MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a











|


Izvještaj MEAA za 2017/18. |

21 godina od osnivanja MEAA |

22 godine od osnivanja MEAA |

23 godine od osnivanja MEAA |

24 godine od osnivanja MEAA |

25 godina od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


Sjaj Crne Gore u Sidneju 2021.

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2021. |




Sidnejska promocija Crne Gore uz podrsku Ukrajini 2022.

|


SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | GlasCrnogorca | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Portalluca | Pobjeda | Radio TV CG | Gradska RTV | Standard | CGportal | MADEinMN | Skala Radio | CŠO CPC u AU |


































































Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"GORSKI VIJENAC"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)


Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd


Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:














Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | mondo | cgportal | javniservis | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | Radio Gusinje | Zrcalo.me | GGradPG |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | MNInternational | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Predsjednik CG | Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska| Raskrinkavanje |
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Rent a car Simeon PG | Grad teatar festival | turizamcg.com | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
N1 | Autonomija | Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | danas | Nova | srbijadanas | direktno | espreso | tanjug | blic | politika | telegraf | glasamerike | Svet | happytv | informer | nova | pink | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi | Vicevi.click |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list | hina | 100posto | 24sata | advance | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | index | direktno | hic | croatiaweek | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani | federalna | voanews | Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a



Vaši komentari


Zašto treba poništiti veleizdajnički Temeljni ugovor izmedju Vlade Crne Gore i SPC




Otimač ne može biti posjednik crnogorskog sakralnog kulturnog nasljedja

Mr Novak Adzić, doktorand istorijskih nauka



Mnogobrojne pravoslavne hramove, bogomolje, crkve i manastire na prostoru Crne Gore, kroz istoriju podizala je, gradila, država Crna Gora i njena suverena vlast. Odnosno, mnogobrojne crkve podizao je, pored države, crnogorski narod, konkretnije, domicilno, mjesno stanovništvo za svoje vjerske (religijske), tradicijske, običajne i druge duhovne potrebe. 
One su podizane i finansirane i od strane naroda, uglavnom mjesnog, seoskog i plemenskog stanovništva, uz razne pomoći koje su činjene od strane države i drugih donatora, dobrotvora, filantropa. 
....
Zna9ajan, zapravo, veliki broj crkava u istoriji, tokom više decenija, podigla je država Crna Gora, odnosno, nosioci njene najviše državne vlasti na čelu sa knjazom i kraljom Nikolom I Petrovićem Njegošem.
  ....
Stoga, kada se stvore uslovi, treba poništiti krijući zaključeni veleizdajnički i pravno ništavi akt- tzv. Temeljni ugovor izmedju Vlade Crne Gore i Crkve Srbije (SPC) koji hoće da promijeni istoriju i pravne činjenice i kojim se «poklanja» antiustavno, antizakonito i nemoralno pravoslavna sakralna crnogorska baština tudjoj crkvi druge države, i priznaje istoj svojinska prava koje nema nad njome. ... Zašto treba poništiti veleizdajnički Temeljni ugovor izmedju Vlade Crne Gore i SPC



GORE GLAVU, NEMA PREDAJE




Jasmina Smriko ... GORE GLAVU, NEMA PREDAJE

Čemu ova kuknjava, lelekanje nad sudbinom Crne Gore? Digoste li obje ruke u vis, u znak predaje, e ne možete više?
Kad je to Crnoj Gori bilo lako? Da joj nije kad teklo med i mlijeko? Postoji li i jedan momenat u njenoj istoriji, a da joj nijesu zabili nož u ledja?
Padala je, posrtala, tumarala, krvarila, ali nikad nije iskrvarila evo vjekovima. Ustajala, uspravljala se, opstajala...
Nije ovim kukavičkim činom potpisivanja ugovora umrla Crna Gora! Umrli su danas oni koji mišljahu da će je dokrajčiti, da nestane, da je nema. Biće Crne Gore, za vijek vjekova!
Svakoj generaciji Crnogoraca je sudjena golgota. Ona teška, preteška golgota kroz koju moraš proći da bi živio.
Za državu se bori! Ne pizmom, sujetom, podvalama,...već srcem i časnim potezima.
Samo podli, pokvareni ljudi mogu na kukavički način, kao što rade moralni bijednici, potpisati ovakav ugovor, na ovakav način.
Nema predaje! To ne dolikuje ljudima! A, mi jesmo ljudi koji nikad ne odustaju. Mi nećemo pokleknuti ni zbog prošlosti, ni zbog budućnosti. Navikli smo na borbe, razne udarce.
Dolaze nam teški dani. Nije vrijeme inaćenja. Izbori koji su neminovni je test, jesu li neki naučili lekciju? Istorija nas je naučila da "sloboda" nekad zna da bude ropstvo. Neki su željeli slobodu, glasali za nju, a ta "sloboda" je gurnula Crnu Goru u blato svetosavlja iz koje je svi zajedno moramo izvući.
Odlukom na izborima, samo mi možemo poništiti ovaj ništavni akt. Zato svi pod jedan sveti crnogorski barjak.

SVE JE PROLAZNO, SAMO JE CRNA GORA VJEČNA!
03.07.2022.


Vukašin Perović ... ZAUSTAVITE SRPSKU AGRESIJU




ZAUSTAVITE SRPSKU AGRESIJU

Za 11 mjeseci, ništa se nije promijenilo. Samo što Srbija, preko svojih plaćenika, još žešće juriša na Crnu Goru i zemlje regiona. Ima li neko da posluša glas razuma i opomene koji šalje Cetinje? Ili će ponovo biti kasno.

CETINJE – NADA I OPOMENA 01.NOVEMBAR 2021.

Kada progovori zlo, kada mediji postanu orudje u rukama jurišnika, kada zapjene zajapureni Vulini, Včići i Dačići, kada se treba suprostaviti teroru jednoumlja, kada je najteže, kad treba da se digne glas - tu je Cetinje. Istorija je puna trenutaka kada je trebalo drugačije misliti.
Da su 1939. ili 1989. nedje, na nekom mjestu, u tim državama dje se spremalo zlo imali neko svoje Cetinje, grad koji vidi naprijed, grad koji ima snagu, grad koji opominje, možda bi neko na vrijeme shvatio, možda bi prepoznao opasnost, zaustavio katastrofu, spriječio patnju i smrt.
Danas Cetinje diže glas protiv propagande Beograda, srpskog juruša na Crnu Goru i svetosavske tiranije. Diže glas i podsjeća da su jedan Joanikije i crkva Srbije 1941. dočekivali fašiste na Cetinju.
Da je isto ovo iz Beograda krenulo prije 30 godina, kada je crkva Srbije navodno zabrinuta za Srbe, nosila mošti svetaca po regionu. Rezultat njihove “brige” su stotine hiljada mrtvih i milioni raseljenih.
Vidi li ko što radi Srbija?
Je li moguće da je Evropa ponovo slijepa? Jesu li zaboravili zlo koje je svetosavlje donijelo Balkanu. Zna li iko sem Cetinje za jauk izbjeglica, za dim popaljenih kuća, za refalima pokošenu djecu, žene i nedužne, za neobilježene grobove. Čuje li iko glas razuma, sloge i ljubavi koju šalje Cetinje. Čuje li se cetinjski poziv na oprez. Čuje li se vapaj Cetinja da se zaustave svetosavske devedesete. Shvata li sadašnja vlast, susjedi i Evropa, ozbiljnost situacije?
Zaustavite propagandni rat koji vodi Srbija protiv Crne Gore. Spriječite provokacije crkve Srbije. Zaustavite progon nesrba i nesvetosavaca. Vratite pse rata u kućare. Neka prestane otimanje Cetinja i crnogorskih crkava. Cetinje se nada da će se slušat pjesma.


Interesantan status jednog Srbina o Crnogorcima




Mnogi su na Crnoj Gori pogresili, najvise Srbi, a nisu daleko ni Rusi, pa čak ni Kinezi.. .

Jednom sam napisao, davno, ko pamti znaće, da ovaj "ugovor" nikada neće biti valjano potpisan. Ne zato što SPC neće ili ne želi, već zato što Crna Gora, bilo ko da je na vlasti, osim ako ne dodju oni koji se deklarisu kao Srbi ( a to se ne može više dogoditi osim da Crnu Goru neka teška muka ne snadje) a koji bi mogli ovo da ostvare.
Zasto?
Pa Crnogorci, ovakvi ili onakvi, jesu bitno različiti narod od srpskog. Oni su jednostavno, vezani za teritoriju Crne Gore. Čak i da su u Beogradu ili u Srbiji uopšte, boravili i 100 godina ( znam brojne takve porodice, komšije su mi bili: Vujoševići, Vučkovići, Pajovići, Pićuni, Radonjići, Franete, Šćepanovići...) oni su emotivno vezani za Crnu Goru, prate sve dogadjaje u njoj i opredeljuju se za opciju, za koju smatraju da će Crnu Goru izdići iznad svih.
Oni Srbiju doživljavaju kao dobru "bazu" za svoj život, za uspeh, za prosperitet, ali nikada neće te svoje komšije "Srbijance" ( kako ih najčesće zovu), prihvatiti sebi ravnima, jednakima, po pameti, stasu i glasu.
Oni sebe smatraju "nad ljudima, nad Srbima" u odnosu na domicijalne Srbe tako se i ponašaju: mnogo agresivnije i autoritativnije, no što se Srbi mogu i trebaju ponašati u sopstvenoj državi i kao takvi su zauzimali najznačajnija mesta u državnoj upravi, privredi, školstvu, kulturi, sportu... Tako su oni, veoma vezani ( nacionalno crnogorski), bitno upravljali Srbijom, jer su se Srbi u Srbiji, pred komunističkom prepotencijom Crnogoraca i uz podršku tadašnje vrhuske, na čelu sa Titom, nametnuli Srbiji.
Danas je vreme drugačije, danas Srbi shvataju da je Srbija zemlja Srba, onih koje Crnogorci nazivaju "glibovima", jer su oni "čisti" sa krša, a ovi su vazda u zemljanim "brazdama", ne uvažavajući to, da ih baš ti "glibovi" hrane.
I zbog toga, što Crnogorci, sve više i sigurno, gube one pozicije, koje su imali u komunističkom periodu, pod Titom, ali su zato sve više kivni baš na te Srbe.
I biće sve "kivniji" kako gube tu, zaista ničim stečenu privilegiju u Srbiji. I ako su Crnogorci, u Podgorici, nedavno ( kada su svi, pa čak i Hrvati odbacili Tita), napravili spomenik Titu, imali su zašto. Tito je bio njihov najveći dobrotvor dajući im nezasluženu privilegiju i zadatak, da se kao najveći Srbi, okrenu protiv Srba. To je Milo Djukanović, znao da iskoristi, ali je za sobom lako poveo značajan deo Crne Gore. Evo i dan danas živimo taj proces.
Srbija mora shvatiti da joj većinska Crna Gora, pa i značajan deo Crnogoraca u Srbiji nisu prijateljski raspoloženi i nikada neće, bez obzira na vlast u Crnoj Gori. I mora shvatiti da Crnu Goru mora "prihvatiti" kao što prihvata i odnosi se premai Madjarskoj, Austriji, Albaniji ili Bugarskoj. Tek onda će Srbija početi da zivi u nekoj realnosti, kada je Crna Gora u pitanju.
Mnogi su na Crnoj Gori pogrešili, najviše Srbi, a nisu daleko ni Rusi, pa čak ni Kinezi...


Crnom Gorom … za kraj lijepo druženje i pozdrav našim Crnogorcima u Australiji






Na kraju ovogodišnjeg odmora u Crnoj Gori imao sam zadovoljstvo da razgovaram sa našom heroinom i dokazanim borcem za crnogorske nacionalne interese, Draginjom Vuksanović - Stanković.
Draginja je iznijela niz pohvala za sve ono što smo kao zajednica uradili na promociji Crne Gore, a naročito je bila impresionirana obimnošću našeg web sajta koji je svojom popularnošću odavno prešao iseljeničke granice.
Ko zna šta vrijeme nosi, ali bi bilo lijepo vidjeti jednog dana Draginju i medju nama u Sidneju ili Melburnu, u zavisnosti od prilika koje nam se ukažu.
Draginja me zamolila da prenesem njene iskrene pozdrave svim našim iseljenicima u Australiji uz poruku da se Crna Gora izborila i u težim prilikama od ovih koje sada preživljavamo pa će tako biti i ovoga puta.






Analitika i GradskaTV objavili priloge o prijemu kod Predsjednika i Intervju dat Bojani Dabović






Premijer Dritan Abazović je veliki manipulator i ne može mu se vjerovati, ocjenjuje za Gradsku RTV predsjednik Crnogorske etničke zajednice u Australiji Mihailo Mandić. … Premijer Dritan Abazović je veliki manipulator i ne može mu se vjerovati


Video snimak cijelog dnevnika GradskeTV mozete pogledati na linku youtube (negdje na sredini 15:28):
GradskaTV - Dnevnik


Djukanović primio predsjednika Crnogorske etničke zajednice Australije …Djukanović primio predsjednika Crnogorske etničke zajednice Australije



Prijem kod predsjednika Crne Gore Mila Djukanovica






Prijem kod Predsjednika



Bila mi je čast i zadovoljstvo provesti cijeli sat vremena u razgovoru sa našim Predsjednikom.
Tokom susreta Predsjednik se interesovao o stanju naše dijaspore u Australiji, o načinu naše povezanosti i problemima sa kojima se susrijećemo.
Obzirom da se naš prvi susret odigrao daleke 1998. godine Predsjednik je tokom razgovora pokazao da je dobro upoznat sa našim aktivnostima, pa i kritikama koje smo znali da uputimo kada je za to bilo potrebe - uvijek za dobrobit demokratskog razvoja naše jedine domovine - Crne Gore.
21.07.2022.


Prostor kod Kliničkog centra Crne Gore pretvoren u park




Gradonačelnik dr Ivan Vuković tom prilikom je istakao da je ovo šesnajesta parkovska površina u mandatu ove gradske uprave koja je predata na upotrebu gradjanima, te da je ovo novi prostor za uživanje i odmor svih generacija.
Vuković je kazao da mu je posebno drago što ovaj park predajemo na upotrebu upravo danas, 14. jula, na dan pada Bastilje, nacionalnog dana Francuske, te zahvalio ambasadoru Timonieru na tome što je podsredstvom Udruženja francusko - crnogorskih preduzeća obezbijedio vrijednu donaciju u iznosu od 17 hiljada eura za realizaciju ovog projekata čija je ukupna vrijednost 170.000 eura.
Ambasador Republike Francuske u Crnoj Gori, Nj. E. Kristijan Timonije, kazao je da je ova parkovska površina simbol prijateljstva Francuske i Crne Gore, te da će ovo biti još jedno mjesto za druženje u prirodi.
video prilog mozete pogledati ovdje:
Novi park kod Kliničkog centra




Podsjetimo se da je Kristijan Timonije bio ambasador Francuske u u Sjevernoj Makedoniji kada komentarisao proces proširenja na države Zapadnog Balkana, ocijenivši da je Crna Gora prerano počela da otvara poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a da suštinski napredak nije ostvarila.
"Da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti? Je li to neko s kim želimo da dijelimo našu suverenost? Bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano je na 10 ili 12 porodica. Zbog toga želimo ponovo pročitati i prekontrolisati pravila o proširenju. To je postalo više štrikliranje nego stvarni napredak”, rekao je Timonije tom prilikom u Skoplju na skupu u organizaciji "Civil Rights Defenders".



Dan Državnosti proslavljen u Nikšiću i pored crkveno-policijskih suzavaca i plaćenih prekograničnih bandi







Haos u Nikšiću na Dan državnosti nije bio slučajno izazvani incident, nego osmišljena akcija čiji je cilj bio da se hiljade i hiljade gradjanki i gradjana, mnogi od njih sa djecom, baš na navjeći crnogorski praznik – Dan državnosti i Dan borbe protiv fašizma – predstave kao ekstremni crnogorski nacionalisti, šovinisti spremni i sposobni da stvaraju haos i nered.
A kada Uprava policije saopšti da su pripadnici bratstva “Tvrdoš – Stupovi“ htjeli da obilježe 13. jul, dan antifašizma, onda se to ne može tumačiti drugačije nego kao – cinična laž. Jer, teško je povjerovati da Uprava policije ne zna da skup nije prijavljen i da policajci na terenu nijesu čuli pjevanje četnicima Nikoli Kalabiću i Draži Mihailoviću, povike “Srbija-Kosovo“, skandiranje “Srbija-Rusija“…

Dešavanja na terenu su pokazala da je organizovana grupa imala sasvim drugu namjeru: da provokacijama izazove incidente. Zato su se, nakon kratkotrajnog kruženja automobilima, okrenuli ka realizaciji stvarnog plana: da provociraju incident “bliskim susretom“ sa ljudima koji su, uz crnogorske zastave, pjevali pjesme u Njegoševoj ulici i na Trgu slobode.
Da li su imali “blagoslov“ od nikšićkog gradonačelnika Marka “Šubare“ Kovačevića ili je plan skovan nedje drugo – možda će se i ti detalji saznati. … Kako je bačen suzavac na-Ljuba Ćupića


Više priloga možete naći na sledećim linkovima:
Policija bacala suzavac i u kafiće
Nećemo ćutnjom braniti svoje dostojanstvo
A pocelo je prijateljski sa Policijom i svo vrijeme bilo je to pravo narodno veselje - do dolaska crkvenih provokatora:





Djukanović odgovorio Mitropoliji: Nećete moći da otrovom nacionalističkog zaludjivanja trujete smjerni narod gradjanske Crne Gore




Nećete moći da otrovom nacionalističkog zaludjivanja trujete smjerni narod gradjanske Crne Gore

...
Treba li ćutke da ih pustimo da, nakon što su nacionalističkim zaludjivanjem nesrećni narod protjerali sa svojih vjekovnih ognjišta iz raznih krajeva bivše domovine i nakon što su nezasluženo utočište našli pod mantijom crkve Srbije u Crnoj Gori, da sada tim istim otrovom truju i smjerni narod gradjanske Crne Gore?
Neće moći.
Nego, veoma glasno: i riječju i slikom, da bi svakom bilo jasno ko govori istinu, a ko bezočno laže. I tako, sve dok ne shvate da nijesu u srpskoj provinciji nego u gradjanskoj i evropskoj Crnoj Gori, sa hiljadugodišnjom državnom istorijom. Čije je važne stranice ispisala Autokefalna pravoslavna Mitropolija u Knjaževini Crnoj Gori-Crnogorska crkva.
Iz kabineta Predsjednika medijima su proslijedili fotografije koje, izmedju ostalog, demantuju ranije saopštene laži MCP da funkcioneri njihove organizacije, takozvani popovi, nijesu učestvovali u ratnim sukobima 90-ih. .... Cijeli prilog


Mijat Šuković, akademik … Država je vlasnik crkvene imovine




Država je vlasnik crkvene imovine

Mijat Šuković, akademik

Crnogorsko primorska mitropolija Srpske pravoslavne crkve i druge eparhije te Crkve koje djeluju na teritoriji sjevernog dijela Crne Gore u posjedu su gotovo svih pravoslavnih vjerskih objekata u Crnoj Gori i imovine koja pripada tim objektima.
Njihov posjed, kao i posjed svakog drugog, zaštićen je pozitivnim pravnim poretkom Crne Gore. Samo na jedan od načina propisanih zakonom koji važi u Crnoj Gori, eparhije Srpske pravoslavne crkve mogu biti legalno lišene posjeda bilo kojeg vjerskog objekata koji posjeduju i imovine koja pripada tim objektima. Svaki pokušaj lišavanja posjeda mimo prava bilo koga, pa i Srpske pravoslavne crkve, država Crna Gora je dužna sprečavati. Time ona štiti i svoj pravni poredak.
Ovo pravno ne može biti sporno.
Da li su eparhije Srpske pravoslavne crkve koje djeluju na teritoriji Crne Gore zaista vlasnice pravoslavnih vjerskih objekata u Crnoj Gori koji se sada, nesporno, nalaze u njihovom posjedu i imovine koja pripada tim objektima? Ovo pitanje traži činjenično i pravno utemeljen odgovor.
Četiri kompleksa činjenica krucijalno su važna za odgovor na ovo pitanje.

Prvo
Do 1868.godine, do reformi izvršenih te godine, knjaz Gospodar, u ime države Crne Gore, kao i njegovi prethodnici Petar I, Petar II i knjaz Danilo, bio je titular svih objekata i sve imovine na teritoriji Crne Gore što nije bilo u privatnom vlasništvu, uključujući i sve pravoslavne vjerske objekte i imovine koja je tim objektima pripadala. Do tada je on, kako piše u Crnogorskom godišnjaku "Orliv" za 1869.godinu, sa svim tim "dobrima kao sa svojim vlastitim dobrom raspolagao bez da ikome računa daje". Na Skupštini glavara održanoj "na Cvijeti 1686. godine", na Cetinju, odlučeno je da se crkveni pravoslavni objekti i imovina koja pripada tim objektima predaju "upravi preosvećenog G.Ilariona sadašnjeg Mitropolita crnogorskog", s tim "da glava crkve pod bilo kakvim izgovorom, bez znanja vlasti, ne može ništa prodati, promijeniti ili darovati od onoga što crkvi prinadleži" (Orlić", 1869. str.62. i 63).
Crnogorska crkva je vjerske objekte i pripadajuću im imovinu, dakle, od države dobila na upravljanje, suštinski u posjed, a ne u svojinu. Osim što se izričito kaže da joj se predaje na upravu, uslov pod kojim je predaja izvršena kazuje da država ima pravo raspolaganja tim objektima i pripadajućom im imovinom, što je srž svojinskog prava. Kazuje da je država i nakon te predaje njihov vlasnik.
Tako uredjeno pravno stanje osnažuje se odredbom u članu 719. Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru od 1888.godine, koja glasi: Nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se prodavati ili inače istupati bez naročitog dopuštenja državne vlasti". Odredba koja utvrdjuje da Crnogorska pravoslavna crkva nema ključni elemenat svojinskog prava na crkvenim objektima koji su joj dati na upravu i da to pravo ima "državna vlast".
Ovo zakonsko odredjenje nije ni izričito, ni implicitno promijenjeno u Crnoj Gori do njenog nestanka kao države na osnovu nelegalne i nelegitimne Odluke Podgori9ke skupštine 1918.godine.
Drugo
Isto je utvrdjeno i u crkvenim propisima sa najjačom pravnom snagom- Ustavom Svetog sinoda u Knjaževini Crnoj Gori, donesenim 30.decembra 1903/12.januara 1904. i Ustavom pravoslavnih konsistorija u Knjaževini Crnoj Gori, donesenim 1/14 januara 1904.godine. U njima se utvrdjuje obaveza čuvanja i dobrog gazdovanja sa imovinom kojom Crkva upravlja, a odredbom i 9l. 109. Ustava pravoslavnih konsistorija se precizira: "Nepokretna dobra ne mogu se prodavati, zamjenjivati ili ustupiti. Ako interes dotične crkve zahtijeva da bi trebalo kakvo dobro prodati ili promijeniti sa drugim u ovakvom slučaju Konsistorija će prethodno učiniti sve potrebne izvidjaje i tada će podnijeti predlog Ministarstvu prosvjete i crkvenih djela. Posljednja riječ o ovakvim stvarima pripada Knj.Državnoj vlasti".
I u crkvenim pravnim propisima najjačom pravnom snagom, dakle, izri9ito je utvrdjeno da Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi ne pripada, vev državi Crnoj Gori, klju9ni sadržaj svojinskog prava - pravo raspolaganja - na vjerskim objektima i imovini koja pripada tim objektima.
Ovi crkveni propisi sa najvišom pravnom snagom takodje nijesu mijenjani do 1920.godine.
Dakle, i po svjetovnim i po crkvenim propisima sa najjačom pravnom snagom Crnogorska pravoslavna crkva nije imala pravo svojine na crkvenim objektima i imovini koja njima pripada 1920. godine kada je Aleksandar Karadjordjević proglasio da se i "Arhijepiskopija Cetinjska i Mitropolija Crne Gore, brda primorja", kako se konstatuje u njegovom bezimenom aktu (akt nema naziv ni dekret, ni ukaz, ni pravnu snagu akata te vrste , kako se tvrdi, već je bezimeni akt), ujedinjuje u jednu Autokefalnu ujedinjenu srpsku pravoslavnu crkvu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca" (Glasnik Ujedinjene srpske pravoslavne crkve broj 1, od 1/14.jula 1920.godine). Aktom koji nije ni objavljen u državnom službenom glasilu, već samo u crkvenom, što nije bez značaja za ocjenu njegove pravnosti.
Proglašenjem tog ujedinjenja i njegovim faktičkim ostvarenjem u realnosti, stoga, sa Crnogorske pravoslavne crkve na Srpsku pravoslavnu crkvu moglo je biti preneseno samo ono što je ona imala u tom času, to jest pravo posjeda, a ne i pravo svojine. Sveto je pravilo još od Rimskog prava, izričito propisano i u pravu Crne Gore, onda i sada, da se na drugoga može prenijeti pravo koje ima, a ne što nema.
U ozna9enom aktu Aleksandra Karadjordjevića nema ni slova o imovini crkava čije je ujedinjenje proglašeno i prenosu te imovine na Srpsku pavoslavnu crkvu.
Pravo svojine na tim objektima i imovini koja im pripada, kao i nad cjelokupnom drugom državnom imovinom Crne Gore, preuzela je, po sili nelegalne i nelegitimne Odluke Podgoričke skupštine, prvo država Srbija do 1.decembra 1918., a potom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevina Jugoslavija. Ne postoji nijedan pravni akt njihov ili ugovor izmedju njih i Srpske pravoslavne crkve da su se one odrekle prava svojine na pravoslavnim vjerskim objektima i imovini koja im pripada u korist Srpske pravoslavne crkve i da su to pravo prenijele na nju.
U času nestanka Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941.godine, dakle, Srpska pravoslavna crkva nije bila vlasnik pravoslavnih vjerskih objekata i imovine koja im pripada na teritoriji Crne Gore.
Treće
Država Crna Gora obnovljena 1944.godine restitucijom je povratila sva imovinska prava koja su joj oduzeta nelegalnom i nelegitimnom Odlukom Podgoričke skupštine 1918. U svojinu obnovljene države Crne Gore vraćeno je sve državno na njenoj teritoriji. U tom okviru su svi istorijsko - kulturni objekti, uključujući i vjerske, sva vojna imovina, sve državne zgrade, uključujući školske, sudske, policijske i tako dalje. To je i formalno pravno potvrdjeno Odlukom o nevažnosti pravnih propisa donesenih do 6.aprila 1941.godine suprotnih novom i pravnom poretku u Federalnoj Jugoslaviji i Crnoj Gori.
Putem legitimne i legalne restitucije država Crna Gora obnovila je i svoje pravo svojine na pravoslavnim vjerskim objektima i imovini koja im pripada. Kao vlasnik poštuje činjenicu da su ti objekti i njima pripadajuća imovina u posjedu eparhije Srpske pravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore i ostavlja joj je u posjed.
Nema javno objavljenog pravnog akta ili ugovora sa sadržinom koji kazuje da se država Crna Gora od 1946.godine do sada odrekla svog prava svojine na pravoslavnim vjerskim istorijsko kulturnim objektima i imovinom koja im pripada. Naprotiv, od kada se vode katastarske knjige do 1997.godine, u Crnoj Gori su svi ti objekti njihova imovina upisivani kao opštedruštveno dobro, sa oznakom da je titular pojedinih od njih država, opština ili mjesna zajednica, zavisno od vrste i namjene objekta.
Četvrto
Prethodno konstatovani kompleksi činjenica kazuju da do 1997.godine eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori nijesu vlasnici pravoslavnih crkvenih objekata na teritoriji Crne Gore i imovine koja pripada tim objektima, već samo njihovi pravno zaštićeni posjednici. Bez obzira kada su stvarani i ko ih je stvarao, neokrnjeno su do te godine imali pravni status "opštedruštvenog dobra", dobra za narod u cjelini. Dobra sa krucijalnim svojinskim pravom države da raspolaže njima. Od 1997.godine, medjutim, nastaju okolnosti koje ne dovode u pitanje konstatovani nalaz o stanju u dugoj istorijskoj prošlosti, ali unose smutnju i do tada pravno čistu situaciju, tako da se kategorički, čvrsto i sa egzakutnim dokazima ne može odgovoriti na pitanje ko je sada vlasnik pravoslavnih crkvenih objekata i imovine koja im pripada na teritoriji Crne Gore. Da bi se to moglo kategorički odgovoriti, potrebno je da nadležni državni organi pruže podatke na osnovu čega, kojeg zakona ili drugog propisa, sudske odluke, ugovora ili čega drugog je od 1997.godine izvršena promjena titulara predmetnih objekata i njima pripadajuće imovine u katastarskim knjigama tako što su umjesto države Crne Gore, opština ili mjesnih zajednica kao legalnih titulara opštedruštvene imovine, narodnog dobra, upisani Crnogorsko-primorska mitropolija ili Srpska pravoslavna crkva, u nekim slučajevima i pojedinci koji ih predstavljaju. Podaci o toj promjeni u katastarskim knjigama u javnim istupima iznose se kao dokaz o svojini. Pri tome niko nije kazao što je pravni osnov za izvršene promjene u katastarskim knjigama.
Nije kazano da li je imovinski zastupnik države dao saglasnost za tu promjenu, bez čije saglasnosti, kada nema zakonskog naloga, sudske odluke ili ugovora, promjena nema valjan pravni osnov. O tome se ne izjašnjava ni državni organ koji je imovinski zastupnik države Crne Gore, i Uprava za nekretnine koja je nadležna za sve promjene u katastarskim knjigama, iako je konflikt o svojini predmetnih dobara veoma užaren u stvarnosti i obavezuje da se javno saopšti pravni osnov promjene eventualna odluka kojom država poništava "opštedruštveni status" istorijsko-kulturnih vjerskih objekata ili nije, je li se odrekla svoga prava svojine na njima i ako jeste, kada i ko je to u ime države odlučio. Nužno je znati je li procesno i materijalno pravno zakonito ili sa povredom zakona izvršena promjena u katastarskim knjigama. Važno je da se sve to zna da bi se kategorički moglo kazati ko je sada vlasnik njihov. Sve je ovo daleko od kanona i crkvenih predaka. Sve ovo je u domenu svjetovnom.

Opštedruštvena dobra
U p9etnoj fazi izgradnje pravnog poretka obnovljene države Crne Gore nakon njenog oslobodjenja 1945.godine, država Crna Gora sva istorijsko kulturna dobra na svojoj teritoriji pravno proglašava opštedruštvenim dobrom" kojim se upravlja kao "narodnim dobrom". Pravoslavni vjerski objekti time su obuhvaćeni, jer su prvoredna i istorijsko kulturna i narodna dobra. Istorijsko-kulturni spomenici, muzeji i njima slična " "opštedruštvena dobra", data su na upravljanje posebnim institucijama, a produženo je važenje prava posjeda vjerskih institucija na istorijsko-kulturnim dobrima vjerskog karaktera.

Podaci u katastru dokaz o posjedu
Kategorički se može konstatovati: po važećim zakonima podaci u katastarskim knjigama nijesu dokaz o svojini, već o posjedu. Samo su pretpostavka o postojanju prava svojine. Pretpostavka može postati neoboriva činjenica tek ako se dokumentima dokaže jedan od pravno valjanih zakonom precizno propisanih, osnova i načina sticanja svojine. Katastarska pretpostavka o svojini, dakle, nije neprikosnovena, već oboriva.

Gram pravde preteže tovar sile
Nadležni organi države su na potezu. Njihovo relativiziranje značaja ovog pitanja, o kome kazuje njihovo prećutkivanje da se o tome jasno, činjenično, istinito i državnički odgovorno izjasne, doprinos je pravnoj i društvenoj nestabilnosti i stvaranju stanja koje produkuje konflikte koji mogu ugroziti bitne vrijednosti društva. Valja se sjetiti narodne mudrosti. Gram pravde preteže tovar sile!



Aktuelno.me … Veleizdajnici Crne Gore




Vlada mora pasti, jer samo tada pada ugovor!



Ostaje da se vidi da li ce zbog ovog sramnog akta veleizdaje DPS i SDP uskratiti podrsku Vladi, jer je to jedini nacin da se ovaj sramni dokument ponisti, s obzirom da se o istoj pravnoj stvari ne moze glasati dva puta.

Za ugovor su glasali premijer, ministri iz njegove partije i SNP-a:

Dritan Abazović,
Vladimir Joković,
Aleksandar Damjanović,
Ana Novaković Djurović,
Filip Adžić,
Marko Kovač,
Zoran Miljanić,
Goran Djurović,
Vasilije Lalošević,
Miomir Vojinović,
Dragoslav Šćekić,
Fatmir Djeka i Biljana Šćepanović.


Sjednici nijesu prisustovale ministarka evropskih integracija Jovana Marović, ministarka kulture i medija Maša Vlaović i ministar javne uprave Maraš Dukaj dok su mišljenje izdvojili ministri Ranko Krivokapić, Raško Konjević, Ervin Ibrahimović, Admir Adrović, i Adrijan Vuksanović - tako da su za ovaj dokument glasli samo 13 ministara od ukupno 21, što nije kvalifikovana većina potrebna za izglasavanje ovog akta.
Iako je Dritan Abazović najavio da će se o ovom dokumentu opet navodno glasati na narednoj sjednici Vlade, jasno je da je takozvani ”temeljni ugovor” usvojen i da će to samo biti potvrdjeno na narednom zasjedanju, ako do njega uopšte i dodje. To je jasno i nakon zvaničnog saopštenja Vlade u kojem se konstatuje usvajanje.

Crnom Gorom … Protest ispred Vlade 08.07.22.






U vrijeme kada su polsanici raspravljaju o sramnom ugovoru sa crkvom Srbije u Crnoj Gori, ispred vlade su protestvovali gradjani odani Crnoj Gori. Medju prisutnima su bili i Ranko Krivokapić, Aida Petrović, Momčilo Zeković Zeko, Snežana Lakić, Aleksandar Radoman, kao i uvijek prisutni naši Belvederci.





Crnom Gorom … Protest ispred Vlade




Protest ispred Vlade: Neće se sudbina Crne Gore krojiti u Beogradu, Abazović zlatna ribica Vučića i Perića



Gradjani su se večeras (04.07.2022.) okupili ispred Vlade Crne Gore sa ciljem da pošalju poruku nadležnima da ne pristaju na revizionizam i otimanje istorije. Podsjetimo, Vlada je nedavno objavila radnu verziju "Temeljnog ugovora" sa Crkvom Srbije/SPC što je izazvalo oštre reakcije u javnosti. Gradjani su nosili transparente poput "Srbija proždire Crnu Goru", "Abazoviću, zakonom si nam oteo crkve, a sad temeljnim ugovorom hoćeš da nam uzmeš postojanje i dušu"
Na protestu su govorili: aktivista Aleksandar Zeković, Husein Djokaj iz Tuzi, portparol LP Amar Borančić, gradjanska aktivistkinja Svetlana Pajović, kolumnista Alek Barović, Jelena Šušanj, profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i Miloš Djuričković, a poruku okupljenima poslao je i Srdja Pavlović.


Imao sam privilegiju da sam bio okružen našim Belvederkama. Bili su tu Aleksandra i Aleksandar Radoman, Maja Miličković, Tanja Knezević, Hajdana i Oskar Huter, Jošo Nikač (organizator), Seka Todorović, Mila Lekić, Draginja Vuksanović i Minja Ražnatović, a sjutradan sam se vidio i sa Slavicom Kruščić.






Crnom Gorom … Sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova CG




Sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova CG




Danas (29.06.2022.) sam imao sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore sa državnim sekretarom Ljubomirom Mišurovićem koji se, umjesto uobičajenih 20 minuta, odužio na cijela 2 sata! Ne pamtim kada sam zadnji put naišao na tako prijateljski odnos i veliko interesovanje za sve dosadašnje aktivnosti naše zajednice.
Gospodin Mišurović se interesovao i o prvim danima našeg osnivanja i o iseljeničkoj atmosferi koja je u to doba vladala u Australiji, o bivšim istaknutim funkcionerima Crne Gore koji su dio života proveli u sklopu naše zajednice, o značaju našeg web sajta i obimnošću informacija koji se na njemu mogu naći.
Najviše vremena se posvetilo odnosu Uprave i iznevjerenim očekivanjima prema iseljenicima. U očekivanju novog direktora Uprave, koji bi trebalo uskoro da bude imenovan, mogu da kažem da sam više nego zadovoljan osobom koja će, uvjeren sam, uspjeti da povrati poljuljano povjerenje medju našim iseljenicima. Njegovo ime neka ostane, za sada, mala tajna.

Pored državnog sekretara sastanku su prisustvovali i Nebojša Čagorović, nekadašnji istaknuti predstavnik Liberalnog saveza zadužen za medjunarodnu saradnju i izvrstan poznavalac cjelokupne crnogorske dijaspore, kao i Pavle Vojinović, pomoćnik generalnog direktorata i budući diplomata.






Crnom Gorom … Dodjela nagrada časopisa Komuna




Dodjela nagrada časopisa "Komuna"



U Perjaničkom domu u Podgorici (27.06.22.) uručene su nagrade časopisa Komune

Godišnja nagrada dodijeljena je Rajku Ceroviću zato što je čitavog svog zivota u prvim redovima intelektualne i kreativne elite koja svojim javnim nastupima govori i piše o istorijskoj svijesti Crnogoraca i budućnosti njenih gradjana, kako je u ime žirija kazao Salko Luboder. Predsjednik Programskog odbora časopisa Komuna Željko Rutovič je kazao da je Cerović zaloga kako intelektualne, tako novinarske i javne paradigme.
Ceroviću je nagradu uručio ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.
Pored godišnje nagrade, državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija Vatroslav Belan uručio je i tri specijalne plakete: novinaru Mustafi Canki, dr Srdji Martinoviću i Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske. Domaćin večeri je bio Amer Ramusović koji se u ime redakcije časopisa "Komuna" zahvalio dobitnicima nagrada i svima koji su svojim prisustvom uveličali ovu ceremoniju.



Bila je ovo prilika da se sretnem sa nasim starim saradnicima i prijateljima Crnogorske etničke zajednice Australije: dr Goranom Sekulovićem, Rankom Perovićem, Rajkom Cerovićem, Amerom Ramusovićem, Zeljkom Rutovićem i Mustafom Cankom.



Crnom Gorom …




Današnji dan je obilježio susrete sa direktorom Atlas - Tours, turističke agencije, Rajkom Perovićem koji se u poslednje vrijeme oglasava svojim kolumnama u Pobjedi, a i ostalim portalima i drustvenim mrežama.

Nakon Rajka uslijedio je sastanak sa našim vladikom Borisom Bojovićem, Banjom Kaludjerovićem, Alekom Barovićem i Zorkom Raičević osnivačem fondacije Lučindan. Našao se tu i naš iseljenik koji živi i radi u Torontu - Dejan Tuzović, a susret smo iskoristili da se podsjetimo zajedničkih prijatelja i utvrdimo naše poznanstvo.






Lijep je osjećaj kad te prepoznaju na ulici zahvaljujući popularnosti naše zajednice, kao što mi je tim povodom prišao Tonko Nišavić, zaposlen u Upravi za dijasporu:





KAFANSKA PEVALJKA I ZAJEDNIČKA ISTORIJA




Vukasin Perović

KAFANSKA PEVALJKA I ZAJEDNI8KA ISTORIJA

Istorija je ozbiljna nauka i nije za svakog. Ali svako može da je zloupotrijebi, prepravi i da sa njom manipuliše. Da je koristi za svoje jeftine političke ciljeve. Države vesto imaju zajedničku istoriju, ali njihova uloga u toj istoriji nije ista. Narodi nekad imaju zajedničku istoriju, ali su u njoj na različitim stranama.
Viševjekovnu zajedničku istoriju imaju Turci i Crnogorci, oni kao osvajači i mi kao branioci svoje zemlje. Gavrilo Princip i Franc Ferdinand imaju zajedničku istoriju, jedan kao ubica, drugi kao ubijeni. Njemci i Jevreji imaju zajedničku istoriju, Njemci kao zlikovci, a Jevreji kao stradalnici. Četnici i partizani imaju zajedničku istoriju, četnici kao saradnici fašista, a partizani kao borci za slobodu. Srbi i Bošnjaci u Srebrenici imaju zajedničku istoriju, Srbi kao dželati a Bošnjaci kao žrtve.
Naravno da Srbija i Crna Gora imaju zajedničku istoriju. Počinje rodjenjem Stefana Nemanje u Duklji, nastavlja se njegovim osvajanjem, rušenjem i paljenjem Duklje kada je zapisao: “i njenu slavu pretvorih u prah”. Zajednička istorija se pojavljuje poslije 550 godina, kada se na Cetinju rodio Aleksandar Karadjordjević. Zajednička istorija su i Balkanski ratovi 1912-1913, kada prvi put u istoriji, Srbija i Crna Gora ratuju na istoj strani. Zajedničku istoriju Srbija i Crna Gora imaju od 1914-e godine. Srbi bježe u Grčku a Crnogorci za njih ginu na Mojkovcu, Srbi okupiraju Crnu Goru, srpski vojnici pale crnogorske kuće, siluju crnogorske žene, ubijaju muškarce, tamniče i proćeruju narod, pljačkaju Crnu Goru… Sve je to zajednička istorija Srbije i Crne Gore. Otimanje crnogorskih crkava od strane Crkve Srbije, takodje je zajednička istorija.
. Zato nije sporna izjava nekada Slobovog, a sada Vučićevog zabavljača. Samo što politički pajac mora da razlikuje istorijske uloge naroda u zajedničkoj istoriji.
Nekome su uloge mračne i sramotne a nekome svijetle i časne.


Predavanje Crnogorski jezik - jedan od četiri štokavska standardna jezika (Montenegrin language - one of the four Štokavian standard languages)






Predavanje Crnogorski jezik - jedan od četiri štokavska standardna jezika (Montenegrin language - one of the four Štokavian standard languages

Juče je na Univerzitetu u Pitsburgu (University of Pittsburgh, PA) doktorandica Jelena Šušanj, saradnica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, održala predavanje na temu Crnogorski jezik - jedan od četiri štokavska standardna jezika (Montenegrin language - one of the four Štokavian standard languages). U svojoj prezentaciji istakla je bitne momente u istoriji crnogorskoga jezika i spomenike razvoja crnogorskoga jezika, te ukazala na nastanak i razvoj zajedničkoga srpskohrvatskoga, zastupnike i protivnike te ideje od Bečkoga književnoga dogovora (1850) preko Novosadskoga dogovora (1954) do Deklaracije o zajedničkome jeziku (2017). Posebnu pažnju posvetila je karakteristikama četiri novonastala standarda, jezičkim politikama i kodifikacijskim strategijama u državama u kojima se jezički standardi zasnivaju na štokavskom sistemu.
Predavanje je održano online, a slušaoci su bili prisutni u sali ili takodje online pratili izlaganje.
Nakon izlaganja studenti i profesori uključili su se u inspirativnu i produktivnu diskusiju.


Crnom Gorom …




Vrijeme je godišnjih odmora i dogo očekivanog susreta sa Crnom Gorom. Dio Uprave naše zajednice nalazi se u Crnoj Gori i Vojvodini, ali smo svi zajedno u stalnoj komunikaciji.
Ovdje ćemo prikazati susrete sa ličnostima koji su uvijek bili na braniku nezavisne Crne Gore i koje su i dan danas na tom putu. Predstoje nam susreti i sa mnogim drugim sa kojima je izostalo druženje, a prvenstveno se to odnosi na naše belvederske heroine i hrabre aktivistkinje koje služe za primjer mnogim našim gradjanima od kojih, uglavnom, dobijaju samo Internet podršku.
Medju prvim susretima bio je onaj sa profesorom Sretenom Zekovićem čije knjige krase i naš web sajt i sa kime smo ostvarili značajne projekte, a na Cetinju smo se sreli i sa Draškom Djuranovićem i Veskom Pejovićem



Prijatno iznenadjenje uslijedilo je kada me je u hotelu prepoznao Miodrag Mišo Obradović, donedavni ambasador Crne Gore u BiH (razriješen dužnosti nakon ustoličenja prethodne crkvene vlasti) sa kojim smo prvi susret imali 1995. godine pri posjeti delegacije iz Crne Gore Australiji, pri čemu su jedinu podršku imali od strane naših članova.



Susret sa Aleksandrom Sašom Zekovićem istaknutim aktivistom za ljudska prava i Veselinom Nenezićem jednim od osnivača Crnogorske etničke zajednice Australije.



Jedna od naših heroina Aleksandra Radoman Kovačević sa suprugom Savom Kovačevićem :



Pa Cetinje sa Huterovim, Hajdanom i Oskarom, a tu je i Danilo Brajović



U Martiniće smo našli Žarka Djuranovića, jednog od osnivača Crnogorske etničke zajednice Australije, pa eto i Žutog, Mime Lazarević sa drugaricom, žurnalista mnogih listova u Crnoj Gori i van nje - Amer Ramusović :



Stari borac i vazda za nezavisnu Crnu Goru - Rajko Cerović kome su svo vrijeme prilazili i poznati i nepoznati da ga pozdrave, pa publicista Ranko Perović i Elvira Bekteši:



U Herceg Novom na promociji knjige Seke Metdjonaj upoznali smo i našu dičnu Crnogorku Komsu Prijić i njenog Jason Golda, a tu su i nama dragi glumci:



Sarajevski susret sa članovima Savjeta za saradnju sa iseljenicima Crne Gore Ismetom Ramčilovićem i Mirzom Redzićem:



I na kraju ove postavke malo sličica sa Ivanovih korita, spomenika Komitima, Lovćena i Mauzoleja za kojeg ne treba da brinemo dok ga čuvaju momci iz Bjeloša:




TOP 10 RAZLOGA ZAŠTO JE SPC NEDVOSMISLENO JERETIČKA CRKVA.






TOP 10 RAZLOGA ZAŠTO JE SPC NEDVOSMISLENO JERETIKČA CRKVA

Crkva mora da bude saborna, nadnacionalna i nepolitička.
1. Krenimo od TROBOJKE na objektima - srpski NACIONALNI simbol, dodijeljen Srbima kao takav 9.februara 1836 sultanovim fermanom, i nema nikakve veze sa hrišćanstvom i pravoslavljem
2. Od Nemanjića naovamo uvjek i bez izuzetka su alatka u SLUŽBI SRPSKE POLITIKE. Trenutno dobijaju ogromna sredstva od Srbije, gdje de fakto imaju i imunitet, a Porfirije je otvoreno na strani AV. To je jeres
3. Uz velikosrpski DPS (tada) su nanijeli ogromnu, najveću u istoriji štetu Crnoj Gori 1918 i 1989 - te naknadno pri napadu na Dubrovnik i u ratovima devedesetih, SPC se kao crkva uključila u POLITIČKE procese kojima je zapečaćena sudbina Crne Gore. To je i štetočinstvo i jeres.
4. U svojim javnim nastupima (npr poput Joanikija na tv Vijesti) i po crkvama bez srama već decenijama insistiraju da su Crnogorci etnički Srbi. Nacija je stvar ličnog osjećaja, i crkva s tim ne smije NIŠTA da ima, to je jeres.
5. IME CRKVE u hrišćanstvu i pravoslavlju tamo gdje su pravoslavci većina je GEOGRAFSKA ODREDNICA. SPC insistira da su oni SRPSKA i u Crnoj Gori, što ih čini jeretičkom.
6 Proglasili su debelo dokumentovanog OKUPATORSKOG SARADNIKA iz 2 svj rata Joanikija Lipovca svecem - i druge - npr koljača Popa Macu. Ovo je očigledno ne samo političko-jeretički, već i nemoralan čin.
7. Otvoreno su kao organizacija stali na stranu ČETNIČKIH IZDAJNIKA koji su debelo dokumentovano zajedno sa Italijanima i Nijemcima ubijali rodoljube od Ljuba Čupića do Neretve, a o partizanima i NOBu se izražavaju pogrdno, te rade institucionalno na reviziji istorije. Ovo je opet politika, dakle jeres.
8. Aktivno rade na uništenju SIMBOLA CRNOGORSKE POSEBNOSTI. Osrbljavaju crkvenu arhitekturu koja ne pripada ovom podneblju, uvode običaje koji nijesu praktikovani (npr plivanje za krstom ili klečanje u crkvi). I to je jeres.
9. Svetosavlje, onako kako ga je simpatizer Ljotićevaca Nikolaj Velimirović zamislio, jedan narod, jedne religije u jednoj državi, je JERES.
10. Čak i NAJTEŽA POLITIČKA pitanja za crkvu su JERES - ulazak u NATO ili priznanje Kosova ako su u interesu Crne Gore su politika, a SPC nije nikad prestala da se miješa u ta pitanja.
(preuzeto sa drustvenih mreza)


Nasa donacija CPC ... Gojko Krivokapic







Gojko Krivokapić, član naše zajednice, nastavlja da, u okviru svojih mogućnosti, prilozima pomaže CPC. Tako je i ovoga puta povodom obiljezavanja Vaskrsa, uplatio svojih 830.00 EUR-a. Kada bi svaki naš iseljenik imao osjećaj za važnost CPC u očuvanju države Crne Gore i svojim simboličnim doprinosom, poput Gojka, pomagao CPC sigurni smo da bi to bio značajan doprinos stabilnosti naše crkve i gradjanske Crne Gore koja je na konstantnom udaru crkve države Srbije.
Stoga je ovaj poziv upućen svim Crnogorcima, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, jer samo zajedničkom borbom možemo nadvladati klerofašistički mrak kojim pokušavaju da nas poklope.


Miška Mandić dio grupne izložbe sidnejskih umjetnika







Grupna izložba sidnejskih umjetnika

U petak, 6. maja od 18 do 20 sati biće otvorena zajednička izložba grupe sidnejskih umjetnika čiji je jedan od učesnika i naša Miška Mandić, kao dio AIRspace Projects.
Miška izlaže kratki film pod nazivom The Fold, o načinu na koji objekti mogu biti drugi izlazi (portali) za distribuirane procese i istoriju; portali koji mogu stvoriti tjelesne, čulne i materijalne alternative inkrimentisanom načinu vremenskog poimanja Western modernity.

Trailer možete pogledati na:
The Fold

Izložba će biti otvorena svakog petka, subote i nedjelje do 22. maja.

AIRspace projekti su na adresi:
10 Junction Street
Marrickville NSW 2204 Sydney; Australija
https://www.airspaceprojects.com.au/


U Sidneju raste drvo posveceno Danu nezavisnosti Crne Gore







U jednom od sidnejskih parkova raste drvo posveceno Danu nezavisnosti Crne Gore. Redovno ga obilazimo i uzivamo u njegovom rastu.
Neko je na njega vec postavio cokoladnog zeca da nas podsjeti kako dolaze uskrsnji dani pa koristimo ovu priliku da svima onima koji ih slave da im cestitamo i pozelimo svaku srecu na licnom i familijarnom planu.


Josip Lukić i Milena Špadijer delegati MEAA u ECC Australije






Milena i Josip delegati MEAA u ECC Australija

Crnogorska etnička zajednica Australije je ove godine delegirala u ECC Australije kao dva svoja predstavnika Josipa Lukić i Milenu Špadijer. Od njih se očekuje da nastave da reprezentuju našu zajednicu i čuvaju njen ugled kojeg je izgradila za ovih 25 godina postojanja.
Milena Špadijer piše i izvodi sopstvene pjesme, svira klavir i podučava studente, muzički je producent, a bavi se i glumom, modelingom i plesom. Uspješna mlada Crnogorka za primjer ostaloj omladini pa smo uvjereni da će svojim angažovanjem na pravi način doprinijeti daljem jačanju ugleda naše zajednice u australskom društvu.

Josip Lukić je jedan od naših istaknutih iseljenika koji je za kratko vrijeme postigao više od mnogih koji su ovdje rodjeni. Pored uspješnog biznisa svoje vrijeme posvećuje u povezivanju naše dijaspore. Poznate su proslave koje, uz veliku pomoć svih Lukića - a ima ih na našu radost dosta, organizuje uvijek u prepunim salama. Predstavljao nas je na Kongresu crnogorske dijaspore kada je jedini od učesnika izložio zapaženi referat. Uvjereni smo da je Josip prava ličnost koja će svojim iskustvom i energijom doprinijeti pozitivnim promjenama djelovanju ECC i, mozda, na pravi način iskoristiti grantove koji nam budu stajali na raspolaganju.

Poželimo im srećan i uspješan rad.


Oće li Crnogorci sanjati aboridzinske privilegije





Oće li Crnogorci sanjati aboridzinske privilegije

Za Antenu M piše: Mihailo Mandić, Sidnej

“Morate se naviknuti na novu Crnu Goru!”
Ta i slične parole novih pobjednika na vlasti evo već neko vrijeme gromoglasno odzvanjaju našom državom. No, činjenica je da mi odavno živimo u toj ‘novoj’ Crnoj Gori, samo što se o tome nije previše pričalo da se ne bi mnogo talasalo.
Unutra smo imali vjerski mrak upakovan u lijepu kutiju čiji je omot bio crnogorska zastava. U toj kutiji su crkvenjaci, uz neshvatljivu toleranciju bivše vlasti, udarnički i nesmetano izgradjivali svoj ‘srpski svet’ - manastire, hramove, brisali naše, a crtali srpske ikone i nove svece, dok smo mi, uglavnom, šutjeli. .... Oce li Crnogorci sanjati aboridzinske privilegije


Pobijedila je Crna Gora



Pobijedila je Crna Gora

Autor: Antena M
07.12.2021.

U subotu su bili ovamo lokalni izbori. Glasali smo kako ne bismo platili kaznu (glasanje je ovamo obavezno, inače slijedi kazna oko 40 Eura). Drugi dan danas ni ja ni supruga pojma nemamo ko je pobijedio, niti nas interesuje. Za Antenu M piše: Mihailo Mandić (Sidnej, AU)

Posmatrajući sa strane i trudeći se da budem neutralan, mada nije lako, mogu reić da se kola kreću naprijed.
Održavaju se paneli, iznose svoje programe razne stranke, pojavljuju se razni kandidati - neki pismeni, neki polupismeni, neki baš nepismeni. Neki su, očito, zalutali i osjećaju se nesigurno ispred kamera.
Sliku kvari opterećenost DPS-om personifikovanim u Milu Đukanovuću, pa je izborni proces nekada ličio na utakmicu svih protiv ‘Mila’.
Ipak, i u takvim okolnostima sa znatnim uticajem dosta primitivnog upliva Crkve Srbije/ SPC na seosko stanovništvo, potpomognuto velikim novačnim sumama - značajan procenat glasača je čvrsto stao na stranu nezavisne, evropske i civilizovane Crne Gore.
Ovdje, htjeli mi to ili ne, moramo računati i na ove dvije stranke - Demokrate i URA, koje se deklarišu procrnogorski (doduše Demokrate ogrnute CS/SPC mantijama i namirisane tamjanom i "gradjanska" URA koja se ne iskazuje religijski, ali kupuju naklonost držeći stranu Crkvi Srbije).
Proglašena nezavisnost i članstvo u NATO istorijski je uspjeh koji, uz gore navedeno, predstavlja garanciju da je 1918. teško ponovljiva.
I ne zaboravmo - otvorena je Pandorina kutija: vraćanje autokefalnosti CPC i doživljavanje Crkve Srbije "okupatorskom" ( stavljam pod znake navoda, jer se prema okupatorima 100 godina odnosilo kao prema najrodjenijima - tek nedavno, helikopterskom dostavom mitropolita Crkve Srbije, taj odnos se malo promijenio).
Veliki je napredak i to što niko ne priča o neregularnosti izbora što je ogroman uspjeh i vjerujem da eć, uz mladje generacije, Crna Gora iskočiti iz balkanskog blata daleko brže od svih u okruženju.
Raduje me činjenica da je u Petnjici pobijedila gradjanska - crnogorska opcija, a isto tako je bilo i na Cetinju i u Mojkovcu. Ni u jednom od ova tri mjesta nijesu pobijedile partije iza kojih stoje vjerske organizacije i to je blago Crne Gore. Niko od njih nije pobijedio, ali je pobijedila Crna Gora!
To što ima medjusobne pizme, zavisti i ljubomore - to smo MI i možda je to i održalo Crnu Goru do današnjih dana.
Put do prave demokratije nije ni lagan ni brz, ali uz ovu mladost i njenu privrženost Crnoj Gori, uz znanje i odlučnost da budemo dio evropskog svijeta, ja ne sumnjam u svijetlu budućnost.
Zato nema mjesta razočarenju i nema odustajanja.

Da je vječna Crna Gora!

P.S.
U subotu su bili ovamo lokalni izbori. Glasali smo kako ne bismo platili kaznu (glasanje je ovamo obavezno, inaeč slijedi kazna oko 40 Eura). Nikakvih posebnih reklama niti rasprava nije bilo povodom ovih izbora. Nešto se moglo proičtati u lokalnim novinama i na ponekim posterima. Nikakve histerije. Drugi dan danas ni ja ni supruga pojma nemamo ko je pobijedio, niti nas interesuje. Sve možemo naić na linku koji nam je dostavljen. Ja sam, prateić kećrkino opredjeljenje, glasao za Zelene, a suprugu nijesam pitao, mada mislim da je i ona njima dala glas!
Vidim Crnu Goru na ovom putu.


VAZNO SAOPŠTENJE ... Gradjanska Inicijativa 21.maj





Gradjanska Inicijativa 21. maj oformila je advokatski tim za besplatnu pravnu pomoć.

SOS ... Ukoliko je protiv vas, zbog mahanja crnogorskom zastavom, pokrenuta prijava
SOS ... Ili ste, zbog vjerskog i nacionalnog opredjeljenja, izloženi pritiscima, nasilju ...
SOS ... Dobili ste otkaz ili ste profesionalno degradirani

JAVITE SE NA BROJ TELEFONA +38267640374

Koordinatorka našeg pravnog tima Milena Iljazi će vas saslušati i uputiti na odgovarajućeg advokata


KAKO JE UNIŠTENO CRNOGORSKO GRADJANSKO DRUŠTVO?



EDIKT Srpske Pravoslavne Crkve O PONIŠTENJU CRKVENE I DRŽAVNE SAMOSTALNOSTI Crne Gore

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori je konstituisana Ediktom-Odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (AS br. 95/zap. 208) od 26. maja 2006. u cilju  očuvanja jedinstva srpske Crkve i (1920. uspostavljene) Pećke patrijaršije, radi što uspješnijeg ostvarivanja misije ustanovljenja  srpske Crkve u Crnoj Gori, kao jedine autokefalne i pravoslavne Crkve.
Ediktom-Odlukom Sabora: SPC u Crnoj Gori sačinjavaju eparhije Srpske pravoslavne crkve: Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka, kao i dijelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, čime se objedinjuje srpsko duhovno biće, a razjedinjuje crnogorsko gradjansko društvo. ... KAKO JE UNIŠTENO CRNOGORSKO GRADJANSKO DRUŠTVO?



Oslobadjajuce presude za pokusaj drzavnog udara u Crnoj Gori




Povodom oslobadjajućih presuda za pokusaj drzavnog udara u Crnoj Gori donosimo prilog sta je o dokazima kojima je raspolagala Srbija govorio njen predsjednik Aleksandar Vučić pa sami ocijenite kakvo nam je sudstvo i kakve se igre igraju. Podsjetimo da je Srbija tada uhapsila dva istaknuta GRU obavjestajca i da je sjutradan u Beograd sletio glavni čovjek GRU da bi ovu dvojicu Srbija pustila da se sa njim vrate u Moskvu:

Aleksandar Vucic o dokazima kojima raspolazu srpske tajne sluzbe povodom pokusaja drzavnog udara u Crnoj Gori


Sta nam je donijela klerikalna vlada ... produbljavanje podjela i vjersku zatucanost




Klerikalna vlada koja je izrodila ovakve 'vjernike' probudila je najgore porive anticrnogorstva čiji sledbenici ne prezaju ni od najgorih prijetnji Crnogorcima utirući put fašizma pred očima EU i ostalog civilizovanog svijeta.
Primjer su i ovi komentari izdvojeni od bezbroj drugih koji na najgrublji način vrijedjaju Crnu Goru i Crnogorce izazivajući ratne poklike kojima su 90-tih krenuli u oslobadjanje 'potlačenog srpskog naroda'.
Izgleda da im je na red došla Crna Gora i Crnogorci.
Sta nam je donijela klerikalna vlada ... produbljavanje podjela i vjersku zatucanost



Oduzeti počasno državljanstvo po sili zakona onima koji štete vitalnim interesima CG!



Na nedavno održanom Zoom sastanku predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je predložio raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da ideja već dobija na publicitetu.
Čudno je da vlasti Crne Gore nijesu iskoristile mogućnost oduzimanja počasnog drzavljanstva onima koji rade suprotno interesima države. Nadamo se da će ova inicijativa biti putokaz i opomena da svako ko dobije počasno državljanstvo, a ne iskazuje lojalnost državi Crnoj Gori može i da ga po sili zakona izgubi.
U članu 2 stavka 8 zakona o gubitku crnogorskog državljanstva po sili zakona jasno piše da se tako dato državljanstvo gubi ukoliko njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore!!!

Prvi koji su se javno oglasili po ovom pitanju su bili AnalitikaM i Montenegrointernational, a njihove priloge prenijeli su i ostali portali:

Vesna Bratić osoba od posebnog značaja za nanošenje štete vitalnim interesima Crne Gore

Zahtjev za hitnim pokretanjem postupka oduzimanja crnogorskog drzavljanstva Vesni Bratić

Zbog spornih izjava hoce da joj oduzmu drzavljanstvo

Traze da se Vesni Bratic oduzme crnogorsko drzavljanstvo - pronadjen i formalni razlog


IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE



PODIGNUTI I OBNOVLJENI CRNOGORSKI MANASTIRI I CRKVE OD GOD. 1860. DO 1910.



PEDESET GODINA NA PRESTOLU CRNE GORE 1860 - 1910.

Štampano u K.C. Državnoj Štampariji 1910.
priredio: Novak Adžić

Donosimo vam spisak svih manastira i crkvi koje su obnovljene ili sagradjene u periodu 50-godišnje vladavine kralja Nikole i koje su bile državno vlasništvo Crne Gore dok ih SPC nije nezakonito prepisala u svoje vlasništvo:

Crnogorski manastiri i crkve koje su bile vlasništvo države Crne Gore, a koje se od nasilnog ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve 1920. godine još uvijek nalaze u sastavu Srpske pravoslavne ckve.



Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top