ćutanju crnogorskih vlasti, da skoro svu pravoslavnu crkvenu imovinu u zemlji prepiše u vlasništvo Srpske crkve, sagradi dva velika svetosavska hrama – u Podgorici i Baru i svetosavskoj arhitekturi prilagodi, temeljnim doradjivanjem, crnogorsko sakralno nasljedje i kulturnu baštinu... Njegova zaostavština danas u Crnoj Gori sigurno je najznačajniji i najveći prilog asimilaciji Crnogoraca i zatiranja crnogorske nacije i države." ... Amfilohijeva ostavština teško breme i za crkvu i za državu

Milorad Nikčević: ... "Kad se svede na kategorije i fenomene, Amfilohijeva djelatost u Crnoj Gori može se kratko opisati ovim pojmovima: promocija ksenofobije, kulturalnoga rasizma, nacionalšovinizma, fundamentalizma, klerofašizma, antiislamizma, mizoginije, homofobije, negacija prosvjetiteljstva, zapadnoevropske civilizacije i sl. Ako su to vrijednosti kojima treba da stremi suvremeno društvo, onda su riječi mandatara Krivokapića da je Radović bio jedan od najboljih u našemu vremenu sasvim na mjestu. No, kako još nije došlo doba u kojem će novofašizam biti mjera stvari, gradjenje Amfilohijeva svetačkoga kulta moraće ipak da malo pričeka." ... In memoriam za jednu epohu

Dragan Bursać:
Ministarka za ustašku djubrad i magarce!
To će biti vlada muke, blama i bruke, ako je bude kao takve. U sistemu velikih brojeva desio se sistem malih brojeva, da ne kažem malih ljudi. Pa je tako ministarku Sanju Damjanović, koja je radila u CERN-u zmijenila Bilećanka, Vesna Bratić koja je radila za Zdravka Krivokapića u njegovoj srBski podržanoj NVO “Za budućnost Crne Gore”.
Budućnost Crne Gore ovako srednjevjekovno osvježena, crna je da ne može biti crnja. Persona koja umjesto suvilslih riječi, svijetu isporučuje opskurne napisane dječije sastave, posvećene Amfilohiju Radoviću i koja je kako sama veli Srpkinja “u duši, u telu i na popisu“, dakle 3u1, eto ona će biti prva za sport, prosvjetu, kulturu i nauku. ... Ministarka za ustašku djubrad i magarce!

Slobodan Sadžakov:
Ono šte se dešavalo na sahrani mitropolita je debakl razuma
Kao kolektivni harakiri, kao primitivizam i bezumnost koja će u narednom periodu donijeti stravične posljedice u ionako izuzetno teškoj situaciji. Zastrašujuća je činjenica koliko je velik broj ljudi koji, i poslije svega, nijesu u stanju doći do elementarne svijesti čak ni o vlastitom zdravstvenom interesu, kao ni o zdravstvenom interesu sopstvene djece. ... Ono šte se dešavalo na sahrani mitropolita je debakl razuma

Prenosimo i dvije objave sa FB:

Vukašin Perović:
SUNOVRAT ZDRAVOG RAZUMA
I ovo se završi. Dio javnosti je šokiran ovolikim posrnućem i neprimjerenim ponašanjem. Ipak, ništa se nije desilo, što se odavno nije spremalo. Ovo sa crkvom nije imalo nikakve veze.
U Srbiji je 30. marta, od korone umro Vladika Milutin, Episkop valjevski. Par redaka u novinama, nikoga na sahrani sem najbližih. A skoro su bili isti u rangu. Pa što se odje desilo? Odje se desila kulminacija 30-ogodišnjeg djelovanja srpske crkve koju je pokojnik planirao, organizovao i sprovodio.
Kako ni za njegova života, tako ni danas ništa nije bilo slučajno. Napravljena piramida, mjesto za pokojnika i hipnotisani narod. U sramno ponašanje se uklopila i korotna RTCG, sa skandaloznim prenosom i kamernom muzikom. Licemjerni komentari javnih ličnosti, koji se utrkuju ko će o pokojniku slagat što više. Skup koji je više priličio paganskom obredu neke sekte, neznaveni narod koji je pratio djeda i političari iz interesa.
Vučić je stiga da preuzme stado od pokojnika. Dodiku nije jasno o čemu se radi, ali je doša jer je tu Vučić. Rukoljub je doša da vidi da mu pokojnik slučajno nije ostavio listicu sa imenima mimnistara. Mali Aleksa je tu da ga vide četnici, a poslije može reć da je bio službeno. Irinejeva priča o “zlatnim slovima” je kao 1915-e, kad su Srbi rekli da će nas u istoriju upisati zlatnim slovima, pa su nam uzeli crkvu i državu. Tu smo i mi normalni prokleti kopiljani, koji onako zakovani za Vezirov most sve ovo gledamo sa olakšanjem, nadom da će biti bolje i dozom blama zbog njihove gluposti. Neko danas reče: “Počinuo je Mitropolit”. Ne gospodo, Mitropolit je umro, a počinula je Crna Gora.

Miodrag Miko Živković:
"Crna Gora u morbidno paganskom transu
povodom odlaska "svjedoka bozije ljubavi"
Slike koje do nas stižu ovih dana su toliko zaprepašćujuće da ne možemo, a da se ne zapitamo, gdje mi to živimo, jer mala smo mi zemlja za ovoliki mrak.
Napustio nas je "svjedok božje ljubavi" Amfilohije Radović i otišao na onaj drugi svijet, a za sobom je ostavio širom otvorena vrata zla koja je sam otvorio. To njegovo nasljedje nastavlja da živi u ljudima koji su prateći "njegovu" crkvu i "njegovu" vjeru, bacili pod noge sopstvenu istoriju, pretke i državu. U njegovom ispraćaju sa ovoga svijeta svjedočimo nevjerovatnom i za ovaj narod neprimjerenom, morbidno-paganskom i nekrofilskom transu.
U transu su "vjernici" koji ljube njegovo mrtvo tijelo, bacaju se u uplakani na zemlju i kleče, u transu je i "njegova" Srpska crkva koja valorizuje svo njegovo strašno i opasno nasljedje, a u transu su i političari "njegove" buduće vlasti koji primitivno dijele taj nesrećni dio kolača sa svojim vjernim biračkim tijelom.
U nevidjeno sramnom dodvorničkom transu je i državna RTCG koja je obukla sve svoje voditelje programa u crninu demonstrirajući žalost i donijela istorijsku odluku da prvi put od osnivanja direktno prenosi jednu sahranu i to čovjeka koji je bio negator Crne Gore i svega crnogorskog. Da trans dobije na širem značaju, potrudili su se velikosrpski političari iz okruženja koji slavodobitno koristeći smrt svoga vladike, kojega baš i nijesu voljeli, dodjoše u Crnu Goru, ne bi li nam poručili da projekat "Srpski svet" živi i napreduje. Normalna, većinska, gradjanska, antifašistička i multivjerska Crna Gora mora imati strpljenja da sve ovo istrpi. Mora znati da ovo sa čime se suočavamo nije Hristova crkva, nego obična parapolitička paganska sekta i da ovakva vještački stvorena transcedentalna stanja ne traju dugo. Od boga se plaše samo griješnici, a mi to nijesmo. Neka je vječna Crna Gora!"

Da li su Crnogorci Srbi?

Jesu li Crnogorci Srbi?
Da li su Crnogorsku naciju izmislili komunisti?

Naziv “Srbin” je tek s Petrom II Petrovićem Njegošem u Crnoj Gori počeo dobijati nacionalno značenje. Njegošev učitelj u ranoj mladosti bio je pjesnik Sima Milutinović Sarajlija, velikosrpski nacionalista i špijun, pod čijim je snažnim uticajem Njegošu nametnuto uvjerenje da su Crnogorci dio srpskoga naroda. Ova zabluda je masovno prenijeta Crnogorcima preko Gorskoga vijenca i u njemu stvorene ideologije kosovskoga mita.
Istorijski izvori pokazuju da su prije Njegoša Crnogorci sebe posebnim narodom u odnosu na Srbe:
- Vladika Vasilije Petrović Njegoš 2. maja 1753. u pismu grofu Šuvalovu ističe: “Na to Otomanska Porta 1714. godine posla više od 100 hiljada naoružanih vojnika, predvodjenih Numan-pašom Ćuprilićem, na našu Crnu Goru (budući da smo mi od svojih saveznika Srba, podanika turskih, ostavljeni bili)…”
- Vladika Vasilije isto ponavlja u svojoj “Istoriji o Černoj Gori”, objavljenoj u Moskvi 1754. godine: “Crnogorci od svojih saveznika Srba, turskih podanika, bjehu ostavljeni…“
- Vasilije Petrović u pismu ruskome grofu Šuvalovu 16. decembra 1757. sebe naziva “smirenim pastirom svoga otečestva naroda crnogorskoga” i ističe: ... Da li su Crnogorci Srbi?

Smijemo li zaboraviti našu istoriju i odreći se Crne Gore za koju su naši preci vjekovima prolijevali krv???

Asmir T. Pućurica ... Problem asimilacije Muslimana u Crnoj Gori

Turbulentni nastup 20. vijeka protutnjao je balkanskim poluostrvom, ostavivši za sobom nove karte, političke ideje i pokrete. Iako je prijetio progresivnim idejama, rušeći pred sobom tvrde monarhističke sisteme, 20. vijek donio je socijalna, društvena, a naročito ratna razaranja. U nekom slučaju, 20. vijek se može nazvati i vijekom novih društvenih standarda i vrijednosnim ljestvicama koje će oblikovati narode i nacije, prijeteći da neke zatre, asimiluje i zbriše iz civilizacijskih tokova kojima ide čitav svijet. ... Problem asimilacije Muslimana u Crnoj Gori

Prilog iz Hrvatske .... Vinkovačke jeseni

ELEGANCIJOM, SKLADOM I LJUBAVLJU U AFIRMACIJI CRNOGORSKOG IDENTITETA

U središtu grada Vinkovaca, na samome dodiru Slavonije i Srijema (RH), svake se godine organizuju u prvoj polovini septembra tradicionalne Vinkovačke jeseni. Tako se ove godine zbila tradicionalna manifestacija koja traje nekoliko dana. Na njoj su se prezentovali izvanredni kulturno-zabavni, poljorivredni i gospodarski sadržaji. No, neobičnost ovogodišnjeg višednevnog skupa je bila u tome što je Kulturni centar „Gatalnik“ iz Vinkovaca predvidio organizovanje manifestacije „Etno frizure“ svijeta. No, zbog Korone, to jest Kovida 19, manifestacija je ove godine prilagodjena tim okolnostima, pa su domaćini skupa organizovali predstavnike nacionalnih manjina iz Republike Hrvatske.
I po prvi put na takoj veoma zanimljivoj manifestaciji sudjelovala je i predstavnica crnogorske nacionalne manjine iz Osijeka. Mlada studentkinja biohemije i prehrane Katarina Gale sa Sveučilišta iz Osijeka, rodjena Vinkovčanka, učestvovala je u manifestaciji u središtu grada Vinkovaca.
Profesorica Jasna Mak bila je njezina mentorica koja je izradila i opremila njezinu tradicionalnu crnogorsku frizuru. Stasita i lijepa djevojka zasjala je u punom sjaju kad se s crnogorskom zastavom, uz zvuke tradicionalne crnogorske himne „Oj svijetla majska zoro“ prošetala medju brojnim i radoznalim gledaocima grada Vinkovaca koji su je najsrdačnijim aplauzom propratili do centralnog trga Vinkovaca dje se cijela smotra odvijala.
Duša i spiritus movens cijele manifestacije bila je prof. Blanka Žakula, inače autorica nekoliko knjiga pod naslovom Tradicijske frizure Hrvatske. Cijeli ceremonijal uljepšali su predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Osijeka: Siniša Popović i prof. dr Milorad Nikčević koji su uz predstavnika Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljuba Radovića iz Rijeke najsrdačnije pozdravili skup u Vinkovcima. U znak zahvalnosti za naš angažman dobili smo po jedan komplet knjiga „Tradicijske frizure Hrvatske 1, 2, spomenute autorice.
Slavlje je trajalo dugo u noć.
Biljana Pajnić-Nikčević

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

PODIGNUTI I OBNOVLJENI CRNOGORSKI MANASTIRI I CRKVE OD GOD. 1860. DO 1910.

PEDESET GODINA NA PRESTOLU CRNE GORE 1860 - 1910.

Štampano u K.C. Državnoj Štampariji 1910.
priredio: Novak Adžić

Donosimo vam spisak svih manastira i crkvi koje su obnovljene ili sagradjene u periodu 50-godišnje vladavine kralja Nikole i koje su bile državno vlasništvo Crne Gore dok ih SPC nije nezakonito prepisala u svoje vlasništvo:

Crnogorski manastiri i crkve koje su bile vlasništvo države Crne Gore, a koje se od nasilnog ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve 1920. godine još uvijek nalaze u sastavu Srpske pravoslavne ckve.

Prilog o aktivnostima MEAA na RTCG

Satelitski program RTVC objavio je prilog iz aktivnosti nase zajednice kojega mozete pogledati na linku:

Prilog o aktivnosti MEAA na RTCG

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Kolektivna izlozba u Paramati - Sidnej

U uslovima restrikcije druženja otvorena je kolektivna izložba “Companions” u galeriji Pari u Paramati (Sidnej). Obzirom na pogoršanje opšteg stanja uzrokovano virusom Covid19 svaki od umjetnika mogao je da pozove samo nekoliko svojih prijatelja i to u različito vrijeme.
Tako smo i nas nekoliko obišli postavku i 15-tak minuta proveli u društvu Miške i organizatora izložbe.

Companions - Exhibition at Pari
Pari, Shop 7, 4-14 Hunter St, Parramatta, Sydney, Australia

We’re excited to welcome you back to Pari soon, with plans in place to make sure we keep each other safe.
‘Companions’ opens on 18 July. Our 2020 callout showed us the huge diversity of ideas that artists in Western Sydney and beyond are thinking through, and ‘Companions’ is our first show curated from the submissions we received. In ‘Companions’, materials are active partners in each practice, and the subsequent works are collaborations: the result of a push and pull between human and non-human companions.
Participating artists: Reanne Chidiac, Kath Fries, Chevron Hassett, Miska Mandic, Audrey Newton and Dianne Turner.

Dates: 18 July - 30 August
Opening: from 19 July 2-4pm Private or small group viewing sessions can be organised on request. DM us or email

Naša Miška, pored sto se uspjesno bavi raznim aspektima umjetnosti i povremeno je sudionik izlozbi, predaje nekoliko predmeta na sidnejskom Univerzitetu UTS, a u toku je svog doktorskog rada na veoma zahtjevnu temu iz ekologije.

----------------------

Riječ dvije o Miski nadjenih u biltenu izlozbe i ne bas najbolji prijevod uz pomoć Google translate:

In 2015 I visited my grandmother’s grave in Danilovgrad in Montenegro. Scattered across the graveyard were colorful plastic flowers in transparent plastic boxes. The heat of summer had made them sweat, water droplets collecting on the inside of the plastic as if the fliwers were tearing up. Underneath the earth the bodies of loved ones were slowly returning to dirt in a way their shrines never would.
Miska Mandic looks at materials and objects that are symbolic, and at times contradictiry companions to the preservation of life and memory. The impermanence of life and the earthiness of the human body motivated us to build permanent monuments to loved ones. Polished granite slabs and syneteic flowers sweeting in perspex cases will persist long after a body has returned itself to the elements. The absurdity of this fight against natural cycles is underlined by flowers that wilt, shrivel and decay.

2015. godine posjetila sam grob svoje babe u Danilovgradu u Crnoj Gori. Razbacani po groblju bili su raznobojni plastični cvjetovi u providnim plastičnim kutijama. Ljetna vrućina učinila je da se kapljice vode na unutrašnjosti plastike skupljaju dajući utisak kao da se cvijeće pokusava otrgnuti iz tog ambijenta. Ispod zemlje tijela voljenih ljudi polako su se vraćala u zemlju na način na koji njihova svetišta nikada ne bi.

Miska Mandić gleda na materijale i predmete koji su simbolični, a ponekad i kontradiktorni pratitelji očuvanju života i sjećanja. Nepromjenljivost života i zemljanost ljudskog tijela motivirali su nas da izgradimo trajne spomenike voljenim osobama. Polirane granitne ploče i slatkiši sintetičkog cvijeća u pleksiglas kutijama će postojati dugo nakon što se tijelo vratilo svom elementu. Apsurdnost ove borbe protiv prirodnih ciklusa podvučena je cvijećem koje se guzva, vene i propada.

Pobjeda sa predstavnicima dijaspore o Danu nezavisnosti

U prilogu Pobjede novinarka Nada Kovačević nas je zamolila da odgovorimo na par pitanja povodom Dana nezavisnosti. Članak je objavljen 21.05.2020. i ovdje donosimo originalni odgovor, a na linku mozete vidjeti, razumljivo, nesto skraćenu novinarsku formu. U svakom slučaju zahvaljujemo se Pobjedi na ustupljenom prostoru.

Kako vidite Crnu Goru 16 godina nakon proglašenja nezavisnosti? Koje su promjene? Broj godina koje navodite trebalo bi da bude dovoljan da bi se osjetio napredak u svim segmentima društvenog života.
Na zalost, Crna Gora mi izgleda sve tužnija i depresivnija.
Nijesam vjerovao da u našoj Crnoj Gori ima toliko neznavenih, agresivnih i spremnih da bez razmišljanja izvrše svaku naredbu svojih vjerskih idola - dok nijesam vidio njihove šetnje. Bilo je to istinsko razočarenje!
Odakle toliko mržnje prema sopstvenoj državi?
Razumije se i nezadovoljstvo dugim trajanjem jedne većinske partije. Uz svo uvažavanje postignutih rezultata: obnova nezavisnosti, članstvo u NATO, blizina članstvu u EU, novi putevi i autoput, ova vlast je malo pažnje posvetila jačanju crnogorskog nacionalnog identiteta od školstva pa do državnih struktura i medijske pokrivenosti.
Normalno bi bilo da se smjenjuju partije na vlasti, jer ni za jednu državu nije dobro duga vladavina jedne partije, ali šta je alternativa Crnoj Gori? Glasati za partije koje joj otvoreno prijete njenim nestankom bilo bi ravno samoubistvu. Paradoksalno, ali činjanica je da upravo ovakva opozicija državi održava vlast koju svim silama nastoje da sruše!
I onda se zapitate odakle toliko suprotnosti na tako malom prostoru?
Prirodni dragulj sa sve boljom, ljepšom i sigurnijom putnom infrastrukturom, hotelskim kapacitetima, lijepom hranom i restoranima, ski centrima, nacionalnim parkovima, predivnim jezerima i morskom obalom, a onda vas iza ćoška sačekuje mračno doba za koje mislite da je 500 godina iza vas!?
Zamislite kako uredjeni svijet gleda na stav jedne crkvene zajednice da je iznad Zakona!
U Australiji ima blizu 200 vjerskih zajednica i ni jednoj ne pada na pamet da se izdigne iznad njega. Nedavno smo imali slučaj da je Australija zatražila ekstradiciju biskupa kojega je Papa imenovao za jednog od najbližih saradnika!!! Optužen je da je znao za seksualna iskorištavanja djece, ali da ih je zataškavao i sve to se dešavalo prije nekoliko decenija! Biskup je vraćen u Sidnej, osudjen i proveo je u zatvoru par godina i tek nedavno je pušten. Bilo je tu raznih komentara od onih da mu je sve namješteno do onih da je i sam u svemu tome učestvovao, ali sem jedne manje podrške ispred katedrale nikakvih uličnih cirkusa nije bilo. Sve je prepušteno pravnom sistemu da objavi svoju odluku.
Kad vidite da kod nas proglašavaju svecima ratne zločince, da su pod mantijom zaštićeni pedofili, ubice i prevaranti onda se zapitate kakav je to naš pravni sistem i koji je to moralni sklop vjernika koji im ljubi ruke?
Izgleda da lagano prihvatamo činjenicu kako je put do uredjene države izuzetno dug i da će mnogima od nas ostati samo pusta želja da budemo njen dio.
U drzavi u kojoj malo ko u koga ima povjerenja teško da možete ostvariti bolje rezultate. Imamo nezavisnu Crnu Goru - nezavisnu od Crnogoraca, a zavisnu od trećine onih kojima su matične države u okruženju, ili malo dalje preko plota. Imamo pravni sistem u kome mnogi donose nerazumljive odluke pa se zapitate u čijem interesu rade!? Previše imamo interesnih Crnogoraca koji su svo vrijeme u nekom stanju prelaznog roka i samo se očekuje bolja ponuda.
Dakle, umjesto da se radujemo napretku mi se plašimo bosanskog scenarija za Crnu Goru.
I tamo su prvo išli popovi.

Koji je doprinos dijaspore za razvoj Crne Gore kao nezavisne? Nemjerljiv doprinos dijaspore je sama činjenica da ista nije na teretu crnogorskog budzeta! Da ništa drugo ne doprinosi to je sasvim dovoljno, a znamo da učestvuje, na razne načine i da se preko 500 miliona evra slije na bankovnim računima Crne Gore.
Ali i nama je neshvatljivo koliko novca odlazi na glomazni drzavni aparat, finansiranje raznih partija, pa i onih koji rade protiv države Crne Gore, mnogobrojnih nevladinih organizacija, a uvijek se iznova postavlja pitanje - koji je doprinos dijaspore. Od nas se samo traže pare i ništa više. Nikakvi savjeti, iskustva iz država u kojima živimo, njihov odnos prema raznim zajednicama ili način života - u Crnoj Gori nikoga ne interesuje! Samo i jedino pare, a zaboravlja se da sama Crna Gora ima oko 70 milionera i da na računu jednog od njih ima 32 miliona evra! I opet iznova svi traže pomoć od dijaspore.
Eto, Vlada je formirala i Savjet za dijasporu i znate li koji je učinak tog Savjeta za ovih 4-5 godina? Da budem blag - skoro pa nikakav!

Kako članovi vašeg udruženja obilježava 21. maj Dan nezavisnosti? Moderna sredstva tehnologije su značajno promijenila način organizovanja zajednica. Mi smo se medju prvima prilagodili tim promjenama. Napravili smo izuzetno posjećen web sajt (samo u aprilu smo imali 18000 posjeta) i sveli značajna druženja na zajedničku proslavu Dana nezavisnosti u Melburnu i promotivno veče sa premijerom NSW-a u Sidneju.
Ostala druženja se svode na povremene susrete i zajedničke večere. Većinu aktivnosti odradjujemo putem Interneta.
Ove godine, iz svima poznatih razloga, su izostale planirane aktivnosti, ali to ćemo uskoro nadoknaditi, a Dan drzavnosti ćemo proslaviti u porodičnim atmosferama.

Prof. Sreten Zeković objavio novu knjigu "U kružištu svetosrpstva"

Predsjednik Skupštine Crnogorskog zbora Cetinje, prof. Sreten Zeković, objavio je novu 59 knjigu "U kružištu svetosrpstva" na 356 stranica.
U knjizi se, kako je saopšteno iz Crnogorskog zbora, kritikuju "cijenjene i uvažene" svjetovne i crkveno-vjerske ličnosti i daju se odgovori na "manitu pomamu aktuelnog anticrnogorskog i antisuverenističkog pokreta".

Zahvaljujemo se clanu nase zajednice Gojku Krivokapiću koji se sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstva svih troskova da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana. Prof. Zeković je to znao da cijeni pa je u uvodu knjige uputio izraze zahvalnosti G.Krivokapiću, kojemu ovo nije prvi put da svesrdno pomaze stampanje knjiga koje promovisu očuvanje crnogorske nacionalne i drzavne samobitnosti.

UVIJEK AKTUELNO ... "Svjedok božje ljubavi"

Posebnu zahvalnost dugujemo autorima Tanji Šuković i Snežani Rakonjac na ostvarenju ovog izuzetnog projekta.

Što je sve Amfilohije govorio i radio po Crnoj Gori u proteklih 30 godina

Kratki dokumentarac koji je napravljen isključivo od autentičnih video snimaka i koji ne prikazuje ništa sa čime većina gradjana Crne Gore, ali i regiona već nije bila upoznata, izazvao je veoma negativne reakcije protivnika nezavisne Crne Gore.
U emisiji se može vidjeti što je sve govorio Amfilohije (Radović), ali i što su radili njegovi svještenici, u proteklih 30 godina.

-----------------
Decembra 1990., još za života vladike Danila Dajkovića za mitropolita Eparhije crnogorske-primorske ustoličen je dotadašnji episkop banatski Amfilohij Radović. On je tada, uz prisustvo Momira Bulatovića, Radovana Karadžića, patrijarha SPC-a Pavla, ali i oficira tadašnje JNA, pozvao da se izvade i opoje kosti iz jama i poručio da “ako nema mira medju mrtvima neće biti mira ni medju živima”.
Na titlu, kako je navedeno, Amfilohijeva tadašnja besjeda, pokazalo je vrijeme, bila je gotovo proročanska, i podjseća da u godinama koje su uslijedile mira nije bilo, ni na prostoru bivše Jugoslavije, ni na vjerskim svetkovinama, ni u crnogorskim crkvama.
“U Crnoj Gori produbljene su stare podjele. Vrata crnogorskih hramova otvorena su za ratne zločince, ali ne i za Crnogorce”, poručuje se na početku filma u kojem se hronološki, kroz dijelove govora i poruka, prikazuje djelovanje Amfilohija.
U dokumentarnom filmu prikazani su snimci nalaganja badnjaka od strane SPC-a na Cetinju 1991. godine na kojima se u društvu Amfilohija vidi Željko Ražnjatović Arkan, kao i druga unoformisana i naoružana lica, te niz skupova na kojima je Amfilohije u društvu Šešelja, sa guslama i četničkim skupovima.
“Za sve zavedene neuke i neobaviještene gradjane ovo je onaj crv sumnje da se zapitaju i malo više informišu ko je ustvari Risto Ćirov Radović (Amfilohije). Ova emisija ne može ni naslutiti njegova nedjela tokom proteklih 30 godina, a čitavi serijal bi mogli posvjetiti svastočinstvu Rista Ćirovog”, stoji u jednom od niza komentara na sjatu RTCG.
U odgovoru na reagiranja Mitropolije SPC-a i onih političara koji su stali na stranu Amfilohija da će film poslati na relevantne medjunarodne adrese uredništvo RTCG je ocjenilo da će na tim adresama ponovo biti vidjeni osudjeni ratni zločinci, koje je Mitropolija rado ugošćavala i odlikovna i time aminovala njihova djela.
U zaključku se poručuje da je na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider Demokratskog fronta (DF), kroz Čičine naočare, u "Svjedok božje ljubavi" vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu.

"Svjedok božje ljubavi"

Intervju portalu revije FOKUS

INTERVJU - Mihailo Mandić

Zahvaljujući glavnom uredniku portala Revije Fokus, Seadu Hodziću, upoznajemo vas sa više podataka o ovom portalu. Sa Seadom smo i do sada imali izuzetnu saradnju. Ovaj INTERVJU je nastavak našeg prijateljstva koji datira i prije početka rada štampanog lista Fokus.

Prvi broj Revije FOKUS izašao je 21. maja 2008. godine u Njujorku i za kratko vrijeme stekao veliki broj čitalaca. Činjenica da u Njujorku i SAD ne postoji nijedan list koji okuplja ljude porijeklom iz Crne Gore, motivisala nas je da krenemo u tu misiju, uvjereni da uspjeh neće izostati. I nijesmo se prevarili.
Novine smo distribuirali širom SAD i Kanade, a odredjeni broj primjeraka slali i u Crnu Goru.
Od štampanje prvog broja Fokusa, svaki naredni je iščekivan s nestrpljenjem. Ubrzo je postao najčitaniji periodični list sa prostora bivše Jugoslavije u državama Njujork i Nju Džerzi, a na nekim američkim prodajnim mjestima kupovalo se više od 140 primjeraka – više čak i od mnogih poznatih američkih novina.
Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i velikim ljudima, o životu u Americi i Kanadi, priča iz zavičaja. Sve to je bio sadržaj štampane verzije Revije Fokus.
Nakon šest godina od izlaska prvog broja Fokusa, svjesni svih prednosti koje pružaju on-line izdanja u odnosu na štampane medije, odlučili smo da redizajniramo naš web portal i svu raspoloživu energiju usredsredimo da zaživi medju našim ljudima u dijaspori i zavičaju.
Portal Revije Fokus je prilika da se svi iseljenici razasuti po čitavom svijetu okupe na jednom mjestu, da iznesu svoje stavove i razmišljanja, da daju svoje sugestije, predloge, ali i kritike, jer smo mi otvoreni za svaki vid saradnje. Istovremeno, naš cilj je da budemo bliži jedni drugima, da se upoznajemo i družimo. Želimo da otvorimo teme od značaja kako za nas iseljenike, tako i za one u zavičaju koji se bore za pravedniju, časniju i bolju Crnu Goru.

Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

VRIJEDAN JUBILEJ .... 26.12.2018. NAVRŠAVA SE 23 GODINE OD OSNIVANJA PRVE CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

26.12.2019. navršavaju se 23 godine od osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji. Bili su to počeci organizovanja udruženja koje se jasno odredilo po pitanju borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti. Trebalo je u to vrijeme iskazati veliku gradjansku hrabrost i suprotstaviti se protivnicima ideje samostalne i medjunarodno priznate Crne Gore.
Odmah po osnivanju znali smo da ocijenimo važnost i moć Interneta pa smo medju prvima napravili jedan izuzetno moćan i medju našom dijasporom širom svijeta popularan web sajt koji je ogledalo svih naših aktivnosti. Sajt je platforma i za mnoga druga naša udruženja sa kojima održavamo prisnu saradnju.
Uvijek iznova naglašavam značaj Internet revolucije koja je iz temelja izmijenila način organizovanja dijaspore. Nije u pitanju samo naša zajednica! Slično je sa mnogim ostalim udruženjima. U Crnoj Gori nikako da uhvate korak sa vremenom i odmaknu se od zastarelih stereotipa iseljeničkih prebrojavanja i druženja na stari način. Ranija redovna nedeljna okupljanja su izgubila svaki smisao! Nekada su ti susreti bili izvor informacija koje su nam sada postale dostupne jednostavnim klikom na mobilnom telefonu. Izuzetak su samo udruženja čiji su iseljenici koncentrisani u jednom uskom krugu, ali takvi se mogu prebrojati na prstima jedne ruke!
Crnogorska etnička zajednica se i ove godine sprema da promoviše i naše iseljeništvo i Crnu Goru na jedan reprezentativan način na premijerskoj večeri u martu mjesecu i da proslavi Dan nezavisnosti sa svojim članovima u Melburnu u maju.

Ovo je prilika da se još jednom podsjetimo na dio onoga čime se možemo pohvaliti:

- Odmah nakon osnivanja naša zajednica je sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske igrala značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke dijaspore na svjetskom nivou. Uzeli smo učešće na prvim Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
- Bili smo dio delegacije 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku kada smo potpisali «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
- Naša zajednica je bila aktivni učesnik predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
- MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
- U Australiji smo jedini organizovali uspješnu promociju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru
- Cijelo vrijeme smo pisali apele, saopštenja, reagovanja i pisma podrške borbi za obnovu crnogorske državnosti
- Našom zaslugom imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i trudimo se da reprezentujemo Crnu Goru na najbolji mogući način. Postali smo dio širokog kruga etničkih zajednica Australije
- Crnogorska etnička zajednica Australije figurira u skoro svim institucijama australskog sistema kao autentični predstavnik Crne Gore.
- Zahvaljujući nama po prvi put u Popisu Australije pojavljuje se nacionalna odrednica Crnogorac!
- Naša zajednica pomaže našim gradjanima i ovdje i u Crnoj Gori na mnogo načina. Prve informacije o Australiji naši, zainteresovani da se ovdje usele, dobijaju preko nas.>br> - Naš web sajt je jedan od najznačajnijih i najposjećenijih sajtova cjelokupne crnogorske dijaspore preko kojeg pomažemo našim iseljenicima sa pregršt korisnih informacija
- Naša zajednica posreduje i pokušava da pronadje osobe koje su pokidale svoje veze sa svojima u Crnoj Gori
- Crnogorska etnička zajednica je, nakon uporne prepiske, natjerala Poštu Australije da u svoj softverski sistem uvrste kao posebnu državu i Crnu Goru - do tada, šest godina nakon nezavisnosti, na svim pošiljkama ste morali napisati Serbia and Montenegro!
- Odstranili smo sve anticrnogorske i fašističke radio reportere sa državnog SBS radio programa na srpskom jeziku koji je sve do našeg angažovanja bio prava Gebelsova mašinerija. Sada tu radio stanicu rado slušaju kako Srbi, tako i Crnogorci.
- Očistili smo taj radio i od svještenstva SPC odakle su i popovi odstranjeni što se graničilo sa nemogućom misijom i na taj način pomogli i osoblju srpskog radio programa da svoj posao rade na profesionalan način - što oni i čine!
- Predstavnik naše zajednice je već u drugom mandatu član Savjeta crnogorske dijaspore.
- Zahvaljujući našoj zajednici gradonačelnik opštine u kojoj je registrovana CEZA postavlja crnogorsku zastavu na jarbol sidnejske opštine prilikom svih značajnijih datuma iz crnogorske istorije.
- Prošle godine (2018.) na centralnom mjestu sidnejske opštine Rockdale, uz prisustvo opštinskih i državnih funkcionera, zasadjeno je drvo posvećeno Danu nezavisnosti Crne Gore.
- Crnogorska etnička zajednica je, uz blagoslov mitropolita Mihaila, registrovala Crkvenoškolsku opštinu CPC u Australiji

MEAA je bila i ostala istinski reprezent crnogorskih nacionalnih interesa u Australiji i takva će i ostati.

Sydney, 26.12.2019.

Mediji u Crnoj Gori su sa interesovanjem propratili nas jubilej i objavili vijest o tome na svojim portalima, u dnevnoj stampi i na TVCG:

Moja Crna Gora:
Moja Crna Gora
AntenaM:
AntenaM
MINA:
MINA
CDM:
CDM
Aktuelno.me:
Aktuelno.me

Povodom godišnjice osnivanja naše zajednice stigla je čestitka i od Uprave za dijasporu na kojoj se iskreno zahvaljujemo:

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji



	Program \| O nama \| Uprava i clanstvo \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt \|