Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":

Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Provjerite Vašu e-poštu


Yahoo ID:
Password:

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:

... za doseljenike u NSW-u

Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...

Znate li u kakvoj sredini živite

Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia

Australija kroz prizmu statistike

Tabela koliko nas živi u Australiji, a rodjeni smo u državama bivše YU...
Australija i religija - prema popisima stanovništva od 1901 završno sa 1996 i uporedna tablica zadnja dva popisa 1991 i 1996 godine
Stanovništvo Australije po zemljama rodjenja...

Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Imigraciona pitanja, zanimljivi članci iz štampe na našem jeziku.
Sve prevodilačke usluge brzo, kvalitetno i jeftino vrši Mark Novaković kontakt i putem mob. tel. 0402 129 856
Migracioni agent - zainteresovani ste za useljenje u AUS - obratite se agentu: Snežana Mitrevska, Ph: (612) 9969 8926, Fax: (612) 9969 1249

Sydney-ski sajtovi:


Poredjenje Australije sa Evropom:

Zakonik Sv Petra Cetinjskog

Vladimir Dukljanski

Vladimir i Kosara

Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Masa Djurovica

Crna Gora - Veljko Vlahovic

Njegos o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |

Almanah | Harmonija | CSUCG |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:

Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Crnogorska etnicka zajednica Australije proslavila Dan nezavisnosti u Melburnu

Ove godine Crnogorska etnička zajednica Australije organizovala je bogatu i raznovrsnu proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore u Melburnu.
Koordinator nase zajednice za Viktoriju, Josip Lukić, prihvatio se velike obaveze da organizuje glavnu proslavu u Melburnu. Pored mnoštva obaveza Josip je uspio, uz veliku pomoć supruge Snežane, da napravi takvu atmosferu kakva se odavno nije vidjela u Australiji. Zakupljen je restoran u St Albansu i pred početak ukrašen crnogorskim simbolima. Crnogorske zastave, medju kojima se nasla i Gaetuša, kitile su unutrašnjost sale koja je bila prepuna naših zemljaka.
Orkestar sa pjevačicom Vesnom je otvorio zabavu crnogorskom himnom i spletom crnogorskih pjesama koje su razgalile naša srca pa je sala odjekivala od podrške svih gostiju što je davalo posebnu draž tokom cijele večeri.
Melburn je od Sidneja udaljen nekih 900 km, ali to nije bio problem da se nas četvoro uputimo i odazovemo pozivu naših domaćina. Član naše uprave Vasilije Špadijer je svo vrijeme vozio i nije pokazivao znake umora čime se preporučio i za iduću godinu - mozda i do Perta!
Goste je pozdravio organizator večeri Jozo Lukić, a onda je riječ uzeo Mihailo Mandić koji se zahvalio prisutnima što su svojim prisustvom uveličali proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore i naglasio značaj ovog datuma za Crnogorce.
Tom prilikom Mandić je uručio i dvije zahvalnice u ime etničke zajednice: Jozi Lukiću za njegov doprinos radu naše zajednice i Stanki Ercegovac za njen humanitarni rad čime doprinosi snaženju i popularizaciji naše zajednice.
Tokom večeri našem udruženju je pristupilo deset novih članova iz Melburna što predstavlja izuzetan uspjeh i znak povjerenja u dosadašnji rad Crnogorske etničke zajednice Australije.
Naši novi članovi su: Dino Ćeman, Nevena Ćeman, George Lukić, Leze Lukić, Lena Lukić, Ljubo Svrkota, Zoran Zejak, Sead Ćeman, Djulbija Agović i Anes Ćeman.

Crnogorska etnička zajednica uspješno odolijeva više od 20 godina mnogobrojnim pokušajima da se njen rad obezvrijedi, ali su svi ti pokušaji ostali bezuspješni. Crnogorsku etničku zajednicu čine naši zemljaci širom Australije i njihov broj je premašio cifru od 150 zbog čega nam je Etnička zajednica NSW-a dodijelila u njihovom odboru mjesta za dva delegata.

IN MEMORIAM

Po našem povratku u Sidnej dočekala nas je tužna vijest. Otac Josipa Lukića je preminuo dan nakon završetka proslave! Frano je u poslednje vrijeme bio ozbiljno bolestan pa je i naša proslava bila pod znakom pitanja. Kao da je imao moć da upravlja svojim životom Frano je izgledao ohrabrujuće u dane prije našeg druženja pa smo u lijepoj atmosferi 19. maja proslavili Dan nezavisnosti.
Izgleda kao da je Frano sačekao da se naša proslava završi na zadovoljstvo svih nas pa je, kao pravi Crnogorac od glave do pete - kako kažu njegovi sinovi, za odlazak izabrao njegov dan, najsvetiji dan u novijoj crnogorskoj istoriji!
Umro je 21. maja u krugu svoje familije.
Frano je rodjen 7. oktobra 1937. godine u Gornjoj Kolumzi - Ulcinj gdje će biti i sahranjen. Obzirom na komplikovanu proceduru prenosa posmrtnih ostataka datum sahrane će biti naknadno objavljen.
Frano je bio naš član i dugujemo mu zahvalnost što je svoju ljubav prema Crnoj Gori prenio i na svoje potomstvo.
Neka mu je laka crna zemlja!

Čestitka povodom Dana nezavisnosti Crne Gore

U iščekivanju Dana slobode svim gradjanima čestitamo Dan nezavisnosti Crne Gore

Crnogorska etnička zajednica Australije čestita Dan nezavisnosti svim gradjanima Crne Gore koji je doživljavaju svojom domovinom.
Živimo u nadi da će se Crnogorci koji boluju od štokholmskog sindroma oporaviti u što skorije vrijeme kako bi, uz pomoć vladinih institucija sistema, raskinuli poslednju kariku sa SPC i Crnoj Gori podarili konačnu slobodu.
Od Skupštine i Vlade očekujemo da će, konačno, sakupiti dovoljno državničke hrabrosti da dovedu do kraja proces poništenja svih odluka tzv Podgoričke skupštine i ukinu sve posljedice proizišle iz njenih odluka te da sve otete sakralne objekte vrate u državno vlasništvo.

U ime MEAA
Mihailo Mandić, predsjednik

Prilog o našoj zajednici i nedavnoj promociji Crne Gore u Sidneju na TVCG

Premier dinner 2018.

Prilog iz Sidneja .... Crnogorska etnička zajednica učesnik foruma "RECITE NE DISKRIMINACIJI"

U srijedu 8. maja Crnogorska etnička zajednica je bila učesnik foruma kojeg je organizovao Savez etničkih zajednica Novog Juznog Welsa. Tema foruma je bila različiti oblici diskriminacije sa kojima se svakodnevno susrijećemo, kako ih prepoznati i načini kako im se suprotstaviti.
Značajan dio foruma bio je posvećen pojašnjenju promjena u pojedinim stavkama zakona šta i kako je definisano kao kriminalni akt, a šta kao blaži oblik diskriminacije i koji su načini pravnog djelovanja.
Uvodnu riječ i prezentaciju glavnih tačaka anti-diskriminacionog akta održala je Elizabeth Wing, senior Manager anti-discriminacionog tijela.
Crnogorsku etničku zajednicu je predstavljao član uprave i jedan od osnivača našeg udruženja Vasilije Špadijer koji je, ujedno, i predstavnik naše zajednice u Savezu etničkih zajednica Novog Južnog Welsa.
Tokom foruma Špadijer je razmijenio mišljenja sa ostalim učesnicima koji su predstavljali svoje etničke zajednice i izložio svoje primjedbe koje su saslušane sa dužnom pažnjom.
Na kraju rasprave Špadijer je toplo pozdravljen od nove direktorice Saveza etničkih zajednica NSW-a Marte Terracciano i ostalih rukovodećih članova tog tijela sa kojima je napravljena i zajednička fotografija.
Bilo je ovo jos jedno uspješno predstavljanje Crne Gore od strane Crnogorske etničke zajednice Australije koja potvrdjuje dobru saradnju sa Savezom etničkih zajednica Australije već duži niz godina.

Recite NE diskriminaciji
Nemojte je podnositi i ne dozvolite da prodju olako

Ulozite zalbu - zatrazite povjerljivi savjet

U NSW-u je protivzakonito da Vas neko diskriminiše (da postupa prema Vama nepravedno) zbog Vaše:
starosne dobi; invalidnosti; homoseksualnosti; statusa u braku ili porodici; rase; starateljske odgovornosti; pola (uključujući dojenje i trudnocu) ili neodredjenog polnog statusa

Ovaj zakon se odnosi na situacije:
kada tražite posao; na poslu; kada iznajmljujete stan ili kuću; u državnoj skoli ili na fakultetu ili kada koristite usluge službi kao npr. trgovine, banke, bolnice, hotele, registrovane klubove, mjesta zabave i sportske objekte

Uprava za borbu protiv diskriminacije (Anti-Discrimination Board) Vam može dati besplatan savjet.

Nazovite (02) 9268 5544 ili 1800 670 812, ako živite izvan Sidneja.
Ako trebate tumača najprije nazovite 131 450.
Email adbcontact@justice.nsw.gov.au

Posjetite i web stranicu: www.antidiscrimination.justice.nsw.gov.au da "skinete" obrazac za žalbu.
Možete se žaliti i na svom jeziku.

Prilog iz Crne Gore .... Vlada da inicira poništenje dekreta kojim je ukinuta CPC

Postovani,
Saljem vam ovjerenu Inicijativu koja je juče (17.04.2018.) upućena premijeru Vlade Crne Gore. Inicijativu je potpisalo 30 značajnih imena iz Crne Gore.
S'postovanjem
Ranko Perović

Grupa javnih ličnosti dostavila je u ponedjeljak premijeru Dušku Markoviću inicijativu za podnošenje prijedloga za poništenje dekreta ukaza kralja Aleksandra Karadjordjevića, od 17. juna 1920. godine, kojim je ukinuta autokefalna Crnogorska (pravoslavna) crkva.
Oni navode da “imajući u vidu da je Crna Gora, 21. maja 2006. obnovila nezavisnost i dobila medjunarodno priznanje, a u susret godišnjici tragičnog dogadjaja nestanka Crne Gore kao nezavisne države 1918. godine, kada je nelegalno i nelegitimno anektirana od Srbije, obaveza Vlade je da ovu inicijativu prihvati i uputi odgovarajući akt prijedlog Skupštini Crne Gore da se poništi dekret kralja Aleksandra Karadjordjevića.
“Takodje, taj akt treba da sadrži prijedlog da Skupština konstatuje da su voljom gradjana Crne Gore, na referendumu održanom 21. maja 2006. poništene odluke takozvane Podgoričke skupštine, od 13/25. novembra 1918. Cilj ove inicijative je da ukaže na potrebu, značaj i nužnost donošenja odgovarajuće odluke i akta, u zvaničnim institucijama crnogorske države, kojima bi se osigurao i osnažio crnogorski identitet i korpus i zaštitila ljudska prava i slobode, kao pretpolitički konstitucionalni uslov stabilnog i demokratskog društva”, navodi se u inicijativi.
Podsjećaju da je prije 98 godina Aleksandar Karadjordjević, tada srpski regent, a kasnije kralj, nelegalnim i nelegitimnim aktom, na osnovu nelegalne i nelegitimne tzv. Podgoričke skupštine, ali i nelegalne i nelegitimne sjednice Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve ukinuo dekretom autokefalnu Crnogorsku (pravoslavnu) crkvu.
“Svi ovakvi slučajevi poznati su u pravnoj nauci kao vrsta pravnog akta inexistant (akt koji ne postoji), ali i kao takav, on je proizveo štetne posljedice po državu Crnu Goru i Crnogorsku crkvu”, istakli su oni.
Podsjetili su da je odluka takozvane Podgoričke skupštine bila osnova, odnosno uzrok, faktor i sila koja je uslovila i rezultirala posljedicama kao što su nelegalni i nelegitimni akt Svetog sinoda Crnogorske pravslavne crkve o samoukinuću, a potom isto takvog akta regenta Aleksandra, o ukidanju autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.
Potpisnici inicijative ističu da Skupština Crne Gore na prijedlog Vlade treba da poništi dekret regenta Aleksandra.

“Na ovaj način Crnogorska crkva potvrdjuje svoju autokefalnost, a država imovinu kojom je do tada raspolagala”; navode, pored ostalog, u inicijativi.
U toku je i potpisivanje gradjanske peticije “Amanet" kojom se traži vraćanje crkvene imovine u vlasništvo države.

Prilog iz Francuske .... CG VEČE U PARIZU

CRNOGORSKO KULTURNO VEČE U PARIZU

Prilog: Dejan Šestović

Dragi prijatelji, zemljaci,
Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, Asocijacija Montenegro i Odbor za sport pri Savjetu za saradnju sa dijasporom i predsjednikom Odbora Dejan Šestović, organizuju « Crnogorsko kulturno veče u Parizu ». Predvidjene su dvije predstave: po prvi put u opštini Saint Gratien (95210) petak 4. maj sa početkom u 19 i 30, zatim u subotu 5. maj u opštini Rosny-sous-bois (93110) sa početkom u 19 časova.

Specijalni gosti iz Crne Gore su poznati crnogorski muzičar Zdravko Djuranović u pratnji Dejana Skuletića i crnogorski Folklorni Ansambl « Crna Gora » sa 36 članova, koji nam ove godine dovode i dječju grupu od 12 članova.

U programu će učestvovati i crnogorski guslar, Milan Dašić, kao i brojna folklorna društva iz Pariza i okoline : KUD « Biseri », Drancy, SKUD « Sveti Nikola » , Pierrefitte sur Seine, Akedemija grčkih igara « Parthenon », KUD « Abrašević », Pariz koji će igrom, muzikom i nošnjama sa Balkana upotpuniti naše druženje.
Posebne zvanice medju prisutnima u Saint Gratien su predsjednik opstine Saint Gratien, Julien Bachard, senatorka Val d’Oise Jacqueline Eustache-Brinio, predstavnici crnogorske Ambasade u Parizu, crnogorski princ Nikola Petrović.

U petak 4-og maja oko 17 i 45, prije predstave u Saint Gratien, Folklorno drušrvo « Crna Gora » će izvesti 10 - to minutni program na obali predivnog jezera Enghien les Bains na platou ispred Kazina. U Saint Gratien imaćete priliku da degustirate i domaće crnogorske specijalitete, pršutu, sir, masline, pitu, domaće vino Vranac i Nikšićko pivo.

U subotu 5-og maja u Rosny-sous-bois, gdje su sala i prostor za igru mnogo veći, za nase posjetioce biće organizovana i večera sa domaćim specijalitetima.

U nadi da ćete se odazvati u što većem broju, zamolio bih Vas da potvrdite Vase prisustvo putem mejla na sledeće adrese:

sestosport@orange.fr
asso.markovic@gmail.com

Prilog iz Srbije .... „Sjećanje na Vita”

U organizaciji Crnogorske biblioteke i čitaonice u Lovćencu je održano veče poezije posvećeno velikom crnogorskom pjesniku Vitomiru Vitu Nikoliću.
Program pod nazivom „Sjećanje na Vita” izveli su recitatori: Jana Krivokapić, Tanja Čelebić i Isidora Ražnatović iz Lovćenca i Vasilije Djilas iz Vrbasa. U muzičkom dijelu programa nastupila je pjevačka grupa “Princeza Ksenija” i gitaristkinja Barbara Bede, a posjetiocima se obratio publicista Nenad Stevović.

Press služba „Krstaš“
6.4.2018.

Prilog iz Srbije .... Reagovanje CP

Crnogorska partija reaguje na Saopštenje opozicionih članova Nacionalnog saveta Crnogoraca u Srbiji okupljenih u Crnogorski klub od 30.3.2018. godine sljedećim saopštenjem:

SAOPŠTENJE

Aktuelni saziv Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Srbiji, koji je u ušao u završnu četvrtu godinu svog mandata, ne samo da apsolutno ništa nije uradio za crnogorsku zajednicu u cilju očuvanja njenog nacionalnog identiteta, već direktno radi protiv njenog interesa.
Posljednji primjeri su zabrinjavajući:
- Savjet je prvo blokirao, zatim i nenamenski utrošio sredstva koja je Vlada Vojvodine namenski odrijedila amaterskom pozorištu iz Kruščića, jedinom u crnogorskoj zajednici, i sredstva za Smotru recitatora Vojvodine na crnogorskom jeziku koja se održava u Lovćencu.
- Skandalozne aktivnosti potpredsjednika savjeta Slobodana Balandžića na manifestaciji “Mojkovačka akademija” u Beogradu, u organizaciji pokreta koji otvoreno negira postojanje crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta. Spomenuti rukovodilac savjeta tom prilikom obezbijedio je učestvovanje KUD-a koji je morao nastupiti u crnogorskoj nošnji sa kapama sa 4s i zastavama Srbije.
- Interni konkurs koji se grčevito pokušava realizovati u cilju prelivanja sredstava u privatne džepove sa računa savjeta na kojemu je trenutno više miliona dinara. U tom smislu su aplicirali svi rukovodioci savjeta preko svojih fiktivnih udruženja u kojima su ovlašćena lica. Pojedini članovi IO su svoja udruženja registrovali neposredno ili na dan kada su izglasali odluku o raspisivanju konkursa, i aplicirali na isti tražeći maksimalan iznos sredstava.
- Potpuna nezainteresovanost i nedostatak bilo kakvih aktivnosti u cilju uvodjenja crnogorskog jezika u sluzbenu upotrebu u opštini Vrbas, iako su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi.
U interesu gradjana Srbije crnogorske nacionalnosti i dobrosusjedskih odnosa dvije prijateljske zemlje, državni organi Srbije i Crne Gore, kao i Crnogorci u Srbiji više ne smiju da drže glavu u pijesak kada se govori o Nacionalnom savjetu Crnogoraca.
Nacionalni savjet više od dvije godine ne funkcioniše, za to vrijeme nije održao nijednu sjednicu sa kvorumom ili bez incidenata, uzurpiran je i privatizovan od strane 8 članova koje formalno predvode marionetski predsjednici, prvo Gordana Doknić iz Vrbasa, a zadnjih 6 mjeseci Miodrag Becić iz sela Zmajeva.

Stanje je alarmantno i potrebno je djelovati u situaciji kada se najveća moguća korist ogleda u tome da se spriječi šteta. Nameće se potreba da resorno ministarstvo vlade Srbije uvede prinudnu upravu u savjetu i tako zaustavi prije svega nezakonite, a u identitetskom smislu skandalozne, aktivnosti grupe koju je pored neprimjerene doze nepotizma spojila i namjera da budžetska sredstva dodijele sami sebe.

Crnogorskoj zajednici u Srbiji je prijeko potrebna edukacija o značaju i ulozi nacionalnog savjeta i načinu učestvovanja i kandidovanja na izborima za novi saziv koji će biti organizovani u toku ove godine. Uključivanjem velikog broja obrazovanih ljudi, intelektualaca i kulturnih pregalaca, koji svoju postojbinu Crnu Goru nose u srcu i dostojanstveno je predstavljaju u Srbiji, jedino je moguće spriječiti da se ne ponovi dramatično ponižavajuća aktuelna situacija u kojoj je nacionalni savjet zastidje umjesto da bude ponos Crnogoraca u Srbiji.

Dušan Žugić,
član Predsjedništva CP zadužen za odnose sa Nacionalnom savjetom i crnogorskim udruženjima Novi Sad, 4.4.2018.

Prilog iz Hrvatske .... Reagovanje akademika prof. dr Milorada Nikčevića

Objavljujemo reagovanje akademika prof. dr Milorada Nikčevića na napade od strane V.K. bivse članice Savjeta za dijasporu, koja se trudi da se pokaze Vladi Crne Gore kao pravi i lojalni patriota i kao što to čini svaki špijun i poltron dojavi sumnjivce nadležnima u slučaju da nijesu pročitali tekst akademika prof. dr. Milorada Nikčevića, koji je pročitan na skupu AMANET u hotelu Ramada. Valjda se nada da postoji još šansa da se ugura negdje u institucije sistema Crne Gore, jer to i ovim svojim pisamcem zaslužuje.
Toliko odanosti, poltronstva, ulagivanja i 'ljubavi' prema vlastima u svojoj državi malo ko je napisao pa bi bila šteta ne naći joj neko uhljebljenje za kojim toliko žudi.
Suvisno je trošiti riječi o osobi koja promoviše lažne filantrope i dovodi u zabludu gradjane Crne Gore, iznosi neistine na račun istinskih promotera Crne Gore, osobi koja je na neprimjeren način obmanula i osnivača Asocijacije,a koja je u raspadanju, osobi koja je njenim djelovanjem i namjerom da stavi Savjet pod svoju kontrolu pokusala da izazove podjele u samom Savjetu, osobi koja je krenula da sama dodjeljuje nagrade i kažnjava istinske borce za našu nezavisnost, osobi koja je za kratko vrijeme unijela toliko razdora medju crnogorskom dijasporom sirom dijaspore da je mogla naći mjesto i u Ginisovoj knjizi rekorda, osobi koja prigovara bilo kome zbog plaćenih karata, a sama je podnijela prijedlog da obilazi iseljenike širom svijeta da im objašnjava programe Vlade koji su lako dostupni putem Interneta i da joj ti troškovi za njene 'okrugle stolove' budu plaćeni - pa kada je uvidjela da iseljenici nijesu glupanderi i da nijesu oduševljeni njenom promocijom pa da i od para nema ništa - pobjegla je kako bi i na taj nacin privukla paznju crnogorske javnosti i oklevetala one koji joj nijesu tolerisali takvo ponasanje, govoriti o osobi koja se sjetila dijaspore tek kada je namirisala mogućnost lične promocije i profita!
Lično se trudim da me njene podvale i prozivke ne dotiču te sam blokirao sve njene stranice, ali onih koji joj javljaju stanje na terenu ne fali ni sa koje strane, a u njima jedno od centralnih mjesta zauzima i moja malenkost, pa me tako povuče za jezik da ukažem na neke od činjenica - tek malo da odškrinem vrata.
I ovo reagovanje uvaženog profesora smatram više kao pojašnjenje posjetiocima Internet sajtova i društvenih mreža koji su manje upućeni u rad i dostignuće našeg istaknutog borca za crnogorski jezik. Doduše bilo bi nezahvalno mjeriti njegov, crnogorski jezik, sa nepristojnim jezikom barske dame.
Milorad, a ni svi 'nezamjenljivi' članovi Savjeta, kako nas okarakterisa V.K. nijesu se nikada udvarali bilo kome iz vlasti Crne Gore niti bilo kome od njih izjavljuju svoju ljubav.
Moju podršku su imali i imat će dokle god su za nezavisnu Crnu Goru, a što ne znači da su poštedjeni dobronamjernih kritika. Živio sam i bez Savjeta pa ću preživjet i bez njega, a Vlada ako zahtijeva od mene izlive odanosti poput V.K. neka sebi skrati muke i ovog časa me proglasi nepoželjnim!
Lično ću nastaviti sa radom onako kako radim svih ovih više od 20 godina što se najbolje vidi na stranicama našeg web sajta - a gospodja neka pokaže njihova dostignuća, ako ih imaju.

PROIZVOLJNE PASKVILE SAMOZVANE VERE KIROVIĆ

Kakave li famozne paskvile samozvane „predsjednice Asocijacije dijaspore“, izvjesne gospodje Vere Kirović. Zloupotrijebljeno je moje ime u cilju samopromocije autorice, najnižeg dodvoravanja političkoj vlasti Crne Gore i diskreditacije Savjeta za saradnju sa iseljenicima i njegovih članova, pa sam prinudjen ukratko se osvrnuti na taj tekst.
Da na samome početku razjasnim – ja nijesam u toj manifestaciji „Amanet“ nastupao u ime Savjeta i kao predsjednik Odbora za nauku i prosvjetu dijaspore Crne Gore, već u ime Odbora (broji 19 članova!) za praćenje aktivnosti u vezi sa peticijom.
Kao član Odbora jedne i druge asocijacije nikada se u životu nijesam skrivao iza titula i asocijacija, kao što nikad nijesam trgovao vlastitim patriotizmom, a svoje stavove i u najtežim vremenima ratnih devedesetih iznosio sam javno, kako to i priliči slobodnome čovjeku, pa zaista nema nikakve potrebe da u razračunu s mojim stavovima autorica ove invektive prenosi i proziva čestite ljude iz Kanade, Australije, Njemačke, Amerike, ljude koji nijesu ni prisustvovali inkriminisanome skupu.

Draga gospodjo, ne dokazuje se ljudski integritet, a ni odrješiti patriotizam, jeftinim denuncijatorskim paskivilama.
Zalud je Vas podsjećati da je potpisnik tog jeretičkog teksta cijeli svoj život posvetio Crnoj Gori i afirmaciji njena identiteta.
Zalud je Vas podsjećati da je taj „besprizornik“, u jeku Domovinskog rata u Zagrebu organizovao naučni skup posvećen crnogorskom štamparstvu, da je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu osnovao Katedru za crnogorsku književnost, da je kao mentor iznjedrio na svome matičnome fakultetu u Osijeku plejadu vrsnih montenegrista; da se izborio da Crnogorska pravoslavna crkva dobije zasluženi status u Republici Hrvatskoj, da je s Novakom Kilibardom i Radoslavom Rotkovićem napisao prvu i zasad jedinu Istoriju crnogorske književnosti u tri toma (1912); da je bio jedan od utemeljivača ustanova koje su naučni temelj savremene Crne Gore, Instituta i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, da je mračnih devedesetih u opsadiranom Osijeku javnim angažmanom čuvao dostojanstvo Crnogoraca...
Bastalo je tom sumnjivom licu i u najtežim vremenima brojnim napisima i esejima sačuvati lični integritet i ne dozvoliti da se ugasi zublja crnogorskoga slobode i identiteta. No za gospodju Kirović mjera patriotizma nije besprijekorna životna i profesionalna biografija posvećena Crnoj Gori, nego, nisko se dodvoriti oficijelnoj vlasti pa ma kakva ona bila, da se prljavim vrijedjanjem i denunciranjem drugih upotpuni vlastita anonimnost.

Draga gospodjo, iza iznijetih stavova stojim svojim imenom i prezimenom, a ti stavovi, čak i ovako istrgnuti iz cjeline, nijesu nikakav dokaz moje mržnje prema bilo kome u Crnoj Gori, već krajnje dobronamjerne kritičke opservacije o posljedicama bolne crnogorske tranzicije.
Ukazati na vidljive probleme danas je imperativ za svakoga istinskoga intelektualca i patriotu!
Ako zaista volite Crnu Goru, draga gospodjo, kako tvrdite, uradite nešto za nju i tu silnu rušilačku energiju koja zrcali iz Vašega ijetkog saopštenja, preusmjerite s mutnih rabota u kakvu društveno korisnu aktivnost. Nećete ni sebi ni Crnoj Gori napraviti uslugu ovakvim nedostojnim opanjkavanjem drugih i svojim pasivnim stavom.
U nadi da će Vam ovo moje dobronamjerno obraćanje pomoći da spoznate da patiotizam nije pijačna roba, a da je utemeljeni kritički sud preduslov izgradnje prosperitetnoga društva, srdačno Vas pozdravljam!
I želio bih da sjašete s tog mršavog konjića!

U Osijeku, 03. travnja 2018.
Akademik prof. dr Milorad Nikčević

Promocija Crne Gore u Sidneju ... Harmony dinner 2018.

Nekoliko videa će vam dočarati atmosferu u sali sa preko 2500 zvanica medju kojima se našla i naša Crnogorska etnička zajednica Australije. Zaista je bila čast kada se na velikim ekranima pojavljivao prilog sa crnogorskim nošnjama i sa fotografijama aktivnosti iz našeg udruženja. Ovo je bio istinski način kako treba promovisati tradicionalna dobra Crne Gore:

Premier dinner 2018. a
Premier dinner 2018. b
Premier dinner 2018. c
Premier dinner 2018. d

Pismo dobrodošlice .... Ethnic Communities' Council of NSW

Dear Mihailo
My name is Esther Lozano, and I am the Communications and Media Officer at ECC.
I just wanted to extend a warm welcome to you and your organisation.
Please, keep us posted if you want us to include your events and news in our Social Media networks and Newsletter, and don't forget to follow us and start a conversation on our Social Media platforms!
I look forward to working with you.
Kind regards, and Happy Easter,
Esther Lozano
Communications and Media Officer
Ethnic Communities' Council of NSW

Poziv iz Srbije ..... KRSTAŠ uz AMANET

KRSTAŠ uz AMANET
Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ podržava peticiju gradjana Crne Gore za ukidanje svih nezakonitih upisa Srpske pravoslavne crkve nad crnogorskim manastirima i crkvama i njihovo vraćanje u vlasništvo državi Crnoj Gori.
Udruženje „Krstaš“ je Savjetu za praćenje peticije dostavilo potpise svojih članova i simpatizera i tako se pridružilo crnogorskoj dijaspori širom svijeta koja podržava inicijativu za reviziju svih uknjižbi nad kulturnom baštinom Crne Gore.
Crnogorski iseljenici i njihovi potomci iz Srbije, privrženi svojoj postojbini Crnoj Gori kojoj žele prosperitet i napredak u svakom pogledu, na ovaj način iskazuju simboličnu i moralnu podršku gradjanskoj peticiji “Amanet”.
Press služba „Krstaš“
27.3.2018.

----------------

https://youtu.be/dHTjgWxoTJY
krstasmedia
KRSTAŠ MEDIA

Nezavisna produkcija crnogorske dijaspore

Poziv na saradnju.....Tim KUKICE

Poštovani gospodine Mandić,
Dostavljamo Vam dopis sa ponudom za saradnju koja uključuje povezivanje udruženja Crnogoraca u svijetu sa maticom kroz otvaranja vrata ručno radjenim unikatnim i autentičnim crnogorskim proizvodima.
Mi kao organizacija isprede koje Vam se obraćamo ne želimo zaraditi na ovome, već pokušavamo da radimo na očuvanju naše tradicije.
U želji da započnemo saradnju,
Srdačan pozdrav,
Tim Kukice

----------------

Poštovani,
Obraćam Vam se ispred novootvorenog sajta www.kukica.com koji okuplja rukotvorce iz komplentog regiona Balkana, odnosno svih republika bivše Jugoslavije. Trenutnmo imamo 400 izlagača sa oko 2000 artikala, a s obzirom da smo tu tek par mjeseci, očekujemo i rapidan rast borja korisnika naših servisa. Naša želja i cilj našeg sajta je očuvanje tradicije i približivanje starih zanata svim gradjanima, naročito onim mladjim.
Naša djeca koja se nalaze van granica Crne Gore, svoje matice, okupirana su jeftinim kineskim proizvodima i zbog toga njima i njhovim roditeljima želimo da ponudimo mogućnost da u Australiju prenesu duh Crne Gore autentičnim i unikatnim, ručno radjenim proizvodima od drveta, svile, vune i slično.
Napominjemo da nam cilj nije zarada – naprotiv. Ono što mi želimo je da otvorimo vrata rukotvorcima da svoje proizvode mogu prodati ili pokloniti Crnogorcima širom svijeta. U tom smislu, Kukica ispred koje Vam se i obraćamo, neće zaraditi niti jedan cent, ali će nam srce sigurno biti punije kada budemo znali da se Crnogorci i dalje interesuju za radove svojih sunarodnika i da sa ponosom svojim novim komšijama žele predstaviti radove ljudi zemlje iz koje potiču.
U nadi da ćete prepoznati naše dobre namjere i da ćemo moći otvoriti saradnju, Srdačno Vas pozdravlja
Tim Kukice

Veličanstvena promocija Crne Gore u Sidneju

Već sedma godina kako se održava tradicionalna premijerska večera poznata pod nazivom “The Premier’s Harmony Dinner”! Crnogorska etnička zajednica Australije je njen redovni učesnik i tako smo svjedoci stalnog obogaćivanja ove izuzetne ceremonije koja proslavlja multikulturalizam i zajedništvo mnogobrojnih etničkih zajednica. Ovim se pokazuje želja Australije da se njeguje harmoničan život različitih etničkih grupa čije su kulturološke, jezičke i religijske različitosti prihvaćene i cijenjene.

Premijerskoj večeri proslave zajedništva i multikulturalizma prisustvuju članovi parlamenta, istaknuti biznismeni, predstavnici društvenih zajednica, vjerski poglavari, konzuli, ambasadori i mnoge druge osobe od značaja u Australiji.

Ove godine proslava je održana u Grand Pavilion, Rosehill Racecourse, Rosehill gdje je uloga domaćina pripala the Hon. Ray Williams, Ministru za Multiculturalism, u prisustvu the Hon. Gladys Berejiklian MP, Premier of New South Wales.

Proslavi je prisustvovalo preko 2500 gostiju obučenih u svojim tradicionalnim nošnjama ili večernjim odijelima sa leptir mašnama pa je i samo prisustvo medju ovakvim skupom velika privilegija i izvanredna promocija Crne Gore! Crnogorska etnička zajednica je preko 20 godina gradila most prijateljstva sa ostalim zajednicama pa je izuzetna čast biti u društva sa ostalim bliyu 200 nacionalnih zajednica.

Veče je obilovalo nastupom mnogih kulturnih društava, a bilo je medju njima i glumaca i pjevača i modnih kreatora - u čemu smo svi zajedno izuzetno uživali.

U toku večeri podijeljene su i nagrade predstavnicima značajnijih kompanija koje su najviše doprinijele uspješnom razvoju multikulturalizma, kao i pojedincima i mladim osobama za njihov doprinos u radu sa zajednicama.

Posebno je interesantna činjenica da je ovo treća godina kako se dodjeljuje nagrada za najbolju nacionalnu nošnju. Ponosni smo da su prve godine na pobjedničko postolje crnogorskoj nošnji donijeli najvišu nagradu Miška Mandić i Luke Bacon. Interesantno je napomenuti da tom prilikom Miški nije smetalo obući mušku crnogorsku nošnju kao i njen partner Luke. Oboje su pozdravljeni snažnim aplauzom.

Druge godine crnogorsku nošnju je sa istim uspjehom nosila Milena Špadijer, a Milena je u istoj nošnji bila i ove godine. U mnoštvu izvanrednih narodnih nošnji Milena je je bila u centru pažnje i mnogi su je zaustavljali da bi napravili zajednički snimak. Tako su je, medju prvima, prepoznali naši susjedi Makedonci, a potom su se redjali iz Šri Lanke, Turske, Indije, Bangladeša, San Salvadora, Koreje, Kine, Mongolije, Samoa, Filipina, Malezije, Bugarske i mnogih drugih čija imena nijesmo uspjeli da zabilježimo.

Na kraju je uslijedio i snimak sa premijerom NSW-a Gladys Berejiklian.

Kako to obično radimo i ove godine smo imali svoje goste. Sa nama su bili naši dragi prijatelji Marija i Bojan Vižintin, inženjeri iz Beograda i profesori Univerziteta u Melburnu i Sidneju Chris Nash i Wendy Bacon.

Moramo napomenuti da nam je izuzetno žao što su naši članovi iz Melburna, Stanka i Josip Ercegovac, bili prinudjeni da odustanu od leta dva dana prije polijetanja, a karte su već bile kupljene! Na žalost iskrsle su nepredvidjene porodične obaveze pa se posjeta Sidneju odlaže za neki drugi put.

Posebna čast i veliko zadovoljstvo predstavljao je moment kada se na velikim displejima pojavio kolaž fotografija posvećen Crnoj Gori i Crnogorskoj etnićkoj zajednici Australije. Na velikim ekranima, a bilo ih je 5 u sali, periodično su se redjale fotografije sa crnogorskom narodnom nošnjom i aktivnostima iz našeg udruženja!
Bolju promociju nijesmo mogli poželjeti!

Naša zajednica je još jednom predstavila Crnu Goru u najljepšem mogućem svijetlu i pokazala da je pravi ambasador Crne Gore na ovom kontinentu.

dipl.el.ing. Mihailo Mandić

Uostalom, kako je sve to izgledalo bolje će nam pokazati izložene fotograqfije:

Atmosfera u sali je zaista bila veličanstvena:

Za našim stolom bilo je svečano i s'uživanjem smo pratili cijeli program:

Raznolikost narodnih nošnji i prijateljska atmosfera se osjećala na svakom koraku i pri svakom susretu:

Na kraju da zahvalimo našim gostima koji su svojim prisustvom dali poseban duh našem predstavljanju na ovoj nezaboravnoj večeri mnoštva etničkih zajednica.

Prilog iz Kanade ... Reagovanje Zorana Raičevića

DPS-u Crne Gore, MUP-u CG, Vladi CG, Upravi za dijasporu, Savjetu za dijasporu

Poštovani,
Želim da Vas obavijestim da sam dana 20. Marta 2018. putem društvenih mreža izložen nevjerovatnim napadima, ničim izazvanih, od strane g. Belja Radonjčića iz Australije i gdje Vere Kirović iz Bara, koji koristeći ime DPS, služeći se podmetanjima i nekim ćudnim optužbama, šire neistinu, prijete meni i vrijedjaju moje dostojanstvo kao Crnogorca i Kanadjanina.
Pošto se radi o već izrečenim prijetnjama, dužan sam da de obratim kako kanadskim, tako i crnogorskim vlastima zbog ovih dešavanja, s tim više što sam član za dijasporu za Kanadu, kao i aktivista u dijaspori u Kanadi i Predsjednik Crnogorskog Kulturnog Društva iz Toronta.
Nadam se da će DPS, kao i crnogorske vlasti, preduzeti sve potrebne mjere da se ovakvi napadi, podmetanja i prijetnje zaustave, posebno ako se upućuju od ljudi koji se javno reklamiraju kao poštovaoci DPS (kao g. Radončić iz Australije), a svojim postupcima narušavaju osnovne vrijednosti crnogorskog i kanadskog društva.
U prilogu se napadi na mene i “čudne” optužbe!:

Stojim vam na raspolaganju za sve dodatne informacije!
Zorana Raičević

Prilog iz Slovenije ... Crnogorsko društvo “Montenegro-Maribor”

Prilog: Dijana Pajković

IZMEDJU DVIJE DOMOVINE

U petak 16. marta u Mariboru je održano 39. rezanje Stare trte. Radi se o vinovoj lozi staroj preko 400 godina, koja je ujedno i najstarija loza na svijetu. Upisana je u Guinnessovu knjigu rekorda. Dobro rezanje loze u vinogradu znači dobro vino kako po kvalitetu, tako i po količini. Pored toga taj dogadjaj je protokolarnog karaktera, od izuzetne važnosti za grad Maribor. Nakon rezanja loze, grad poklanja kaleme Stare loze izabranim prijateljskim gradovima i opštinama iz cijelog svijeta. Sve je praćeno bogatim kulturno - etnografskim programom.

Na inicijativu Crnogorskog društva “Montenegro-Maribor” iz Maribora , u okviru projekta “Izmedju dvije domovine”, ove godine kalem najstarije loze na svijetu dobila je Crna Gora, odnosno grad Bar.

Ovaj čin simbolično predstavlja saradnju medju opštinama, jednu vrstu pobratimljenja, odnosno povezanosti, jer Opština Bar takodje daje nešto u zamjenu Opštini Maribor. Poklon Opštini Maribor biće kalem Stare masline, najstarije masline u Evropi i jednog od najstarijih stabala na svijetu, koje je za Crnu Goru i Bar od izuzetnog značaja, isto tako kao Stara vinova loza za Maribor i Sloveniju.

Oba stabla simbolično predstavljaju zaštitni znak gradova. Maslina je simbol mira, prijateljstva i uzajamnog poštovanja. Stara maslina je nastarije stablo u Evropi, staro 2.240 godina, o čemu govori zvanični certifikat, koji će biti dodijeljen Opštini Maribor kada bude predat i kalem, kao poklon Crne Gore.

Kalem Stare loze, u imenu Opštine Bar, primio je gradonačelnik dr Zoran Srzentić.

Razmjenu dragocjenih kalema, gradovi će svečano proslaviti, a sve će biti upisano na spomen pločama koje će stajati pored posadjenih stabala.

Sadnji vinove loze u Crnoj Gori u Opštini Bar prisustvovaće i delegacija iz Slovenije, koju će predvoditi gradonačelnik Maribora, dr Andrej Fištravec.

I pored slabog vremena, manifestaciji su prisustvovali brojni gradjani Maribora i članovi Crnogorskog društva “Montenegro-Maribor”.

Dijana Pajković
predsjednik udruzenja "Montenegro-Maribor"

Prilog iz Kanade ... Novi link za uplatu donacija

Novi link za uplatu donacija:

www.youcaring.com/DonacijeZaPeticiju

Usljed zatvaranja Indiegogo portala, nastavili smo kampanju na portal Youcaring.

------------

Poštovana braćo i sestre, Crnogorci i Crnogorke,
Podržite finansijski ovu istorijsku gradjansku inicijativu pod nazivom "Peticija za poništenje svih nezakonitih upisa SPC nad crnogorskim manastirima i crkvama i vraćanje u vlasništvo državi Crnoj Gori"
Došlo je vrijeme da zaštitimo svoje kulturno i duhovno nasljedje. Došlo je vrijeme da potvrdimo ono što je 21. maja 2006. godine na demokratski i civlizovan način stečeno.
Obnovili jesmo nezavisnost, koju je cijeli svijet priznao, ali posao nije završen.....cijeli prilog: Novi link za uplatu donacija

Prilog iz Crne Gore ... odrzan skup potpisnika Peticije - AMANET

Večeras (15.03.2018.) je u Kongresnom centru Milenijum u Hotelu "Ramada" u Podgorici održan skup potpisnika Peticije za vraćanje kulturne baštine državi.
Sa skupa u Podgorici kom je prisustvovalo više stotina ljudi, naglašeno je da je peticija gradjanska inicijativa, a ne politička manipulacija neke partije.
Poručeno je da je ona borba kojom se dovršava obnova crnogorske nezavisnosti 2006.
Peticija, takodje, nije zahtjev da se crkve daju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi na upravljanje, mada mnogi od njih intimno to žele, već da se vrate Crnoj Gori koja je bila vlasnik svih manastira i crkava prije 1918. godine kada je neustavno ukinuta i crnogorska država i crkva.

Od mnogih govornika izdvajamo pismo akademika prof. dr Milorada Nikčevića u kome se, izmedju ostaloga, kaze:

........
Ne mogu se oteti utisku da je, koliko godj to paradoksalno bilo, stanje i za crkvu i za državu bilo bolje prije obnove nezavisnosti!? Makar nas je sve okupljala jedna ideja kojoj smo podredili sve svoje male, privatne interese i kojoj smo se bezrezervno posvetili.
Kad danas pogledam što je ostalo od te ideje vidim nedoraslu političku elitu koja je 2006. procijenila da su svi poslovi gotovi i da nad izlivenim temeljima ne treba graditi kuću;

- vidim bahatu kvazielitu novih bogataša koji su razgrabili društvenu imovinu;
- vidim državnu administraciju spremnu da trguje s temeljnim identitetskim vrijednostima;
- vidim da se ugadja i podilazi onima koji Crnu Goru ne smatraju svojom matičnom zemljom; - vidim da se prekraja istorija, a izvorna multikulturalnost i multikonfesionalnost pretvaraju u lažnu multietničnost koja od Crne Gore pravi ne zajedničko dobro već interesnu sferu za sitne trgovine izmedju kvazinacionalnih zabrana;
- vidim raspolućeno suverenističko biračko tijelo i bivše suvereniste, kako bivše visoke funkcionere tako i medijske magnate, kojima je sujeta i lična mržnja pomutila vidike pa su spremni i na pakt s crnim djavolom samo da bi se domogli vlasti, odrekavši se Crne Gore i borbe za njenu kulturnu i nacionalnu emancipaciju;
- vidim i neke koji se dokazuje ukidajući i ono malo tekovina koje je crnogorski jezik i identitet osvojio u državnim strukturama;
- vidim državne ustanove koje za voditelja kursa crnogorskoga jezika za dijasporu postavljaju osvjedočenoga negatora crnogorskoga jezika i identiteta;
- vidim Crnogorsku crkvu koja grca i tavori, bez potpore, bilo logističke bilo finansijske, dok se predstavnici kolonijalne svijesti i retrogradnih ideologija razmeću novcima dobijenim iz državnoga budžeta za antidržavnu djelatnosti ... PISMO akademika prof. dr Milorada Nikčevića

Prilog iz Slovenije ... Osvrt na nedavnu proslavu godisnjice utemeljenja CKD "KOMOVI" Maribor iz Slovenije

Na nedavno objavljeni Stav kojeg je u Portalu Analitika iznio Ljubo Radović, sekretar Saveza Crnogoraca Hrvatske i član državnog Savjeta za saradnju Crne Gore sa iseljenicima,a povodom proslave godišnjice utemeljenja Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor iz Slovenije, zatržili smo mišljenje od članice Savjeta za Sloveniju, Dijane Pajković.
Dijana Pajković koja je ujedno i predsjednica Crnogorskog društva Montenegro - Maribor se ogradila od ovakvog nacina proslave i ostro osudila anticrnogorski skup, sto je potvrdila time da mu, i pored poziva, nije prisustvovala.

Prilog Ljuba Radovića je objavio portal Analitika:
RADOVIĆ: Ne može srpski guslar da predstavlja crnogorsku kulturnu tradiciju Ovih dana Televizija Crne Gore – Satelitski program, izmedju ostaloga, u vijestima iz dijaspore, emitira informacije o sadržaju proslave godišnjice utemeljenja Crnogorskog kulturnog društva „Komovi“ Maribor iz Slovenije..... Ne moze srpski guslar da predstavlja crnogorsku kulturnu tradiciju

Prilog iz Londona ... Knightsbridge Schools International (KSI)

Iz Londona nam stiže zanimljiv poziv za školovanje u Knightsbridge Schools International (KSI) iz Londona i ovaj poziv je upućen samo onima koji imaju australsko državljanstvo.

Dear Mihailo
I work for a group of schools called Knightsbridge Schools International (KSI) and we have international schools world wide.
I'd like to reach out to the Montenegrin Ethnic Society of Australia as one of our schools KSI Montenegro, located in Tivat, Montenegro are offering a unique scholarship programme open to Australian residents aged 15-16 years. They are attracting high achieving students that would like the opportunity to study abroad in Montenegro and complete the International Baccalaureate Programme commencing in September 2018.
To apply for the KSI Scholarship Programme students must be students aged 15 - 16 years in September 2018. Students will study the IB curriculum entering into the IB Middle Years Programme, they will then continue on to complete the IB Diploma Programme.
This is a great opportunity for students to study abroad and take advantage of the scholarship programme. KSI Montenegro is a well established private school known for its high quality education and its prestigious IB programme. The scholarship students will be residing in the schools boarding house, giving students’ confidence as they gain independence living out of home.

More Information:
KSI Scholarship Programme
I look forward to hearing from you and seeing how KSI can help the Montenegrin Ethnic Society of Australia work together and provide this opportunity for students. Please be aware that the scholarship programme applications close 15 June 2018.
Thank you
Alisha Kamte | Marketing and Communications Manager
Knightsbridge Schools International | 124-128 Barlby Rd London W10 6BL
T |+44 (0)203 176 5200 W | www.knightsbridgeschools.com

Crnogorska svadba u San Francisku ... Ivana Djukanović and Shane Kolding

Kad Zorica i Ivo Djukanović udaju kćerku

Nedavna svadba Ivane Djukanović and Shane Kolding odrzana je u hotelu The Fairmont, ikoni San Franciska i hotelu u kojem su osnovane Ujedinjene nacije.
Ivo Djukanović je jedan od prvih učesnika i organizatora okupljanja crnogorske dijaspore na svjetskom nivou u Čikagu i Njujorku.
Stoga ne treba da čudi ni privrzenost članova njegove familije Crnoj Gori sto se vidi i iz ovog lijepog priloga sa svadbe kćerke Ivane i njenog izabranika Shane Kolding-a.
I dok se mnogi u Crnoj Gori stide crnogorskih obilježja, nas američki zet sa ponosom nosi crnogorsku nošnju.
Nek im bude sve sa srećom.

u prilogu kraći video:
Ivana i Shane

Hotel: The Fairmont San Francisco
"In 1907, history was made when The Fairmont San Francisco, Nob Hill's grand dame, opened its doors. The iconic hotel soon became the city's venue of choice for glittering balls, presidential visits and political gatherings, making the name Fairmont synonymous with “place of occasion”.
In 1945, the Fairmont hosted international statesmen for meetings which culminated in the creation of the United Nations.[10][11] The United Nations Charter was drafted in the hotel's Garden Room and a plaque at the hotel memorializes the event.

Fairmont San Francisco

Prilog iz Sidneja ... Filip Vuković

Autor knjige Živeći brže, koju nam je poslao na poklon i koju smo sa uživanjem pročitali, ovoga puta nagovještava novu knjigu iz koje objavljujemo jedan njen dio:

BUNDESREPUBLIK

Crnogorski klub ... SRBIJA

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

U Kolarčevom narodnom univerzitetu u Beogradu, u organizaciji “Crnogorsko hercegovačkog pokreta”, održana je akademija povodom 102 godine od Mojkovačke bitke.
Na akademiji, na kojoj su se čuli isključivo negativni stavovi po pitanju crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta, u zabavnom dijelu programa nastupio je i KUD “Njegoš” iz Lovćenca sa igrama iz Crne Gore. Prije početka nastupa organizatori su izvršili inspekciju identitetskih obilježja, pa je KUD nastupio u crnogorskim nošnjama, ali isključivo sa kapama sa 4s i srpskim zastavama.
Poražavajuća je činjenica da je potpredsjednik Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Srbiji Slobodan Balandžić iz Kule urgirao i posredovao da KUD “Njegoš” nastupi na spomenutoj akademiji i lično organizovao prevoz za Beograd.
Opozicioni članovi nacionalnog savjeta Crnogoraca, organizovani u Crnogorski klub, se ogradjuju od djelovanja potpredsjednika savjeta Slobodana Balandžića i traže od predsjednika savjeta Miodraga Becića da javno saopšti da li je i u kojoj mjeri savjet participirao u troškovima KUD “Njegoš” prilikom gostovanja na manifestaciji koja nipodaštava i negira crnogorski državni i nacionalni identitet.
Identitetska politika savjeta, koju kreiraju potpredsjednik Slobodan Balandžić, njegov mentor Božidar Marković iz Novog Sada i Ljubiša Simović promoter Matije Bećkovića po Vrbasu, je ogoljena podrškom akademiji na Kolarcu, koju je organizovao pokret u čijem programu piše: “Jasno je da su pojedini izrodi, zarad ličnih interesa, učinili sve da crnogorstvo predstave separatističkim imenom, što nikada u istoriji nije bilo. Zato je naša sveta dužnost da neuke naučimo, a zlobne opomenemo da ime hercegovačko i crnogorsko predstavlja iskru i državotvorni element srpskih država i naroda i da nikada nećemo dozvoliti da na idejama montenegrinstva razara srpstvo. Nije Crnogorac onaj ko nije Srbin, i nije Hercegovac onaj koji nije Srbin!”

14.1.2018.

Crnogorski klub članova Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Republici Srbiji

--------------------------

Crnogorska partija reaguje na Saopštenje članova Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Republici Srbiji organizovanih u Crnogorski klub, sljedećim saopštenjem:

SAOPŠTENJE

Skandal sa „menadžerisanjem” potpredsjednika crnogorskog nacionalnog savjeta u Srbiji Slobodana Balandžića prilikom održavanja Mojkovačke akademije u Beogradu, na brutalan način predstavlja trenutno stanje i agoniju institucije kojoj je zadatak briga o očuvanju nacionalnog identiteta crnogorske zajednice u Srbiji.
Dogadjaj u Beogradu, učestvovanje KUD-a koji nosi ime crnogorskog nacionalnog korifeja i mjesto odakle dolazi, nijesu slučajno odabrani, već je dio smišljene strategije derogiranja u identitetskom smislu prijestonice crnogorske dijaspore.
Crnogorska parija najoštrije osudjuje postupke nacionalnog savjeta, koji je sa jedne strane pokušao da spriječi održavanje Pokrajinske smotre recitatora na crnogorskom jeziku, blokadom sredstava vlade Vojvodine uplaćenih za tu namjenu, a sa druge strane podržava manifestacije na kojima se negira postojanje crnogorske države i nacije.

Crnogorska partija
Dušan Žugić
član Predsjedništva zadužen za odnose sa Nacionalnom savjetom i crnogorskim udruženjima

Press služba CP
Novi Sad, 14.1.2018.

Prilog iz Kanade ... Zoran Raičević o Uniji

Kako je formirana Unija
Zasto je doslo do problema nedjelju dana kasnije
Uloga drzave Crne Gore u svemu ovome

.........
U početku, ovoj ideji "pogonsko gorivo" su dala udruženja i organizacije naših iseljenika iz Kanade i SAD, koji svojim dugogodišnjim radom, članstvom i ugledom - zasluživala glavno mjesto medju inicijatorima I osnivačima buduće Unije. Već u Avgustu 2017. neki od njih su se i izjasnili o tome. Prenosimo dio intervju-a g. Ruždije Jarovića, potpredsjednika Savjeta za saradnju sa iseljenicima iz Udruženja EURO-GUSINJE iz Njujorka i g. Zorana V. Raičevića iz Crnogorskog Kulturnog Društva iz Toronta.....detaljnije na linku:

Zoran Raicevic o Uniji

Spojila ih Australija

Bedri Gul, naš iseljenik koji živi i radi u Turskoj, a sve više vremena provodi u Crnoj Gori, konačno je došao u kontakt sa svojim rodjacima u Bijelom Polju!
Bedri je član Savjeta za dijasporu i veoma aktivan u iseljeničkim aktivnostima. Tako smo se i upoznali i nastavili našu saradnju.
Bedri je za kratko vrijeme zaslužio nase povjerenje i nedavno mu je uručena Zahvalnica od strane Crnogorske etničke zajednice Australije.
Kada nam se javio sa informacijom da poslovno boravi u Bijelom Polju sugerisali smo mu da se obavezno sastane sa našim starim prijateljem i povremenim dopisnikom iz tog grada Asmirom Pućuricom. Nakon razmjene telefonskih brojeva susret je vrlo brzo upriličen i iznenadjenju i radosti nije bilo kraja kada su otkrili činjenicu da su rodjački povezani!
"Tražio sam trag o njima, a evo preko Australije dodjoh do svojih" - poručuje nam Bedri!
Ispostavilo se, naime, da je Asmir unuk od Bedrijeve tetke!

Ljepši dio priče prepuštamo njima, a nje neće nedostajati!

Hvala članovima Crnogorske etničke zajednice iz Melburna na obnovi članarine

Nedavno je u Sidnju boravio koordinator Crnogorske etničke zajednice Australije za Viktoriju (Melburn) Joe Lukić sa suprugom Snežanom. Naši gosti su, nakon kraćeg zadržavanja, produžili svoje putovanje australskim drumovima, a nama ostavili lijepe uspomene na jedno divno druženje.

Ovim putem se zahvaljujemo našim članovima na samoinicijativnoj obnovi članarine, kako slijedi:

Josip Ercegovac, Stanka Ercegovac, Franjo Lukić sr, Franjo Lukić jr, Jimmy Špadijer,Josip i Snežana Lukić, Andrej Lukić, Matić Ljubinka, Marko, Anton, Paul i Nedeljka Lukić i Rada Ovuka - svi iz Melburna.

Prilog iz Sidneja .... obnova članstva

Naša zajednica izražava zahvalnost g.Kasimu Salagiću na obnavljanju svog članstva u našem udruženju.
Kasimov otac, pok. Ruždija Salagić, je bio jedan od osnivača Crnogorske etničke zajednice Australije, član uprave i prvi blagajnik. I ovog puta moramo naglasiti da je posao blagajnika obavljao izuzetno profesionalno i pošteno zbog čega je uživao respekt i povjerenje ostalih članova udruženja pa je normalno i da Kasim, kao njegov sin, nastavi put svojih roditelja.

Prilog iz Sidneja .... obnova članstva

Zahvaljujemo se našim članovima iz Perth-a i Brizbejna na redovnoj uplati članarine.
Hvala Žarku i Vjeri Stojović koji ne zaboravljaju Crnogorsku etničku zajednicu Australije i svojim članstvom obogaćuju rad naše zajednice.
Posebnu zahvalnost dugujemo porodici Vujačić iz Perta koji nastavljaju put svog oca, djeda i svekrva pok. Veljka Vujačića koji je bio sa nama od prvih dana našeg osnivanja:Vujačić Vukota, Marija, Vukan, Jelena i Ana iz W.Australije.
Distanca izmadje australskih gradova jasno pokazuje značaj Crnogorske etničke zajednice Australije koja povezuje nase iseljenike na hiljadama kilometara udaljenosti sto nam čini posebno zadovoljstvo.

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji

Budućnost Crne Gore....

Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca"Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaraninOpšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije



	Program \| O nama \| Uprava i clanstvo \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt \|