MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a











|


Izvještaj MEAA za 2017/18. |

21 godina od osnivanja MEAA |

22 godine od osnivanja MEAA |

23 godine od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | GlasCrnogorca | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CŠO CPC u AU |




























































Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)


Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd


Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:














Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | mondo | cgportal | javniservis | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | Radio Gusinje | Zrcalo.me | Fokuspress |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Rent a car Simeon PG | Grad teatar festival | turizamcg.com | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
N1 | Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | danas | srbijadanas | direktno | espreso | tanjug | blic | politika | telegraf | glasamerike | Svet | happytv | informer | nova | pink | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi | Vicevi.click |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list | hina | 100posto | 24sata | advance | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | index | direktno | hic | croatiaweek | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani | federalna | voanews | Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a



Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.


Novinarka Vijesti obesmisljava legitimno pravo na javno okupljanje




Grupa gradjanki i novinarki reagovale su na intervju novinarke Vijesti Mile Radulovic u kojem je pokusala da obesmisli pravo na javno okupljanje pripisujuci samo organizovanje skupa - kome drugom do DPS-u.



....
"Iznoseci tendenciozne i pristrasne komentare na racun gradjanki i gradjana Crne Gore koji koriste pravo okupljanja kako bi porucili da drze do nedjeljivosti i postovanja svih ljudskih prava i zastite nasljedja, novinarka Vijesti je pokazala da joj nije stalo do njihovih razloga i argumentacije. Nepotrebnim i neosnovanim kvalifikovanjem i etiketiranjem njihova javna okupljanja ponizava i tretira manje vaznim u odnosu na gradjane koji su se okupljali protekle godine, uz otvorenu podrsku Srpske pravoslavne crkve i tadasnje opozicije: ... Novinarka Vijesti obesmisljava legitimno pravo na javno okupljanje

...............

Klerikalna vlada koja je izrodila ovakve 'vjernike' probudila je najgore porive anticrnogorstva ciji sledbenici ne prezaju ni od najgorih prijetnji Crnogorcima utiruci put fasizma pred ocima EU i ostalog civilizovanog svijeta.
Primjer su i ova dva komentara izdvojena iz bezbroj drugih koji na najgrublji nacin vrijedjaju Crnu Goru i Crnogorce izazivajuci ratne poklike kojima su 90-tih krenuli u oslobadjanje 'potlacenog srpskog naroda'. Izgleda da im je na red dosla Crna Gora i Crnogorci.
E pa - ovog puta nece proci.
Nek je vjecna Crna Gora.




Gledanost našeg web sajta u porastu za skoro 100%







Web sajt Crnogorske etničke zajednice Australije svakim danom povećava broj posjetilaca. Upravo smo od Google dobili poruku da je na dnevnom nivou posjeta porasla za cijelih 100% i da na dnevnom nivou iznosi 725.7 klikova što je za sajt jedne etničke zajednice više nego izvanredan uspjeh.

Ovakav rezultat ne bi se mogao postići bez podrške naših brojnih članova širom Australije, a posebno donatora poput Gojka Krivokapića koji je i ovih dana uplatio značajan novčani prilog, kao sto to čini redovno svih ovih godina.
Koristim priliku da zahvalimo i Gojku i svim ostalim članovima koji se samoinicijativno sjete da podrže rad ove zajednice.



Milorad Nikčević ... RAKČEVIĆU, ZA TEBE I ZA CRNU GORU OVO JE POSLJEDNJA ŠANSA



Nedjelju dana nakon izbora napisao sam kolumnu u kojoj sam upozorio da je plan nove parlamentarne većine u Crnoj Gori sprovodjenje platforme Srpskoga sveta. U tom sam se tekstu obratio gospodinu Žarku Rakčeviću, vjerujući da on kao ličnost od najvišega autoriteta u GP URA može spriječiti katastrofalno potonuće toga političkog subjekta i njegovo služenje velikosrpskim političkim interesima u Crnoj Gori. Danas, nakon 4 mjeseca od pojave toga članka i mjesec dana od početka rada nove Vlade, svjedočimo da su sumorne prognoze moje kolumne uveliko premašene te da Crna Gora danas izgleda mnogo strašnije no što su to i najveći pesimisti mogli pretpostaviti. .... RAKČEVIĆU, ZA TEBE I ZA CRNU GORU OVO JE POSLJEDNJA ŠANSA


Crnogorska dijaspora naložila Badnjak u Lovćencu






SAOPŠTENJE
Crnogorska dijaspora naložila Badnjak u Lovćencu

18. Centralno nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ je, u skladu sa epidemiološkom situacijom u Vojvodini, organizovalo simbolično bez okupljanja većeg broja gradjana.
Uz himnu Crne Gore badnjak je naložen ispred Crnogorskog kulturnog centra u Lovćencu. Pročitana je poslanica Mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve, kao i čestitke udruženja i istaknutih pojedinaca iz 19 zemalja.

Press služba „Krstaš“
Lovćenac, 06.01.2021.





Video prilog mozete pogledati ovdje: youtu.be/S3bOBx1vBYQ


Budi nam se Crna Gora ....



Dragi Crnogorci i Crnogorke,
Crnogorska etnička zajednica Australije se od svog osnivanja nedvosmisleno zalagala za očuvanja interesa nezavisne, sekularne i medjunarodno priznate države.
U ovim teskim vremenima kada se Crna Gora ponovo našla na putu potkusurivanja tudjinskih interesa obaveza je svih nas da dignemo glas i stanemo u odbranu naše domovine.
Ovim putem izražavamo punu podršku održavanju stalnih i mirnih protesta svih gradjana Crne Gore, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, sve dok novoizabrana vlada ne odustane od scenarija upravljanja Crnom Gorom po zakonima SPC i istu stavi u zakonske okvire evropske i civilizovane Crne Gore.
Da je vječna Crna Gora!
Mihailo Mandić
predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije


24 godine od osnivanja prve Crnogorske etničke zajednice Australije






piše: Mihailo Mandić
26.12.2020. navršavaju se 24 godine od osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji koja se od početka pokazala jedinim zaštitnikom crnogorskih nacionalnih interesa na ovom kontinentu. Dugačka je lista aktivnosti i svega onoga šta je ova zajednica uradila svih ovih godina. O tome najbolje govori naš sajt koji je sigurno jedan od najreprezentativnijih naše dijaspore sa mnoštvom tema, knjiga i dokumenata koji afirmišu crnogorske nacionalne vrijednosti. ... 24 godine od osnivanja prve Crnogorske etničke zajednice Australije


Cestitka od Uprave za dijasporu



Prijatno nas je iznenadila čestitka Uprave za dijasporu povodm 24 godine osnivanja nase zajednice, a da ih nijesmo prethodno obavijestili.




Oduzeti počasno državljanstvo po sili zakona onima koji štete vitalnim interesima CG!



Na nedavno održanom Zoom sastanku predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je predložio raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da ideja već dobija na publicitetu.
Čudno je da vlasti Crne Gore nijesu iskoristile mogućnost oduzimanja počasnog drzavljanstva onima koji rade suprotno interesima države. Nadamo se da će ova inicijativa biti putokaz i opomena da svako ko dobije počasno državljanstvo, a ne iskazuje lojalnost državi Crnoj Gori može i da ga po sili zakona izgubi.
U članu 2 stavka 8 zakona o gubitku crnogorskog državljanstva po sili zakona jasno piše da se tako dato državljanstvo gubi ukoliko njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore!!!

Prvi koji su se javno oglasili po ovom pitanju su bili AnalitikaM i Montenegrointernational, a njihove priloge prenijeli su i ostali portali:

Vesna Bratić osoba od posebnog značaja za nanošenje štete vitalnim interesima Crne Gore

Zahtjev za hitnim pokretanjem postupka oduzimanja crnogorskog drzavljanstva Vesni Bratić

Zbog spornih izjava hoce da joj oduzmu drzavljanstvo

Traze da se Vesni Bratic oduzme crnogorsko drzavljanstvo - pronadjen i formalni razlog


Milena Špadijer .... official music video



I Don't Know



Na donjem liku pogledajte, poslušajte i uživajte u najnovijoj pjesmi naše Milene Špadijer:

I Don't Know


Prilog dr Nenada Popovića



Crnogorsko pleme GRBALJ



Donosimo opširan prilog o crnogorskom polemenu Grbalj dr. Nenada Popovića kojega je, na našu molbu, sa zadovoljstvom sačinio :

....Pleme Grbalj sa 20 sela i brojem stanovnika početkom prošlog vijeka izmedju 3 i 4 hiljade stanovnika, spada u srednja crnogorska plemena. Uporedjujući ga sa npr. katunskim plemenima, mogli bi reći da ima veličinu i broj stanovništva kao dva prosječna katunska plemena. Ponekad se i smatralo da su Gornji i Donji Grbalj, kako se ovo pleme geografski dijeli, u stvari dva plemena. Poslije pada države Crnojevića čiji je Grbalj bio dio, u turskim defterima se Grbalj čak naziva posebnom petom nahijom crnogorskog kadiluka. Obje polovine se dijele administrativno na još dvije knežine, tako da Grbalj broji 4 knežine: Tujkovića i Ljubanovića (gornji) i Lazarovića i Bojkoviva (donji). Svaka od njih ima 5 sela pa je sinonim za knežine u narodu i "petoselica". .... Crnogorsko pleme GRBALJ


Prilog Nenada Stevovića ... 75 godina od kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu





Kvota koju je dobila NR Crna Gora je bila 7.000 porodica. Primjenom Zakona obezbijedjen je i zemljišni fond za sprovodjenje agrarne reforme i kolonizacije, kao i za formiranje velikih državnih poljoprivrednih dobara.
Ukupno 1.600.000 hektara plodne vojvodjanske zemlje podijeljeno je na 66.000 kolonista, 70.000 bezemljaša, više poljoprivredna dobara i drugih ustanova.
Po završetku Drugog svjetskog rata, brojčano veoma zastupljena nacionalna zajednica Njemaca u Vojvodini smanjena je za 90 procenata. Po popisu iz 1941. godine u Vojvodini je živjelo 318.259 Njemaca, a na prvom posljeratnom popisu, 1948. godine, njih 31.821. Razlozi su brojni i iz percepcije istorijskog trenutka razumljivi. Vojnička pogibija, bježanje, protjerivanje, asimilacija, etnička mimikrija … 75 godina od kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu


Prilog iz Crne Gore ... KULTURNE RUTE CRNE GORE



Prenosimo dopis kojeg nam je uputio Expedito:



Obradujte sebe, i Vama drage osobe, knjigama iz nove Expeditio edicije na sajtu shop.expeditio.org:
KULTURNE RUTE CRNE GORE
U okviru projekta “PUTEVIMA BAŠTINE – potencijali kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta Crne Gore” objavljeno je pet knjiga koje predstavljaju poćetak edicije "Kulturne rute Crne Gore". Edicija obuhvata nova, redizajnirana izdanja ranije objavljenih Expeditio publikacija, prevode i nove naslove.
EKSTRA PONUDA
Posebna ponuda obuhvata PAKET od 5 knjiga sa popustom od 43%. U okviru ove ponude dobijate sljedećih 5 knjiga:
Medieval Towns of Montenegro / ENG
Godinje – Exceptional Rural Heritage of Skadar Lake / ENG
Perast – The Outstanding Boka Kotorska / ENG
Palaces of Boka Kotorska / ENG
Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori / MNE

Uz paket od 5 knjiga, dobijate i 2 poklona:
1. Knjigu "Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a” / MNE
2. Mapu Zaštićenog područja / MNE
Besplatna dostava za narudžbine iz Crne Gore.
shop.expeditio.org

Srdačan pozdrav od tima Expeditio
EXPEDITIO Center for Sustainable Spatial Development
Rakite IV Lamela I/pr; 85330 Kotor; Montenegro



Prilog iz Slovenije ... izašla iz štampe najnovija knjiga Dijane Pajković



Dijana Pajković je bila članica Savjeta za dijasporu Vlade Crne Gore u prvom sazivu, a sada je pridružena članica Savjeta u drugom sazivu i član odbora za širenje crnogorske zajednice u svijetu u kome igra izuzetno značajnu ulogu.
U očekivanju njenog narednog projekta i istrazivačkog rada na temu crnogorskog iseljenistva ovom prilikom imamo čast da vas upoznamo sa njenom knjigom koja je upravo ugledala svjetlost dana.





IZAŠLA IZ ŠTAMPE KNJIGA CRNOGORSKI ENTITETNI IDENTIFIKATORI U BELOJ KRAJINI

Crnogorsko društvo Montenegro Maribor iz Maribora izdalo je knjigu »Crnogorski entitetni identifikatori u Beloj krajini«, autorke Dijane Pajković. Knjiga je naučno-istraživačkog karaktera, a govori o Crnogorcima koji su došli u Sloveniju kao branitelji Habsburške monarhije prije četiri stotine godina. «O toj crnogorskoj dijaspori se gotovo ništa ne zna, posebno u Crnoj Gori. Zato smo se prioritetno bavili jezikom kao glavnim identitetskim pitanjem, porodicom, običajima i tradicijom«, ističe autorka u predgovoru.
Potrebno je istaći da u literaturi ne postoji tačan datum odlaska crnogorskog stanovništva sa ovih prostora, kao ni tačan datum dolaska u Sloveniju. Zato je dostup do informacija i rad na ovom projektu bio u velikoj mjeri otežan. Različitim metodološkim pristupima, istraživanjima i terenskim radom dokazano je njihovo crnogorsko porijeklo.
U svojoj recenziji dr Marko Terseglav navodi da je autorka uporednim analizama jezika, migracijskih tokova, genealogije, društvenih obrazaca, uslova i razmjera, otkrila da je većina izbjeglica, branitelja došla u Belu krajinu iz Crne Gore. Po njegovim riječima ova teza je novost u dosadašnjoj literaturi o uskocima.
A dr Miran Štuhec, takodje recenzent, knjigu ocjenjuje kao veliki doprinos poznavanju istorije i etnologije u Sloveniji i šire, što takodje ističe neka ključna otkrića o crnogorskoj istoriji.
»Prevazilazeći granice svog interesovanja, autorka uporedjuje arhivsku gradju i naučne relevantne dokaze, kako bi donijela i dala kompletan pregled Bele krajine od dolaska i naseljavanja uskoka, pa sve do opisa kulture i načina njihova života«, zapisao je akademik Milorad Nikčević.

Knjiga predstavlja veliki doprinos Crnoj Gori, njenoj dijaspori kao i Crnogorcima u Beloj krajini koji su malo znali o svom porijeklu iz Crne Gore, kao i vremenu i načinu naseljavanja u Sloveniju.

Knjiga je objavljena uz finansijsku pomoć Uprave za dijasporu Crne Gore.


Prilog iz Crne Gore ... Beats per Montenegro



Novi single Who See

Poslije pivotona Montenegro kanalisanog kroz "Amo popit po pivo" song, Who See, freško, taze, isporučuju novi singl "Idu dani". Klasična je to balkanska priča o tri primjenjena filozofa iz komšiluka, koja nas zaraznim refrenom podsjeća na realnost prolaznosti i koja na zabavan način obradjuje ozbiljnu temu bitisanja. Kao gost u epizodi "Idu dani", pojavljuje se Saša iz legendarnog splitskog kolektiva The Beat Fleet, saradnja već neko vrijeme priželjkivana i veoma glatko sprovedena u dijelo. Ovo je još jedan singl koji služi kao najava za novi, peti, po redu, Who See album, koji se vanka očekuje tokom 2021. godine.
Saša Antić: "Ogromna čast i zadovoljstvo mi je bilo napokon suradjivati sa Who See klapom. Meštre iz Kotora pratim od samih početaka i veliki sam njihov fan. Pjesma "Idu dani" mi je definitivno jedna od najdražih suradnji. Hvala braći na pozivu, presretan sam kako zvuči."
Dejan Dedović : "Singl sa Jadrana, konekcija Kotora sa Splitom, pjesma sa ogromnim imenom našeg hip-hop-a, Sašom iz TBF-a. Zbog toga, sa neskrivenim zadovoljstvom puštamo novu traku „Idu dani“."

Who See feat. Saša TBF - Idu dani; Beat: Mario Djordjević ; Tekst: Mario Djordjević, Dejan Dedović, Aleksandar Antić Aranžman: Mario Djordjević, Dejan Dedović Mix i master: Dejan Vučković Video: Mario Djordjević i Nemanja Abazović Cover: Mario Djordjević Izvršna produkcija: Nikola Rajović (Beats per Montenegro); Label: Lampshade media
Idu dani


Asmir T. Pućurica ... Problem asimilacije Muslimana u Crnoj Gori



Turbulentni nastup 20. vijeka protutnjao je balkanskim poluostrvom, ostavivši za sobom nove karte, političke ideje i pokrete. Iako je prijetio progresivnim idejama, rušeći pred sobom tvrde monarhističke sisteme, 20. vijek donio je socijalna, društvena, a naročito ratna razaranja. U nekom slučaju, 20. vijek se može nazvati i vijekom novih društvenih standarda i vrijednosnim ljestvicama koje će oblikovati narode i nacije, prijeteći da neke zatre, asimiluje i zbriše iz civilizacijskih tokova kojima ide čitav svijet. ... Problem asimilacije Muslimana u Crnoj Gori



IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE



PODIGNUTI I OBNOVLJENI CRNOGORSKI MANASTIRI I CRKVE OD GOD. 1860. DO 1910.



PEDESET GODINA NA PRESTOLU CRNE GORE 1860 - 1910.

Štampano u K.C. Državnoj Štampariji 1910.
priredio: Novak Adžić

Donosimo vam spisak svih manastira i crkvi koje su obnovljene ili sagradjene u periodu 50-godišnje vladavine kralja Nikole i koje su bile državno vlasništvo Crne Gore dok ih SPC nije nezakonito prepisala u svoje vlasništvo:

Crnogorski manastiri i crkve koje su bile vlasništvo države Crne Gore, a koje se od nasilnog ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve 1920. godine još uvijek nalaze u sastavu Srpske pravoslavne ckve.



Prof. Sreten Zeković objavio novu knjigu "U kružištu svetosrpstva"






Predsjednik Skupštine Crnogorskog zbora Cetinje, prof. Sreten Zeković, objavio je novu 59 knjigu "U kružištu svetosrpstva" na 356 stranica.
U knjizi se, kako je saopšteno iz Crnogorskog zbora, kritikuju "cijenjene i uvažene" svjetovne i crkveno-vjerske ličnosti i daju se odgovori na "manitu pomamu aktuelnog anticrnogorskog i antisuverenističkog pokreta".

Zahvaljujemo se clanu nase zajednice Gojku Krivokapiću koji se sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstva svih troskova da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana. Prof. Zeković je to znao da cijeni pa je u uvodu knjige uputio izraze zahvalnosti G.Krivokapiću, kojemu ovo nije prvi put da svesrdno pomaze stampanje knjiga koje promovisu očuvanje crnogorske nacionalne i drzavne samobitnosti.



UVIJEK AKTUELNO ... "Svjedok božje ljubavi"



Posebnu zahvalnost dugujemo autorima Tanji Šuković i Snežani Rakonjac na ostvarenju ovog izuzetnog projekta.


Što je sve Amfilohije govorio i radio po Crnoj Gori u proteklih 30 godina

Kratki dokumentarac koji je napravljen isključivo od autentičnih video snimaka i koji ne prikazuje ništa sa čime većina gradjana Crne Gore, ali i regiona već nije bila upoznata, izazvao je veoma negativne reakcije protivnika nezavisne Crne Gore.
U emisiji se može vidjeti što je sve govorio Amfilohije (Radović), ali i što su radili njegovi svještenici, u proteklih 30 godina.

-----------------
Decembra 1990., još za života vladike Danila Dajkovića za mitropolita Eparhije crnogorske-primorske ustoličen je dotadašnji episkop banatski Amfilohij Radović. On je tada, uz prisustvo Momira Bulatovića, Radovana Karadžića, patrijarha SPC-a Pavla, ali i oficira tadašnje JNA, pozvao da se izvade i opoje kosti iz jama i poručio da “ako nema mira medju mrtvima neće biti mira ni medju živima”.
Na titlu, kako je navedeno, Amfilohijeva tadašnja besjeda, pokazalo je vrijeme, bila je gotovo proročanska, i podjseća da u godinama koje su uslijedile mira nije bilo, ni na prostoru bivše Jugoslavije, ni na vjerskim svetkovinama, ni u crnogorskim crkvama.
“U Crnoj Gori produbljene su stare podjele. Vrata crnogorskih hramova otvorena su za ratne zločince, ali ne i za Crnogorce”, poručuje se na početku filma u kojem se hronološki, kroz dijelove govora i poruka, prikazuje djelovanje Amfilohija.
U dokumentarnom filmu prikazani su snimci nalaganja badnjaka od strane SPC-a na Cetinju 1991. godine na kojima se u društvu Amfilohija vidi Željko Ražnjatović Arkan, kao i druga unoformisana i naoružana lica, te niz skupova na kojima je Amfilohije u društvu Šešelja, sa guslama i četničkim skupovima.
“Za sve zavedene neuke i neobaviještene gradjane ovo je onaj crv sumnje da se zapitaju i malo više informišu ko je ustvari Risto Ćirov Radović (Amfilohije). Ova emisija ne može ni naslutiti njegova nedjela tokom proteklih 30 godina, a čitavi serijal bi mogli posvjetiti svastočinstvu Rista Ćirovog”, stoji u jednom od niza komentara na sjatu RTCG.
U odgovoru na reagiranja Mitropolije SPC-a i onih političara koji su stali na stranu Amfilohija da će film poslati na relevantne medjunarodne adrese uredništvo RTCG je ocjenilo da će na tim adresama ponovo biti vidjeni osudjeni ratni zločinci, koje je Mitropolija rado ugošćavala i odlikovna i time aminovala njihova djela.
U zaključku se poručuje da je na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider Demokratskog fronta (DF), kroz Čičine naočare, u "Svjedok božje ljubavi" vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu.

"Svjedok božje ljubavi"



Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter