MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CG pitanja | CŠO CPC u AU |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |


Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:



Zakonik Sv Petra Cetinjskog

Vladimir Dukljanski

Vladimir i Kosara

Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Masa Djurovica

Crna Gora - Veljko Vlahovic

Njegos o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | U ŽIŽI | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | radio tv cg | rtv vijesti | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca BG
| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Gusinje-foundation| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo |
Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Prodam sam CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
velikanagrada | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | avacomdoo | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | beta | tanjug | Svet | danas | Ilus politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | vecernji-list |hina | vjesnik | glas istre | tportal |hr monitor | arkzin | hrnet | index |Cibona | Centarnekretnina |Nekretnine | oglas.hr |travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani |Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Predsjednik Skupštine Crne Gore posjetio Lovćenac






Predsjednik Skupštine Crne Gore posjetio Lovćenac

Zvaničnu posjetu Republici Srbiji predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, završio je obilaskom Crnogorskog kulturnog centra u Lovćencu i posjetom crnogorskoj zajednici u tom vojvodjanskom mjestu.
Ivan Brajović je u pratnji svog domaćina Nenada Stevovića obišao prvu Crnogorsku biblioteku i čitaonicu u Republici Srbiji i obratio se prisutnim. Brajović je izrazio poštovanje prema aktivnostima crnogorske zajednice u Lovćencu koja i pored brojčane malenosti, predstavlja gorostasnu veličinu kada je u pitanju privrženost prema svojoj postojbini Crnoj Gori.
Iz Udruženja Crnogoraca Srbije “Krstaš” je istaknuto da crnogorska zajednica, živjeći u harmoničnom suživotu sa većinskim stanovništvom i drugim nacionalnim zajednicama, gradi mostove prijateljstva izmedju Srbije i Crne Gore. A te mostove mogu graditi samo oni koji poštujući zemlju u kojoj žive ne skrivaju ljubav prema svojoj postojbini.
Aleksandra Vučinić se ispred Crnogorskog kulturnog centra zahvalila na posjeti i gostu uručila poklon, knjige crnogorskih autora iz Vojvodine. Ivan Brajović je posjetu završio nakon razgovora sa mještanima i predstavnicima crnogorske zajednice sa juga Srbije, Beograda, Novog Sada i Vrbasa, koji su za ovu priliku doputovali u Lovćenac.

Press služba “Krstaš”
14.10.2017.


MIT O CRNOJ GORI KAO TAOCU I DUŽNIKU KOSOVSKOG MITA



Postovani,
saljem vam prikaz jedne veoma vazne knjige prof. dr Novaka Kilibarde - ‘’Amfilohije i Kosovski mit’’, treće, redigovano izdanje.
Ujedno, zahvaljujem na velikoj predusretljivosti i na iskrenom pregalastvu za Crnu Goru.

Srdačno,
Dr Goran Sekulović

Kosovski mit su Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i mitropolit Amfilohije pretvorili u poseban mit, velikosrpski imperijalni i šovinistički mit kosovizacije Crne Gore i Crnogoraca i svih gradjana suverene crnogorske države .... Amfilohije i Kosovski mit


Milorad Minja Ražnatović – SUMRAK SUVERENIZMA



Dr Goran Sekulović
Riječ o knjizi Milorada Minja ili Minje Ražnatovića – SUMRAK SUVERENIZMA

Opasnost podvale erzaccrnogorstva kao pravog crnogorskog suverenizma

Pred nama je jedno vrlo ozbiljno naučno, politikološko i sociološko štivo iz kojega možemo mnogo naučiti i saznati o aktuelnom stanju u našoj državi i o realnim izgledima na njenu nezavisnu i uspješnu državnu budućnost. U pitanju je nova knjiga jednog od najsuptilnijih i najkredibilnijih analitičara crnogorske političke scene i višedecenijskog političkog aktiviste u najboljem smislu te riječi Milorada Minja ili Minje Ražnatovića – SUMRAK SUVERENIZMA......Minja Ražnatović – SUMRAK SUVERENIZMA


Zahvalnica i novi izvšni direktor OCSI



Poštovani/a,
Nakon isteka svog dvanaestomjesečnog mandata, zadovoljstvo mi je da se, u ime Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu, zahvalim na saradnji i podršci u proteklom vremenskom periodu.
U sklopu agende usvojene na Ljetnjoj skupštini, OCSI je u studijskoj 2016/17 godini, u saradnji sa našim partnerima, organizovala niz projektnih aktivnosti u zemlji i inostranstvu: "Otvoreni dani ambasada", "Zajedno pravimo krug" na Cetinju, "MeetUsIn", "Zimski panel: Budućnost visokog obrazovanja: podjela sistemske i individualne odgovornosti u crnogorskom društvu", prezentacije za srednjoškolce i studente (u više navrata), Publikacije o populaciji crnogorskih studenata u inostranstvu, aplikacionim procesima i životu u inostranstvu, Revija istraživačkih projekata učenika i srednjoškolaca i mnoge dr.
Sve ove aktivnosti su imale za cilj akcentovanje potencijala koji populacija crnogorskih studenata u inostranstvu predstavlja za razvoj našeg društva i države. Ipak, bez Vaše pomoći i spremnosti na saradnju, realizacija ovih aktivnosti ne bi bila moguća. U tom smislu, još jednom Vam najiskrenije zahvaljujem na prepoznavanju značaja bavljenja pitanjima koji se tiču CSI populacije.
U nadi da će saradnja biti nastavljena i izborom novog izvršnog direktora, Selme Bulić, koja će zvanično preuzeti funkciju u ponedjeljak, 16. oktobra, zahvaljujem na izdvojenom vremenu.

Srdačno iz Budimpešte
Balša Lubarda


Spojila ih Australija






Bedri Gul, naš iseljenik koji živi i radi u Turskoj, a sve više vremena provodi u Crnoj Gori, konačno je došao u kontakt sa svojim rodjacima u Bijelom Polju!
Bedri je član Savjeta za dijasporu i veoma aktivan u iseljeničkim aktivnostima. Tako smo se i upoznali i nastavili našu saradnju.
Bedri je za kratko vrijeme zaslužio nase povjerenje i nedavno mu je uručena Zahvalnica od strane Crnogorske etničke zajednice Australije.
Kada nam se javio sa informacijom da poslovno boravi u Bijelom Polju sugerisali smo mu da se obavezno sastane sa našim starim prijateljem i povremenim dopisnikom iz tog grada Asmirom Pućuricom. Nakon razmjene telefonskih brojeva susret je vrlo brzo upriličen i iznenadjenju i radosti nije bilo kraja kada su otkrili činjenicu da su rodjački povezani!
"Tražio sam trag o njima, a evo preko Australije dodjoh do svojih"
- poručuje nam Bedri!
Ispostavilo se, naime, da je Asmir unuk od Bedrijeve tetke!

Ljepši dio priče prepuštamo njima, a nje neće nedostajati!


Hvala članovima Crnogorske etničke zajednice iz Melburna na obnovi članarine





Nedavno je u Sidnju boravio koordinator Crnogorske etničke zajednice Australije za Viktoriju (Melburn) Joe Lukić sa suprugom Snežanom. Naši gosti su, nakon kraćeg zadržavanja, produžili svoje putovanje australskim drumovima, a nama ostavili lijepe uspomene na jedno divno druženje.

Ovim putem se zahvaljujemo našim članovima na samoinicijativnoj obnovi članarine, kako slijedi:

Josip Ercegovac, Stanka Ercegovac, Franjo Lukić sr, Franjo Lukić jr, Jimmy Špadijer,Josip i Snežana Lukić, Andrej Lukić, Matić Ljubinka, Marko, Anton, Paul i Nedeljka Lukić i Rada Ovuka - svi iz Melburna.


Ukinuti prijedlog dodjela zahvalnica na način kako je to predložila Vera Kirović ... reagovanje Miodraga Iličkovića



Poštovani Gospodine Mandić,
Treba naravno podržati vaše nastojanje da se odbaci predlog „da država Crna Gora dodijeli zahvalnice pojedinim iseljenicima za doprinos uspostavljanju drzavne nezavisnosti”. Vaše obrazloženje politički je osmišljeno. Ali da dodamo da bi dodjela zahvalnica, plakata, spomenica, medalja, “boračkih penzija” dovela u pitanje njihov patriotizam kao jedine pobude za angazovanje – i bila uvredljiva.
Ne treba se povoditi za praksom kada su nakon proglašenja nezavisnosti dijeljene zahvalnice ili plakete sa potpisom gradjanina Mila Djukanovića – bez državne funkcije, što smo shvatili kao aroganiciju. Znalo da su neki funkcioneri Pokreta za nezavisnost prihvatili i visoke novčane nagrade!
Ali jedino što patriotski orijentisani iseljeni Crnogorci žele od države Crne Gore jeste da se uključe u obnovu crnogorskog društva i prenesu svoja iskustva i praksu stečenu živjeći u visoko razvijanim zemljama tradicionalne demokratije.
S postovanjem
Miodrag Iličković


Ukinuti prijedlog dodjela zahvalnica na način kako je to predložila Vera Kirović



Ni pod kojim okolnostima se ne smije dopustiti da osobe koje su unijele razdor i koje su odabrali svoje favorite budu dio bilo kakvih komisija. Još jednom naglašavam da bi najbolje rješenje bilo da se ovaj prijedlog u cjelosti povuče iz procedure.
Ovaj prijedlog nailazi na podršku i ostalih članova Savjeta .... M.Mandić: Ukinuti prijedlog dodjela zahvalnica na način kako je to predložila Vera Kirović

---------------

Od mnogih pristiglih pisama podrske ovom prijedlogu izdvajam upravo pristigli prof. dr sc Milorada Nikčevića:

Akademik prof. dr sc Milorad Nikčević
L. Jagera 18, 31000 Osijek/HR

Predsjedniku Savjeta, svim članovima Savjeta i Upravi za dijsporu u Podgorici

Predmet: Očitovanje na dopis dipl. el. Ing. Mihaila Mandića

Poštovani,
Neću kriti: Bio sam jedini član Savjeta (Predsjednik Odbora za nauku i prosvjetu u Savjetu) koji je neskriveno digao ruku protiv dodjele bilo kakvih daljnih zahvalnica na način kako je to predložila gosp. Vera Kirović.
Zbog zamora i poodmaklog rada, nije mi bilo dozvoljeno da to obrazložim na II sjednici Savjeta. Sada, kad je to gosp. Mandić iscrpno elaborirao, nema potrebe da bilo što dodajem. U potpunosti se slažem s njegovim kritičkim opservacijama. No, ipak, reći ću i to da je Uprava za dijasporu u svojoj ranijoj dodjeli priznanja u potpunosti omanula, iskompromitirala taj čin dodjele bilo kakvih priznanja i svela ih na otrcane političke simbole, floskule i deplasiranost.
Iskazali su to ljudi iz državne uprave, prije svega ispoljili su svoju „samovolju“ (žiri s upravom!) ne vodeći računa o zaista izuzetno istinskim zaslužnim ljudima i njihovim udruženjima na pluralnoj sceni rada i digniteta svjetske dijaspore, a samim time i prema svojoj matičnoj domovini. Često puta ne vodeći računa ni o onim teškim danima i ljudima kad se Crna Gora našla na sramotnom poprištu nedavnog rata prema susjedima ? ljudima koji su se, ni krivi ni dužni, našli u dijaspori i koji su zbog svog moralnog čina i domoljubnog digniteta spirali ljagu sa jednog zlog, pomjerenog i tužnog vremena iz 1991. i 92. godine. Takvim odnosom i „verifikacijom zasluga“ ne zavredjuju više nikakvu pažnju, a kamo li da se neko usudi davati nekakva priznanja i zahvalnice.
A ko je to i u čije se to ime daje!?
Pa nijesmo djeca, da se zavaravamo malim kolačićima.
No, i ova tema zaslužuje da se nadje na repertoaru dnevnog reda cijele svjetske (crnogorske) dijaspore i svih dobronamjernih ljudi.

Ostajte mi zdravo i svima želim mnogo uspjeha u radu, bez podmetanja, laži i opsjena, a na dobrobit naše domovine Crne Gore.
Milorad Nikčević (sv)
27. novembra 2017.

----------------------

Reagovanje: Ismet Ramčilović, član Savjeta iz BiH:

Uvaženi g- dine Mandiću,
u potpunosti podržavam ovakav način razmišljanja, tačno je da su izvršena imenovanja članova savjeta shodno odlasku pojedinaca i to nije sporna da se to uradilo sa onim članovima koji imaju odredjene kontakte sa udruženjima relevantnim iz dijaspore, a ne samo sa pojedincima koji niti imaju udruženje niti aktivnosti.
Na zadnjem sastanku tačno je da je Iznešen prijedlog izvjesne i da je podržan od strane prisutnih i ako je bio upitan kvorum u datom trenutku, ali zakazana konferencija za štampu ubrzala je tok sjednice i donijela zaključak kakav je donijela, sada retroaktivno povući prijedlog je namoguće, ali se nadam da vlada neće usvojiti ovaj prijedlog to moramo putem vlade ovo zaustaviti to može Mitrović ili Popović - onako usmeno.
Ubuduće moramo biti prisutni do kraja koliko se ja sjećam jedini sam ja komentarisao ovaj njen prijedlog i to negativno ostali su ćutali. Po mom skromnom mišljenju ja nijesam dao podršku izvjesnoj i neznam sa kojim zaslugama je ona tu. Mišljenja sam da se moramo pozabaviti ovakvim i sličnim pitanjima.
Pozdrav iz Sarajeva Ismet Ramčilović

----------------------

Reagovanje: Dijana Pajković, članica Savjeta iz Slovenije:

Poštovani predsjedniče, kolege članovi Savjeta, Uprava za dijasporu

U okviru poziva za primjedbe i sugestije na Zapisnik sa Druge sjednice Savjeta za saradnju, dajem primjedbu na tačku 6 zapisnika, koja se odnosi na dodjelu zahvalnica za doprinos saradnji iseljenika sa Crnom Gorom i obnovi nezavisnosti.

Smatram da je patriotizam i pripadnost Crnoj Gori u svima nama, da Crnu Goru nosimo u srcima i da je logično da podržimo njenu nezavisnost.
Zato smatram nepotrebnim, deplasiranim bilo kakve zahvalnice te vrste. S tim bi omalovažili i umanjili značaj samostalnosti i države. Ne može država nagradjivati svoje državljane za njihovu pripadnost, jer bi po toj logici mogla non-stop štampati diplome i zahvalnice, što bi bilo zaista smiješno i neproduktivno.

U prijedlogu stoji da udruženja i savezi iseljenika odluče koji njihovi članovi treba da dobiju zahvalnice.

Koji su to kriterijumi na osnovu kojih bi udruženja donijeti takve odluke? Kako će organizacije odlučiti ko je veći i ko manji Crnogorac.

Upozoravam vas da bi usvajanje takvog predloga izazvalo nove podjele i svadje u dijaspori.

Zato smo odlučno protiv takvog predloga.

Takodje se slažem s izjavama Mandića iz Australije i prof. Nikčevića, u vezi s načinom predloga i izbora kandidata. Slovenija je protestovala zbog predloga društva iz Slovenije, koje je bilo zvanično registrovano tri dana prije poziva za predlog kandidata i koje je predlagalo samo sebe, ali se i pored toga našlo na spisku za nagradu.

Na kraju, ne mogu mimo činjenice da u zadnje vrijeme dolazi do velikih sporova i svadja u dijaspori, da se javno blate članovi Savjeta od Australije do Njemačke i Amerike. Pri tome treba imati na umu da su to ljudi intelektualci, ljudi koji ogromno doprinijeli promociji i samostalnosti Crne Gore.

Zato pozivam Upravu za dijasporu, kao odgovornu, da uloži dodatne napore, da preispita uzroke i način kako je došlo do toga i da jih riješi , a sve u interesu dobre saradnje dijaspore s maticom i održivosti Savjeta.

Svima želim uspješan rad.

Dijana Pajković,
članica Savjeta iz Slovenije


-------------------

Reagovanje .... Emira M. Ličina

Poštovani,
Za prolivenim mlijekom ne treba žaliti, veli stara poslovica, posebno ako ne postoji interes da se spriječi neko sljedeće "prosipanje". Te može biti, da se mi uzalud borimo. I ova nevesela priča o dodjeli nagrada i zahvalnica "zaslužnim" pregaocima dijaspore bi mogla biti zatvorena, ali očigledno da to ne mogu da prihvate svi, posebno iskreni i aktivni predstavnici dijaspore, zbog velikog broja neregularnosti i nejasnoća koje su se pojavile u proteklom periodu. 
Uglavnom podržavam sve što su napisali prethodni kolege u vezi cijele priče oko dodjele zahvalnica.
Dobar primjer su nagrade dodijeljene u Petnjici, osobito dio oko same komisije i njenog sastava. Smatram da ovo nije posao za komisije, posebno za ovako sastavljene, dje sem O.Vukainović, niko nije ni najmanje involviran u bilo kakav rad dijaspore, ne poznaju ljude, još manje njihove zasluge, a imaju petlju meritorno odlučivati kome država treba dodijeliti priznanje.
Ovo svakako nije posao za nevladine organizacije (juče osnovana), a ispostavilo se drugačije iako, kako rekoh, nijesu upućeni u rad dijaspore. Ja sam aktivna u radu dijaspore petnaestak godina, posebno od 2011. te veoma dobro poznajem i ljude i njihov rad i znam koliki je čiji doprinos interesima i dijaspore i naše države, ali zaslužnih nema na listi nagradjenih, ako izuzmemo par njih, koji služe kao paravan da bi se progurali nečiji favoriti.
Što se tiče dodjele nagrada, smatram da to nije posao za komisije, već da o tome trebaju odlučivati svi članovi Savjeta. Tako veliki "žiri" neće dopuštiti da se neko ruga dijaspori nagradjivanjem u stilu "svoj - svome".
Radi navedenog, očekujem da nas predstavnici države poštede "pomoći" kojekakvih profesionalnih dušebrižnika, osobito onih koji su na nezakonit način postali članovi Savjeta, kao što je to član iz nevladinog sektora, s obzirom da je predložen od udruženja koja nijesu ispunjavala zakonske uslove za to, a da stvar bude apsurdnija i kada su predlagali a i danas isti su veoma grlati huškači protiv Savjeta, Uprave za dijasporu i nas pojedinih članova. Isti njihov izabranik javno omalovažava članove Savjeta, na mala vrata se uvlači u dijasporu (preko minornih udruženja) i onda rovari, huška, unosi netrpeljivost i omraze, i, to svi znaju, - ali mudro ćute. Zapravo, jedini ispravan način je da se poništi izbor ove osobe u Savjet i da se za članove više ne biraju predstavnici nevladinog sektora, pošto nama nijesu potrebni, a ako nijesu Vladini, ne vidim razlog ni da ih Vlada bira, a oni da preuzimaju posao Upravi za dijasporu i služe kao "JEDINA spona izmedju dijaspore i matice" kako oni to vole da kažu. Pogotovo što ovaj član nastupa isključivo samo ispred svoje organizacije, a ne ispred kompletnog nevladinog sektora.
Ako država želi dobre odnose s dijasporom i uzajamno pomaganje, ne treba kao svoje predstavnike slati razne mešetare, koristoljubive individue, lovce u mutnome i slične ljubitelje rabota ispod žita, već samo one koji iskreno i predano rade na dobrobiti obje strane, korektno i transparentno, inače će dijaspora stalno biti zavadjena, nesložna, beskoristna i sebi i državi.  
Žao mi je što na ovaj način dajemo na značaju tom članu, iz prostog razloga što uporno pokušava da od sebe napravi žrtvu, navodeći primjere kako je neko protiv njega, a zapravo isti taj predstavnik blati i omalovažava svakog ko ne prihvati da radi po njegovim instrukcijama, doduše indirektno i vrlo prljavo. Još jednom želim da naglasim, možda i zamolim nadležne, da nas oslobode ovih i ovakvih pojedinaca, da ne bi došlo do još ozbiljnijih razdora u dijaspori.
Vjerujem, da je lakše ćutati i ići linijom manjeg otpora, ali ako tako nastavimo niko neće moći govoriti o iskrenim namjerama prema dijaspori, jer to neće biti tako.

  Srdačan pozdrav,
Emira M. Ličina

---------------------

Reagovanje .... Zoran V. Raičević

Poštovani,
Po mom skromnom mišljenju, mada to ne mora biti relevantno za ovaj problem, aktivnosti NVO Asocijacije za dijasporu su dirigovani od partije koja je na vlasti (to govorim na osnovu spiska učesnika nekih njihovih skupova, kao i na osnovu postova koje oni objavljuju i na taj način pokazuju koga simpatišu).
Lično ne preferiram niti jednu političku partiju u CG (nijesam član niti jedne), ali mogu da procijenim da neko želi "disciplinovati" partijski i naša Udruženja, preko odredjenih ljudi. Ne kažem da to radi država namjerno, ali vjerujem da kao i u aktuelnom slučaju i primjeru rektorke Vojvodićke sa Univerziteta, neko želi da napravi masu bez razlika. Da svi mislimo isto. I da se klanjamo jednom Vodji!

Ja to ne volim!

P.S. Što se tiče pokretanja pitanja Zaključaka, ako je to moguće elektronski uraditi, ja ću glasati za Miškov prijedlog da se ideja o nagradama izbaci iz Zaključaka.
Pitanje kvoruma je takodje aktuelno. Niko nije o tome vodio računa na sjednici. Niko nije brojao na pravi način prisutne delegate. To je radjeno ofrlje. Kao i samo glasanje. Recimo - Predsjednik je govorio - ko je ZA? I čak je nevoljno pitao ko je PROTIV, a nije ni pitao ko je uzdržan. Sve je radjeno stihijski.

Kao u Partiji!

S poštovanjem
Zoran V. Raičević

-------------------------

Reagovanje .... Boro Popivoda

Poštovani Mihailo,
U cjelosti sam saglasan sa Tvojim mišljenjem i stavom kako iz ovog posljedneg tako i iz prethodog e maila, sa tom razlikom što tačka 6 iz zapisnika nije ušla u donesene zaključke pa prema tome ne može biti predmet rasprave i odlučivanja u institucijama naše matične države a samim tim ne može biti ni konačna odluka koja bi bila realizirana kao takva.
Kao što je poznato saglasno zakonu koj uredjuje naše odnose utvrdjivanje politike i strategije u veze Dijaspore utvrdjuje i predlaže na usvajanje Vladi Ministarstvo vanjskih poslova, za koje Vlada raspravlja na svojim sjednicama i iste usvaja ili odbacuje. Sa donešenim takvim odlukama zadužuje Upravu za Dijasporu zajedno sa Savjetom za njihovu realizaciju.
Zato cijenim da ne treba da žurimo u vezi rečenog, već ukoliko bude trebalo imamo rešenja i alternativa više medju koje i pomenuta elektronska sjednica Savjeta koji si Ti već spomenuo i predložio.
Uz izvinjenje što kasnim sa odgovorom primi pozdrave od mene i članova naše zajednice.
Pozdrav,
Boro Popivoda

------------------

Reagovanje .... Ruzdija Jarović

Najprije bih uputio pozdrav uvazenom gospodinu Mandiću i svim članovima Savjeta, koji ne zloupotrebljavaju ovu instituciju u lične interese.
Pridruzujem se gospodina Mandića koji se tiče dodjele priznanja i javno OPOVRGAVAM moj glas sa sjednice Savjeta koji je bio "ZA".
Razlog je svima poznat kao i meni. Vlasnica neke privatne Asocijaccije za Dijasporu sebi uzela za pravo i dodjelila ovogodisnja priznanja po njenoj zelji. Sto mi daje za pravo da sumljam da su pojedinci ista i platili.
kada navodim ovakvve sumlje osjećam moralnu obavezu da vam objasnim i razlog.
Ako jedno udruzenje koje je za sedmogodisnji rad u humanitarne svrhe poslalo preko 2,000 000 { dva miliona Eura} i isto apliciralo za priznanje, a i odbijeni, pitam vas sta to znači? Samovolja, diskriminacija ili smetanje nacionalne pripadnosti članova udruzenja. Riječ je o udruzenju EURO Gusinje iz Njujorka, čiji su članovi Bosnjačke nacionalnosti.
Kada smo kod Njujorka osjećam potrebu da skrenem paznju gospodinu Mandiću. Zaboravili ste da u vasem tekstu gdje ste spominjali imena zasluznih za kampanju suvereniteta nase domovine Crne Gore spomenete gospodina Rafeta Hota, urednika veb portala Gusinje-Plav.com. Zahvaljujuci veb stranici Gusinje-Plav.com, a čiji je vlasnik gospodin Hot na referendumu za suverenitet Crne Gore je iz SAD otislo vise od 1600 iseljenika.
Na kraju vas zelim upozoriti da se dodjela tih priznanja treba ukinuti i gospodji predsjednici komisije spriječiti manipulisanje sa Dijasporom i Drzavom. Takodje se trebamo pitati ko gospodji aminuje pomutnje u Dijaspori od Australije preko SAD do Njemačke. Vjerujem da se nasa udruzenja i njihovi legalni predstavnici u Savjetu ne trebaju plasiti neke privatne Asocijacije za Dijasporu i prijetnji koje vlasnica upućuje Podpredsjedniku Savjeta, to jest meni. O tim prijetnjama će te biti naknadno obavjesteni.
S postovanjem
Ruzdija Jarović

------------------------------

Reagovanje .... Mirko Zečević

Poštovani gdine Mandiću,
U potpunosti podržavam sve tvoje primjedbe i stavove u elaboraciji koje se odnose na dodjelu zahvalnica zaslužnim pojedincima i asocijacijama od strane gdje Vere Kirović koja zastupa NVO.Ovdje je iskazano potpuno nepoznavanje crnogorske dijaspore kako od strane pomenute gospodje, ali isto tako i od "stručnog" žirija, prilikom dodjela nagrada, koji su jedino demonstrirali prezir prema svim istinskim borcima za crnogorsku nezavisnost u "mračnim vremenima", kada se nije naročito blagonaklono gledalo na slične ideje.
Dodjela nagrada i priznanja zaslužnim ljudima nije privatna stvar bilo kog pojedinca ili bilo koje asocijacije. Smatram da sve iza čega ne stoji država sa izraženim estetskim i etičkim kriterijumima predstavlja uvredu i ponižavanje ljudi koji su se hrabro borili za čast i dostojanstvo države.
Neshvatljivo je da medju nagradjenima ima i onih koji su bili saučesnici anticrnogorske politike 90ih i koji danas promovišu kulturni model koji jedino može da kompromituje istinske sadržaje crnogorskog kulturnog i državnog identiteta.
Saglasan sam sa tvojim prijedlogom da se ovo pitanje nadje na dnevnom redu crnogorske dijaspore kako se ubuduće ovakve greške ne bi dogadjale.
Srdačan pozdrav,
Mirko Zečević

------------------------------

Reagovanje .... Olivera Vukadinović

Postovani g dine Mandiću, O ovim i drugim aktuelnim pitanjima, svakako će odlučivati Savjet i većina...vise ljudi bolje vidi...
Moje razmisljanje je i znatno ranije saopsteno, da mislim da je 6 nagrada za nasu dijasporu iz čitavog svijeta, malo. Tu je Region, Evropa, Amerika, Latinska Amerika, Kanada, Rusija...
Takodje smatram da je ljubav prema Domovini Crnoj Gori i doprinos njenom napretku, u skladu sa mogućnostima, očekivan i normalan. To se radi prema ličnom osjećaju i ne treba ga posebno nagradjivati. Inače, i kroz postojeće nagrade se sve ovo vrednuje, uz ostale kriterijume.
Vjerujem da će se u narednom periodu, uz vise iskustva, bolje iskristalisati sve dileme koje su se javljale i da će se pronaći najbolja rjesenja.
s postovanjem
Olivera Vukadinović


Prilog iz Lovcenca .... djaci iz Podgorice u posjeti Krstasu



Djaci iz Podgorice u posjeti Lovćencu i Krstašu


HRVATSKO NACIONALNO VIJEĆE CRNE GORE .... Akademik Nikčević održao predavanje „Njegoš i njegovo djelo u hrvatskom, političkom i književno-kulturnom kontekstu“ u Podgorici





U okviru serijala „Njegoš naš nasušni“, koji se održava povodom 170 godina od prvog publiciranja „Gorskog vijenca“, a kojeg organizira Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine – DOB, jučer je u Multimedijalnoj dvorani KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici održano predavanje na temu „Njegoš i njegovo djelo u hrvatskom, političkom i književno-kulturnom kontekstu“.
Izlagao je akademik prof. dr. Milorad Nikčević.
„Kulturna javnost Hrvatske je jako dobro znala ko je Njegoš. Ne samo po ovim publikacijama, nego Hrvatska je u periodu Njegoša pratila sva zbivanja koja su se ticala Crne Gore, kao male, nezaklonjene zemlje, na proplancima stalnih Osmanlijskih borbi, gdje se Crna Gora otimala premoćnoj turskoj sili. Na zemljopisnim kartama sve do Beča Otomansko carstvo osvaja, a u toj crvenoj boji Otomanskog carstva stoji samo jedna mala, svjetla, zelena tačka tih zemljovida – to je tačka Crne Gore. I ističe se kao simbol otpora i borbi prema turskoj sili. Tako da su Hrvati dobro znali, u vrijeme Njegoševo, što znači Crna Gora. Oni su znali za sve pohode, znali su za poharane manastire... Znali su o Gorskom vijencu, kako se Njegoš odnosi, preko vojvode Draška u Mlecima, gdje se osudjuje civilizacija latinskoga carstva, kako su Hrvati i dragi Dalmatinci sputani. Znali su, naročito preko čuvenog epa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića – ko su Crnogorci. Hrvati su izuzetno cijenili Njegoševo književno djelo, a kasnije i Luču mikrokozma“, ističe akademik Nikčević. On kaže da se Njegoš često susretao sa zemljacima u manastiru Stanjevići i Podostrog, i s pravoslavcima i s katolicima: „Mnoge katoličke kuće u Kotoru, Prčnju i u drugim gradovima čuvaju relikvije iz doba Njegoša, naročito porodica Sbutega“. Akademik Nikčević je naglasio da je Njegoš rado dolazio u Boku kotorsku, te da je „najljepše riječi“ upućivao upravo katolicima s tog prostora, gdje se njegovalo veliko poštivanje s obje strane.
On je govorio i o političkoj situaciji u Hrvatskoj u tom razdoblju, naglasivši da je Njegoš izuzetno cijenio bana Josipa Jelačića i njegove pohode, te se njemu i čelnicima Hrvatske pokušavao „približiti“ pismima, gdje je nastojao da „sačuva“ katolike iz Boke kotorske da ne odu pod ponovnu dominaciju Mletačke republike. Pročitano je pismo koje je Njegoš uputio Dubrovčanima i Bokeljima, gdje, izmedju ostalog kaže, da „budu srcem i dušom privrženi svojoj narodnosti i sasvim vjerni i poslušni Jelačiću“, jer će u suprotnom oni postati njihovi zakleti neprijatelji.
Predavanju su, izmedju ostalih, nazočili: poslanik u Skupštini Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, kao i dr. Svjetlana Zeković, predsjednica NVO Zajednica Hrvata i prijatelja.
U audio zapisu poslušajte pismo koje je Njegoš uputio Dubrovčanima i Bokeljima.

Izvor: Radio Dux
Audio:
Pismo koje je Njegoš uputio Dubrovčanima i Bokeljima


Prilog iz Pariza .... Učešće Asocijacije Montenegro na Forumu Asocijacija



Pariz, 14. septembar 2017.
Učešće Asocijacije Montenegro na Forumu Asocijacija, Francuska

Ovim putem željeli bismo da Vas obavijestimo o učešću Asocijacije Montenegro na Forumu asocijacija koji je održan u nedjelju 10. septembra 2017. godine u gradu Rosny sous bois, u pariskom regionu.
Svake godine, početkom septembra, sve opštine u Francuskoj organizuju Dane ili Forum asocijacija koje su aktivne i djeluju u svojim gradovima. Asocijacija Montenegro već petu godinu za redom učestvuje na Forumu.Ova manifestacija pruža izvanrednu priliku brojnim udruženjima i asocijacijama koje su zastupljene u gradu da predstave čitav niz svojih aktivnosti stanovnicima, pozdravljajući ih na svom štandu ili priredjujući kulturno-umjetnički program tokom dana. Širok je  spektar aktivnosti za koje gradjani imaju mogućnost da se raspitaju tokom Foruma kao na primjer sport, kultura, solidarnost, životna sredina, volontiranje i rad u asocijacijama.
Asocijacija Montenegro se i ove godine uspješno predstavila posjetiocima Foruma kao i samom organizatoru Foruma na čelu sa predsjednikom gospodinom Jean Paul Fauconnet. Stand naše asocijacije je posjetio i gradonačelnik, gospodin Claude Capillon, kao i njegovi brojni saradnici i predstavnici lokalnih vlasti, poput gospode Serge Denneulin, Pierre-Olivier Carel, Menahd Ouchenir i gospodje Lucienne Dargere.
Predstavnik naše dijaspore za Francusku i predsjednik Odbora za sport pri Savjetu za saradnju sa iseljenicima, gospodin Dejan Šestović iskoristio je ovu priliku da predstavnicima lokalnih vlasti predoči niz aktivnosti i iskaže želju o dubljoj saradnji naročito u domenu sporta i kulture. Sagovornici su se složili da je učešće na Forumu prilika za prezentovanje i promovisanje crnogorske kulture, te da se na ovakav način čuva i njeguje kulturna raznolikost i multikulturalnost.
Naš štand su takodje posjetili predsjednik ratnih veterana, gospodin Claude Roi, predsjednik asocijacije Sveti Sava, gospodin Goran Vukić, te članovi Kulturno-umjetničkog društva Biseri koji su čak izveli jednu od svojih koreografija.
Na štandu Asocijacije Montenegro posjetioci su takodje imali mogućnost da degustiraju crnogorsko vino i pivo, kao i da probaju crnogorski sir, pršutu, priganice. Ovaj mali a parte sa crnogorskom tradicionalnom kuhinjom je veoma cijenjen od strane posjetilaca koji su se na štandu mogli informisati i preuzeti brošure o Crnoj Gori. Medju posjetiocima je bilo mnogo onih koji su već posjetili Crnu Goru, te iskoristili ovu priliku da podijele utiske i razmijene iskustva. Nadamo se budućem većem odzivu i pomoći pripadnika crnogorske dijaspore, kao i vlasnika firmi i predstavnika naše ambasade.
Učešćem na ovoj i sličnim manifestacijama Asocijacija Montenegro konstantno potvrdjuje djelovanje u skladu sa svojim ciljevima kako bi što ljepše i vjerodostojnije predstavila Crnu Goru u Francuskoj.

  Predsjednik
  Radoica Marković

 




Prilog iz Crne Gore .... Dr sci Goran Sekulović



Dr sci Goran Sekulović
O knjizi "Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919-1989" autora dr sci Branislava Marovića

Ključno pitanje ne samo prošlosti već i budućnosti Crne Gore

Autor knjige na početku konstatuje da "osporavanje i nepriznavanje crnogorske nacije dolazilo je i dolazi samo od Srba" (zato se i treba podsjećati na svijetao primjer srpskog akademika prof. dr Živojina Perića koji je kao "vapijući u pustinji" stalno ponavljao da su Crnogorci ne samo etički već i etnički jedan od najoriginalnijih evropskih naroda). Dr Marović se u Uvodu kratko bavi (onoliko koliko mu je to potrebno u funkciji njegove osnovne teme) teorijskim stavovima o naciji klasika marksizma i lenjinizma, zatim strujanjima u radničkom pokretu i njegovom političkom organizovanju, te prisutnosti prvih jugoslovenskih i crnogorskih ljevičarskih ideja, kao i budućih radničkih i komunističkih vodja na tzv. Podgoričkoj skupštini 1918.g. kada je Crna Gora izgubila državni a Crnogorci nacionalni subjektivitet. Tu je i osvrt na stvaranje zajedničke partije jugoslovenskih komunista koji su u prvo vrijeme odbijali da nacionalno pitanje uvrste u svoj program. Prekretnica u odnosu KPJ prema nacionalnom pitanju došla je nakon izbora 1923.g. na kojemu su uspjeh požnjele nacionalne stranke a komunisti doživjeli debakl.... O knjizi "Komunisti Crne Gore i crnogorsko nacionalno pitanje 1919-1989" autora dr sci Branislava Marovića


Prilog iz Njemačke .... Predsjednistvo SCANJ uputilo demant satelitskom programu RTCG



Povodom nestatutarnog pokušaja grupe gradjana iz pojedinih udruženja i njihovih saradnika uz NVO iz Crne Gore, a sa ciljem rušenja CG dijaspore u Njemačkoj, objavljujemo prilog kojeg smo dobili od Emire M. Ličine, generalnog sekretara Saveza crnogorskih asocijacija Njemačke:

Demanti RTCG SAT TV


Prilog o Branislavu Banji Kaludjeroviću



Po njemu je poznato Cetinje. Dovoljno je reći Banja i svi ce odmah znati da je rijec o Branku Kaludjeroviću, sportisti, bivsem predsjedniku STS Crne Gore, vlasniku izdavacke kuce GRAFOS, jugonostalgičaru, poštovaocu lika i djela Josipa Broza Tita, humanisti koji je, izmedju ostalog, poklonio i kuću u kojoj se nalazi CPC - kako napisa V.Koprivica u Intervjuu kojeg je napravio 2005. godine za Novi magazin.
O Banji prilažemo neka od dokumenata koja se mogu naći na Internetu, a neka, kao što su ugovori o poklonu kuće CPC, možete ovdje vidjeti po prvi put.
Branko je ostao nezadovoljan što se nije izašlo u susret njegovoj inicijativi da se na poseban način sahrani i obilježi grob obnovitelja CPC, mitropolita Antonija Abramovića i što mu se nije napravilo spomen obilježje koje je imao namjeru sam da finansira.
Uostalom, ko je Banja možete vidjeti iz nekih od priloženih dokumenata ili jednostavno potražite u Googl-u pa ćete naći i ostale njegove priloge na YOUTUBE ili nekoj od TVCG.







Banja je 2005. godine poklonio kuću Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi!






Posjeta Upravi za dijasporu





Prilikom nedavnog boravka u Crnoj Gori iskoristili smo priliku da obidjemo i Upravu za dijasporu. Tokom prve posjete susreli su se Vesna Špadijer, potpredsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije i Vasilije Špadijer, blagajnik, sa direktorom Uprave za dijasporu Predragom Mitrovićem.



Tokom druge posjete, predsjednik CEZA, Mihailo Mandić se susreo sa Elvirom Bekteši, šefom Odsjeka za privredno partnerstvo i statusno pravna pitanja.

Tokom obje posjete možemo istaći da se vodio konstruktivan dijalog tokom kojega smo upoznali Upravu sa svim aktivnostima iza kojih stoji naše udruženje svih ovih, više od 20 godina, te o sveukupnom stanju medju našim iseljenicima na prostoru cijele Australije.


Lovćenac ..... Crnogorska biblioteka





SAOPŠTENJE

U Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu u toku je popis i selekcija knjižnog fonda prve Crnogorske biblioteke i čitaonice u Republici Srbiji.
Čitaonica će biti opremljena po savremenim bibliotekarskim standardima, a njeno zvanično otvaranje se očekuje u toku septembra mjeseca ove godine.

Press služba “Krstaš” 28.08.2017.

------------------

Poštovani,
pogledajte najnoviji dokumentarni video prilog naše produkcije "Tragom svog porijekla".

https://youtu.be/QzfzK9XLV-E


II Sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima



Krajem mjeseca jula 2017. u Podgorici je odrzana II Sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima. Ovdje donosimo detaljan prikaz sa Izvjestajima svakogh od odbora i osvrtima na tok odvijanja sjednice i atmosferu u kojoj se sjednica odrzavala.

Zapisnik sa Konstitutivne sjednice Savjeta za saradnju sa iseljenicima odrzane 27. septembra 2016. godine ..... detaljnije
Izvjestaj o radu Savjeta za saradnju sa iseljenicima za 2016. godinu .... detaljnije
Dnevni red II sjednice Savjeta za saradnju sa iseljenicima ... detaljnije
Dijaspora izmedju dvije sjednice .... osvrt M.Mandić detaljnije
Tok II sjednice Savjeta za saradnju sa iseljenicima .... detaljnije

Izvjestaji predsjednika odbora:

Emira Mustajbašić Ličina, predsjednik: Odbor za ravnopravnost polova
Mihailo Mandić, predsjednik: Odbor za zastitu polozaja i prava iseljenika
Milorad Nikčević, predsjednik: Odbor za nauku i prosvjetu
Neven Pajović, član Odbora za nauku i prosvjetu: Nacrt rada crnogorskih škola u inostranstvu
Dejan Šestović, predsjednik: Odbor za sport

Pauza za osvježenje

Mirko Zečević, predsjednik: Odbor za jacanje kulturnog i državnog identiteta
Mirza Redžić, predsjednik: Odbora za evropske i evroatlantske integracije
Vladislav Popović, predsjednik: Odbor za pravna pitanja
Sabrija Vulić, predsjednik: Odbor za informisanje
Slobodan Drakić, predsjednik: Odbor za zdravstvo i zdravstvenu zastitu
Refik Radončić, predsjednik: Odbor za privredno partnerstvo
Aleks Rohas Bozovic, predsjednik: Odbor za  širenje crnogorske zajednice u svijetu

Na kraju je usvojen:
Program rada Savjeta u 2017/2018 godini (izmedju dvije sjednice)- Strategija rada Savjeta za period 2018-2020: Program rada Savjeta u 2017/2018 godini























Na kraju da dodamo kako je neposredno prije, a i tokom odrzavanja sjednice Savjeta, organizovana prava hajka naših tri bivša čla, pod dirigentskom palicom predsjednice SVJETSKE Asocijacije od tri (3) udruženja i to iz TRI pravca!
Jedan iz Australije, drugi se približio zgradi Vlade, ali nikako da u nju i udje i treći iz nekog od svojih kabineta .....
Organizovana hajka bivših članova našeg udruženja pod dirigentskom palicom barske NVO

I da naglasim, na kraju, da su sve sugestije bilo kojeg iseljenika u Australiji i Novom Zelandu, po svim pitanjima od značaja za našu dijasporu, a vezana za djelovanje Savjeta za dijasporu, dobrodosle, bez obzira na njihove ljudske i moralne kvalitete ili političe razlike.
Sva pitanja i prijedlozi će biti uzeti u razmatranje sa dužnom pažnjom.

 

Prilog iz Crne Gore .... piše: Mio Iličković



Prvi izlazak na Lovćen

Keep true to the dreams of your youth.
Friedrich Schiller

Uvijek kada sa prijateljima izlazim na Lovćen podsjetim se na prvo putovanje, expediciju, kada sam davno, kao dječak, po dubokom snijegu i mrazu, pješice prošao tim putem.
Evo te neobične priče u spomen mojim drugovima iz V-a Cetinjske gimnazije:
Nas nekoliko drugova iz razreda odlučili smo da odemo do Ivanovih Korita gdje su se obično za vikend okupljali naši drugovi iz starijih razreda i organizovali skijaška takmičenja. Kada danas o tome razmišljam vidim kolika je to bila ludost. Po snijegu i hladnoći uputiti se na Lovćen - i to kasno poslije podne, ne vodeći računa da su dani kratki i da noć brzo pada! Usto slabo opremnjeni, ja nijesam imao niti cipele -  posudio sam od druga iz razreda Petra Vujovića ..... detaljnije


Posjeta Matici Crnogorskoj






Kao i svaki put do sada ni ovaj nije prošao bez posjete Matici crnogorskoj. U njoj smo uvijek imali iskrenog saradnika na putu naše borbe za nezavisnu Crnu Goru. Traje to od prvih kontakata sa vječnim Markom Špadijerom pa Brankom Banjevićem te Draganom Radulovićem i njihovim saradnicima i sektetarima od kojih su nas ovih dana Novica Samardzić, generalni sektetar i Danka Barović, poslovni sekretar Matice crnogorske, prijateljski dočekali.
Meni je drustvo g-dje Dijana Pajković, predsjednica udruzenja Crnogoraca Maribor i član Savjeta dijaspore sa kojima odavno njegujemo iskrenu saradnju.


Susret sa vodjom Varvara





Tokom boravka u Crnoj Gori bilo mi je zadovoljstvo upoznati vodju navijačke grupe Dukljani - Djordja Vučkovića. Nekoliko susreta u kratkom roku te druzenje u Lipi Cuckoj prilikom posjete grobu Krsta Zrnova Popovića bili su dovoljni da se uvjerimo u ono što smo odavno znali - bezrezervna i iskrena odanost Crnoj Gori. Spektakl kojeg su priredili u Lipi Cuckoj ostaće nam u dugom pamćenju.
E da nam je više ovakvih momaka i djevojaka dje bi nam kraj bio! No, na žalost, Crna Gora je bogat sa svime i svačime, pa i nasim smradovima koji bi je sjutra sahranili. No gledajući ovu mladost odanu Crnoj Gori i Crnogorcima čini mi se da će im se naum izjaloviti.


Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca"Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaraninOpšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter