Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":

Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Provjerite Vašu e-poštu


Yahoo ID:
Password:

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:

... za doseljenike u NSW-u

Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...

Znate li u kakvoj sredini živite

Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia

Australija kroz prizmu statistike

Tabela koliko nas živi u Australiji, a rodjeni smo u državama bivše YU...
Australija i religija - prema popisima stanovništva od 1901 završno sa 1996 i uporedna tablica zadnja dva popisa 1991 i 1996 godine
Stanovništvo Australije po zemljama rodjenja...

Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Imigraciona pitanja, zanimljivi članci iz štampe na našem jeziku.
Sve prevodilačke usluge brzo, kvalitetno i jeftino vrši Mark Novaković kontakt i putem mob. tel. 0402 129 856
Migracioni agent - zainteresovani ste za useljenje u AUS - obratite se agentu: Snežana Mitrevska, Ph: (612) 9969 8926, Fax: (612) 9969 1249

Sydney-ski sajtovi:


Poredjenje Australije sa Evropom:

Zakonik Sv Petra Cetinjskog

Vladimir Dukljanski

Vladimir i Kosara

Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Masa Djurovica

Crna Gora - Veljko Vlahovic

Njegos o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |

Almanah | Harmonija | CSUCG |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:

Vaši komentari

Knjiga gostiju...Vaši komentari

Prilog iz Pariza .... Učešće Asocijacije Montenegro na Forumu Asocijacija

Pariz, 14. septembar 2017.
Učešće Asocijacije Montenegro na Forumu Asocijacija, Francuska

Ovim putem željeli bismo da Vas obavijestimo o učešću Asocijacije Montenegro na Forumu asocijacija koji je održan u nedjelju 10. septembra 2017. godine u gradu Rosny sous bois, u pariskom regionu.
Svake godine, početkom septembra, sve opštine u Francuskoj organizuju Dane ili Forum asocijacija koje su aktivne i djeluju u svojim gradovima. Asocijacija Montenegro već petu godinu za redom učestvuje na Forumu.Ova manifestacija pruža izvanrednu priliku brojnim udruženjima i asocijacijama koje su zastupljene u gradu da predstave čitav niz svojih aktivnosti stanovnicima, pozdravljajući ih na svom štandu ili priredjujući kulturno-umjetnički program tokom dana. Širok je spektar aktivnosti za koje gradjani imaju mogućnost da se raspitaju tokom Foruma kao na primjer sport, kultura, solidarnost, životna sredina, volontiranje i rad u asocijacijama.
Asocijacija Montenegro se i ove godine uspješno predstavila posjetiocima Foruma kao i samom organizatoru Foruma na čelu sa predsjednikom gospodinom Jean Paul Fauconnet. Stand naše asocijacije je posjetio i gradonačelnik, gospodin Claude Capillon, kao i njegovi brojni saradnici i predstavnici lokalnih vlasti, poput gospode Serge Denneulin, Pierre-Olivier Carel, Menahd Ouchenir i gospodje Lucienne Dargere.
Predstavnik naše dijaspore za Francusku i predsjednik Odbora za sport pri Savjetu za saradnju sa iseljenicima, gospodin Dejan Šestović iskoristio je ovu priliku da predstavnicima lokalnih vlasti predoči niz aktivnosti i iskaže želju o dubljoj saradnji naročito u domenu sporta i kulture. Sagovornici su se složili da je učešće na Forumu prilika za prezentovanje i promovisanje crnogorske kulture, te da se na ovakav način čuva i njeguje kulturna raznolikost i multikulturalnost.
Naš štand su takodje posjetili predsjednik ratnih veterana, gospodin Claude Roi, predsjednik asocijacije Sveti Sava, gospodin Goran Vukić, te članovi Kulturno-umjetničkog društva Biseri koji su čak izveli jednu od svojih koreografija.
Na štandu Asocijacije Montenegro posjetioci su takodje imali mogućnost da degustiraju crnogorsko vino i pivo, kao i da probaju crnogorski sir, pršutu, priganice. Ovaj mali a parte sa crnogorskom tradicionalnom kuhinjom je veoma cijenjen od strane posjetilaca koji su se na štandu mogli informisati i preuzeti brošure o Crnoj Gori. Medju posjetiocima je bilo mnogo onih koji su već posjetili Crnu Goru, te iskoristili ovu priliku da podijele utiske i razmijene iskustva. Nadamo se budućem većem odzivu i pomoći pripadnika crnogorske dijaspore, kao i vlasnika firmi i predstavnika naše ambasade.
Učešćem na ovoj i sličnim manifestacijama Asocijacija Montenegro konstantno potvrdjuje djelovanje u skladu sa svojim ciljevima kako bi što ljepše i vjerodostojnije predstavila Crnu Goru u Francuskoj.

Predsjednik
Radoica Marković

Prilog iz Crne Gore .... Dr sci Goran Sekulović

Dr sci Goran Sekulović
O knjizi "Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919-1989" autora dr sci Branislava Marovića

Ključno pitanje ne samo prošlosti već i budućnosti Crne Gore

Autor knjige na početku konstatuje da "osporavanje i nepriznavanje crnogorske nacije dolazilo je i dolazi samo od Srba" (zato se i treba podsjećati na svijetao primjer srpskog akademika prof. dr Živojina Perića koji je kao "vapijući u pustinji" stalno ponavljao da su Crnogorci ne samo etički već i etnički jedan od najoriginalnijih evropskih naroda). Dr Marović se u Uvodu kratko bavi (onoliko koliko mu je to potrebno u funkciji njegove osnovne teme) teorijskim stavovima o naciji klasika marksizma i lenjinizma, zatim strujanjima u radničkom pokretu i njegovom političkom organizovanju, te prisutnosti prvih jugoslovenskih i crnogorskih ljevičarskih ideja, kao i budućih radničkih i komunističkih vodja na tzv. Podgoričkoj skupštini 1918.g. kada je Crna Gora izgubila državni a Crnogorci nacionalni subjektivitet. Tu je i osvrt na stvaranje zajedničke partije jugoslovenskih komunista koji su u prvo vrijeme odbijali da nacionalno pitanje uvrste u svoj program. Prekretnica u odnosu KPJ prema nacionalnom pitanju došla je nakon izbora 1923.g. na kojemu su uspjeh požnjele nacionalne stranke a komunisti doživjeli debakl.... O knjizi "Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919-1989" autora dr sci Branislava Marovića

Prilog iz Njemačke .... Predsjednistvo SCANJ uputilo demant satelitskom programu RTCG

Povodom nestatutarnog pokušaja grupe gradjana iz pojedinih udruženja i njihovih saradnika uz NVO iz Crne Gore, a sa ciljem rušenja CG dijaspore u Njemačkoj, objavljujemo prilog kojeg smo dobili od Emire M. Ličine, generalnog sekretara Saveza crnogorskih asocijacija Njemačke:

Demanti RTCG SAT TV

Prilog o Branislavu Banji Kaludjeroviću

Po njemu je poznato Cetinje. Dovoljno je reći Banja i svi ce odmah znati da je rijec o Branku Kaludjeroviću, sportisti, bivsem predsjedniku STS Crne Gore, vlasniku izdavacke kuce GRAFOS, jugonostalgičaru, poštovaocu lika i djela Josipa Broza Tita, humanisti koji je, izmedju ostalog, poklonio i kuću u kojoj se nalazi CPC - kako napisa V.Koprivica u Intervjuu kojeg je napravio 2005. godine za Novi magazin.
O Banji prilažemo neka od dokumenata koja se mogu naći na Internetu, a neka, kao što su ugovori o poklonu kuće CPC, možete ovdje vidjeti po prvi put.
Branko je ostao nezadovoljan što se nije izašlo u susret njegovoj inicijativi da se na poseban način sahrani i obilježi grob obnovitelja CPC, mitropolita Antonija Abramovića i što mu se nije napravilo spomen obilježje koje je imao namjeru sam da finansira.
Uostalom, ko je Banja možete vidjeti iz nekih od priloženih dokumenata ili jednostavno potražite u Googl-u pa ćete naći i ostale njegove priloge na YOUTUBE ili nekoj od TVCG.

Banja je 2005. godine poklonio kuću Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi!

Posjeta Upravi za dijasporu

Prilikom nedavnog boravka u Crnoj Gori iskoristili smo priliku da obidjemo i Upravu za dijasporu. Tokom prve posjete susreli su se Vesna Špadijer, potpredsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije i Vasilije Špadijer, blagajnik, sa direktorom Uprave za dijasporu Predragom Mitrovićem.

Tokom druge posjete, predsjednik CEZA, Mihailo Mandić se susreo sa Elvirom Bekteši, šefom Odsjeka za privredno partnerstvo i statusno pravna pitanja.

Tokom obje posjete možemo istaći da se vodio konstruktivan dijalog tokom kojega smo upoznali Upravu sa svim aktivnostima iza kojih stoji naše udruženje svih ovih, više od 20 godina, te o sveukupnom stanju medju našim iseljenicima na prostoru cijele Australije.

Lovćenac ..... Crnogorska biblioteka

SAOPŠTENJE

U Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu u toku je popis i selekcija knjižnog fonda prve Crnogorske biblioteke i čitaonice u Republici Srbiji.
Čitaonica će biti opremljena po savremenim bibliotekarskim standardima, a njeno zvanično otvaranje se očekuje u toku septembra mjeseca ove godine.

Press služba “Krstaš” 28.08.2017.

------------------

Poštovani,
pogledajte najnoviji dokumentarni video prilog naše produkcije "Tragom svog porijekla".

https://youtu.be/QzfzK9XLV-E

II Sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima

Krajem mjeseca jula 2017. u Podgorici je odrzana II Sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima. Ovdje donosimo detaljan prikaz sa Izvjestajima svakogh od odbora i osvrtima na tok odvijanja sjednice i atmosferu u kojoj se sjednica odrzavala.

Zapisnik sa Konstitutivne sjednice Savjeta za saradnju sa iseljenicima odrzane 27. septembra 2016. godine ..... detaljnije
Izvjestaj o radu Savjeta za saradnju sa iseljenicima za 2016. godinu .... detaljnije
Dnevni red II sjednice Savjeta za saradnju sa iseljenicima ... detaljnije
Dijaspora izmedju dvije sjednice .... osvrt M.Mandić detaljnije
Tok II sjednice Savjeta za saradnju sa iseljenicima .... detaljnije

Izvjestaji predsjednika odbora:

Emira Mustajbašić Ličina, predsjednik: Odbor za ravnopravnost polova
Mihailo Mandić, predsjednik: Odbor za zastitu polozaja i prava iseljenika
Milorad Nikčević, predsjednik: Odbor za nauku i prosvjetu
Neven Pajović, član Odbora za nauku i prosvjetu: Nacrt rada crnogorskih škola u inostranstvu
Dejan Šestović, predsjednik: Odbor za sport

Pauza za osvježenje

Mirko Zečević, predsjednik: Odbor za jacanje kulturnog i državnog identiteta
Mirza Redžić, predsjednik: Odbora za evropske i evroatlantske integracije
Vladislav Popović, predsjednik: Odbor za pravna pitanja
Sabrija Vulić, predsjednik: Odbor za informisanje
Slobodan Drakić, predsjednik: Odbor za zdravstvo i zdravstvenu zastitu
Refik Radončić, predsjednik: Odbor za privredno partnerstvo
Aleks Rohas Bozovic, predsjednik: Odbor za širenje crnogorske zajednice u svijetu

Na kraju je usvojen:
Program rada Savjeta u 2017/2018 godini (izmedju dvije sjednice)- Strategija rada Savjeta za period 2018-2020: Program rada Savjeta u 2017/2018 godini

Na kraju da dodamo kako je neposredno prije, a i tokom odrzavanja sjednice Savjeta, organizovana prava hajka naših tri bivša čla, pod dirigentskom palicom predsjednice SVJETSKE Asocijacije od tri (3) udruženja i to iz TRI pravca!
Jedan iz Australije, drugi se približio zgradi Vlade, ali nikako da u nju i udje i treći iz nekog od svojih kabineta .....
Organizovana hajka bivših članova našeg udruženja pod dirigentskom palicom barske NVO

I da naglasim, na kraju, da su sve sugestije bilo kojeg iseljenika u Australiji i Novom Zelandu, po svim pitanjima od značaja za našu dijasporu, a vezana za djelovanje Savjeta za dijasporu, dobrodosle, bez obzira na njihove ljudske i moralne kvalitete ili političe razlike.
Sva pitanja i prijedlozi će biti uzeti u razmatranje sa dužnom pažnjom.

Prilog iz Crne Gore .... piše: Mio Iličković

Prvi izlazak na Lovćen

Keep true to the dreams of your youth.
Friedrich Schiller

Uvijek kada sa prijateljima izlazim na Lovćen podsjetim se na prvo putovanje, expediciju, kada sam davno, kao dječak, po dubokom snijegu i mrazu, pješice prošao tim putem.
Evo te neobične priče u spomen mojim drugovima iz V-a Cetinjske gimnazije:
Nas nekoliko drugova iz razreda odlučili smo da odemo do Ivanovih Korita gdje su se obično za vikend okupljali naši drugovi iz starijih razreda i organizovali skijaška takmičenja. Kada danas o tome razmišljam vidim kolika je to bila ludost. Po snijegu i hladnoći uputiti se na Lovćen - i to kasno poslije podne, ne vodeći računa da su dani kratki i da noć brzo pada! Usto slabo opremnjeni, ja nijesam imao niti cipele - posudio sam od druga iz razreda Petra Vujovića ..... detaljnije

Posjeta Matici Crnogorskoj

Kao i svaki put do sada ni ovaj nije prošao bez posjete Matici crnogorskoj. U njoj smo uvijek imali iskrenog saradnika na putu naše borbe za nezavisnu Crnu Goru. Traje to od prvih kontakata sa vječnim Markom Špadijerom pa Brankom Banjevićem te Draganom Radulovićem i njihovim saradnicima i sektetarima od kojih su nas ovih dana Novica Samardzić, generalni sektetar i Danka Barović, poslovni sekretar Matice crnogorske, prijateljski dočekali.
Meni je drustvo g-dje Dijana Pajković, predsjednica udruzenja Crnogoraca Maribor i član Savjeta dijaspore sa kojima odavno njegujemo iskrenu saradnju.

Susret sa vodjom Varvara

Tokom boravka u Crnoj Gori bilo mi je zadovoljstvo upoznati vodju navijačke grupe Dukljani - Djordja Vučkovića. Nekoliko susreta u kratkom roku te druzenje u Lipi Cuckoj prilikom posjete grobu Krsta Zrnova Popovića bili su dovoljni da se uvjerimo u ono što smo odavno znali - bezrezervna i iskrena odanost Crnoj Gori. Spektakl kojeg su priredili u Lipi Cuckoj ostaće nam u dugom pamćenju.
E da nam je više ovakvih momaka i djevojaka dje bi nam kraj bio! No, na žalost, Crna Gora je bogat sa svime i svačime, pa i nasim smradovima koji bi je sjutra sahranili. No gledajući ovu mladost odanu Crnoj Gori i Crnogorcima čini mi se da će im se naum izjaloviti.

Delegacija Crnogorske etničke zajednice Australije položila vijenac na grob Krsta Zrnova Popovića

30. jula posjetili smo grob Krsta Zrnova Popovića i tom prilikom, u ime Crnogorske etničke zajednice Australije, položili vijenac. Na putu za Lipu Cucku svratili smo do spomenika našim šu Bajicama. Obelisk djeluje zapušteno i kao da je postavljen iz nekog srama! Slova se ne vide, jer slova nijesu ucrtana zlatotiskom, pa i pored najbolje volje nijesmo uspjeli pročitati šta je na njemu napisano. Okolina spomenika je zarasla i odvojena od okruženja dračama i trnjem.

Nakon kraćeg zadržavanja produžili smo put Lipe putem koji je bolji nego što je ranije bio, ali i takav predstavlja sramotu za Cetinje i one koji bi o tome trebali da vode računa. No, sve ovo pada u zaborav pred izvrsnom atmosferom kojom je masa naroda upriličila ovaj dogadjaj. Domaćini su nas usput pozdravljali i pozivali da ih posjetimo. Nas je domaćinski poslužila Ana Popović sa svojim prijateljima, dok su ostali bili u gostima kod nekih drugih. Posebnost ovom lijepom susretu su dali Varvari sa svojom mladošću. Čini se i da se naša vlast budi pa su bila prisutna i tri gradonačelnika - Cetinja, Danilovgrada i Mojkovca, uz svještenika CPC!
Sve čestitke idu i na Markanov račun koji se na najbolji način izborio sa organizacijom ove manifestacije.
Vjerujem da će svaka naredna godina godina nadmašiti prethodnu sa našom mladošću koja će braniti Crnu Goru na način kako su to činjeli Krsto Zrnov i njegovi Zelenaši.

Proslava Dana drzavnosti .... bili smo gosti Lberala

Liberalna partija obilježila je danas na Cetinju Dan državnosti i antifašističkog ustanka 13. jul. Delegacija LP predvodjenja predsjednikom Andrijom Popovićem položila je vijenac na Belvederu i odala počast žrtvama belvederskih demonstracija 1936. godine.
Popović je podsjetio na veliku žrtvu i krvavi obračun crnogorskih patriota i studenata sa tadašnjim režimom 1936. godine. Predvodjeni krstaš barjakom, idejom o slobodnoj Crnoj Gori i ravnopravnom narodu u velikoj evropskoj porodici, hrabro su položili svoje živote u temelje nove države i novog modernog društva koje je oslobodilo svoju zemlju i narod od okupatora 13. jula 1941. Taj isti slobodarski duh trijumfovao je i u najsvijetlijoj majskoj zori 2006. godine kada smo povratili i utemeljili Crnu Goru.
Liberali su na Cetinju ozvaničili i početak kampanje za lokalne izbore koji se održavaju na jesen u ovom gradu. Oni su obišli kancelarije LPCG u centru grada i susreli se sa članstvom i simpatizerima LPCG na Cetinju. Najavljeno je da će liberali na Cetinju nastaviti da se bore za pravo, ćast i slobodu Crne Gore i da će liberalna ideja na tim temeljima stalno jačati na Cetinju. Prilikom posjete rodne Njegoševe kuće na Njegušima odali su počast dinastiji Petrovića.

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji

Budućnost Crne Gore....

Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca"Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaraninOpšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije



	Program \| O nama \| Uprava i clanstvo \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt \|