MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |


|


21 godina rada MEAA |

Izvještaj MEAA za 2017/18. |

22 godine od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CŠO CPC u AU |

Google translate...Rječnik |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |


Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:



Zakonik Sv Petra Cetinjskog

Vladimir Dukljanski

Vladimir i Kosara

Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Masa Djurovica

Crna Gora - Veljko Vlahovic

Njegos o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca BG
| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Prodam sam CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
velikanagrada | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | avacomdoo | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | nuns | danas | tanjug | blic | politika | večernje novosti | alo | telegraf | informer | Kurir | Svet | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list |hina | vjesnik | glas istre | tportal |hr monitor | index |Cibona | Centarnekretnina |Nekretnine | oglas.hr |travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani |Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.


Dani dijaspore 2019 .... Patriotizam kroz prizmu dolara



Patriotizam kroz prizmu dolara

Kabinet predsjednika slika ignoratskog odnosa prema dijaspori

Ko piše govore Predsjedniku?

Ove godine (2019) delegacija naše Crnogorske etničke zajednice Australije je bila prisutna na ceremoniji “Dani dijaspore” u Baru. Tom prilikom predsjednik Djukanović je održao GOVOR koji nas je, svojim završnim dijelom, ostavio u čudjenju i nevjerici. Naime, umjesto da prepoznaju naše djelovanje Predsjednik se javno zahvalio jednom drugom sidnejskom udruženju u čijem su se okruženju mogle čuti samo uvrede na račun predsjednika Djukanovića i nezavisne Crne Gore u čemu, sa velikosrpskim medijima, ni danas ne popuštaju. Cijepale su se sa zida prostorija karte Crne Gore, a mi nazivani najpogrdnijim imenima što je i bio razlog osnivanja ove zajednice.

Imajući izuzetno razumijevanje za zauzetost predsjednika Djukanovića njegovim državnim obavezama, obratili smo se, odmah nakon tog dogadjaja, na adresu kabineta Predsjednika i uvjerili se telefonskim putem da je dopis primljen (31.07.2019.). Na žalost, i pored našeg upornog nastojanja telefonskim pozivima ili e-mailovima, niko iz kabineta se nije udostojio da nam se obrati sa bilo kakvim obrazloženjem.

Od tada je prošlo 4 mjeseca, a da smo tek nedavno dobili odgovor od strane direktora Uprave za dijasporu kojemu je naloženo da nam otpiše i tako nas, konačno, skinu sa dnevnog reda. Direktor Mitrović se potrudio da nam zamagli oči čime je samo potvrdio neozbiljan odnos koje institucije sistema vlasti u Crnoj Gori imaju prema svojim iseljenicima.

Nama ne ostaje ništa drugo do da sa svim ovim činjenicama upoznamo što više naših iseljenika i cijelu korespodenciju sa prilozima objavimo na stranicama našeg web site-a sa nadom da će institucije sistema vlasti u Crnoj Gori konačno shvatiti da su oni tamo zbog NAS, a ne mi zbog NJIH i da će svojim obavezama prema iseljeničkim udruženjima prilaziti na jedan daleko ozbiljniji način .....

PATRIOTIZAM KROZ PRIZMU DOLARA



CRNA GORA BEZ DRŽAVOTVORNOG CRNOGORSKOG IDENTITETA GUBI SMISAO POSTOJANJA





JE LI CRNA GORA MULTIKULTURALNI I MULTIKOFENSIONALNI TURISTIČKI RAJ ?

Koncept ustavno proklamovanog gradjanskog društva u Crnoj Gori posljednjih godina poprima izvjesne oblike koji jasno ukazuju na njegovu zloupotrebu i odstupanja u političkoj i društvenoj praksi. Preovladavajuća birokratska svijest u crnogorskim institucijama ili kako ih ona preferira nazivati “institucijama Crne Gore”, da bi izbjegli, taj za njih neprijatni prisvojni primjer, crnogorski sve više odstupa od gradjanske premise crnogorskog ustavnog ustrojstva te u službenoj korespondenciji i javnim nastupima Crnu Goru predstavljaju kao nekakvu konfederaciju naroda, odnosno teritoriju u čijim granicama žive narodi različitih kultura, vjera i političkih stremljenja. Pritom se svjesno zanemaruje crnogorski narod koji je stvorio Crnu Goru, kao svoj državotvorni ram u koji je uklopljena njegova cjelokupna istorijska putanja, kultura, duh i smisao postojanja.
Naravno u tom ramu locira se i Crnogorska pravoslavna /autokefalna crkva kao sekundarni etnogenezički okvir i naravno crnogorski jezik kao izražavajući vid njihova postojanja i saobraćaja, pa i kao glavno orudje njihove duhovne i materijalne kulture, bez kojega se nijedan narod ne može iznutra povezati i homogenizovati. A bitan je i za nacionalni samoiskaz ....JE LI CRNA GORA MULTIKULTURALNI I MULTIKOFENSIONALNI TURISTIČKI RAJ?



Savjet za saradnju sa dijasporom - iseljenicima 2019-2023



U završnoj je fazi konstituisanje prijedloga za članove odbora, kao i prijedloga rada svih odbora. Kasni se konstituisanjem Odbora za pravna pitanja i Odbora za sport.
U prilogu mozete pogledati spisak formiranih odbora Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima s članovima ovih radnih tijela.

ODBORI SAVJETA ZA SARADNJU SA DIJASPOROM-ISELJENICIMA


Milorad Nikčević .... NEGIRANJA TEMELJNIH ATRIBUTA DRŽAVNOSTI CRNE GORE





Ništa novo: nacionalisti jedni druge hrane i pothranjuju.

Kakav gnjev izaziva direktor RTCG da tu kuću, na čijem je čelu, zakonito preimenuje u Crnogorska radio televizija, sa sasvim normalnim i prirodnim prisvojnim pridjevom – crnogorska. U analoškom smislu ove reakcije poltičkih reakcionara i njihovu anticrnogorsku kampanju možemo uporediti, kako to lijepo ističe jedan crnogorski naučnik ovih dana, s „antičkim dogadjajima i vremenom brojnih teškoća u ekonomskom i političkom životu Atine, kad protivnici njene demokratije i nezvisnosti nijesu propuštili priliku da to iskoriste za svoje političke ciljeve: s jedne strane, optuživali su demokratski poredak za sva zla i neuspjehe i postavljali zahtev da se sklopi mir sa Spartom, a, s druge strane, održavali su tajni savez sa tom istom helenskom pokrajinom podrivajući atinsku državu iznutra“ ....... NEGIRANJA TEMELJNIH ATRIBUTA DRŽAVNOSTI CRNE GORE


Dijana Pajković .... prilog iz Slovenije - gost Milorad Nikčević



ZNAČAJNE KNJIŽEVNO-KULTURNE MANIFESTACIJE AKADEMIKA MILORADA NIKČEVIĆA U SLOVENIJI





U prostorijama Literarne hiše u Mariboru održano predavanje:
ISTORIJA CRNOGORSKE KNJIŽEVNOSTI U III TOMA – REPREZENTANT SAVREMENE CRNOGORSKE KULTURE I KNJIŽEVNOSTI U CRNOJ GORI

Organizator manifestacije, Crnogorsko društvo Montenegro-Maribor / Slovenija dobilo je novčanu pomoć od Uprave za dijasporu CG, učestvujući na konkursu za projekte od posebnog značaja za iseljenike, pa se zbog toga mogla upriličiti ovako široka manifestacija.
Gost večeri bio je akademik prof. dr Milorad Nikčević, autor trećeg toma Istorije crnogorske književnosti, jedan od najkompetetnijih crnogorskih i hrvatskih kulturologa, univerzitetski profesor, teoretičar i istoričar crnogorske i hrvatske komparativne književnosti koji živi i radi u Osijeku i Cetinju.
Autor je članovima crnogorskih društava, ali i široj društvenoj javnosti Slovenije, govorio o situaciji u kulturi i književnosti u Crnoj Gori prije izlaska ovih značajnih djela, naglašavajući da je naša književnost svodjena u okvirima pokrajinske i provincijalne literature jer je pisana pretežno nepriznatim crnogorskim jezikom i njegovim semantičkim idiomima. Do pojave ovih kapitalnih djela za crnogorsku kulturu, u prednjegoševskom periodu postojao je samo Pregled književnog rada Crne Gore od Vasilija Petrovića Njegoša do 1918. godine Trifuna Djukića (Cetinje, 1951). Iako je Djukić dao u tom djelu dragocjen presjek književnog života u Crnoj Gori, njegova je knjiga koncipirana u duhu dogmatskoga književno-istorijskog stereotipa i filološkog pozitivizma XIX vijeka, dakle »na faktografskom toposu i regionalnome filološkom principu« književnog istoričara Jovana Skerlića.
Govoreći o liku, radu i stvaralačkom opusu prof. Nikčevića, predsjednica društva i moderatorka Dijana Pajković, istakla je da Crna Gora nije više »jedina slovenska zemlja koja nema monografski opisanu bogatu sopstvenu književnu baštinu«, kako su to zapisali urednici Istorije književnosti, dr Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, govoreći o značaju i vrijednosti ovog djela.
Nakon prvog dijela projekta, sjutradan je akademik Nikčević održao Tribinu pod naslovom:
»SLOVENAČKO I CRNOGORSKO NACIONALNO PITANJE U OČIMA JEDNE I DRUGE INTELIGENCIJE«, na kojoj se obratio slovenaćkoj akademskoj zajednici. Tom prilikom istaknuo je borbu za entitetsko pitanje jezika i crkve kao zanačajnih postulata nacionalnog identiteta Crnogoraca i Slovenaca.
U trećem dijelu projekta, prof. Nikčević se, kao predsjednik Odbora za jačanje kulturnog i državnog identiteta Crne Gore u Savjetu za dijasporu, susreo s crnogorskim studentima i učenicima. Tema razgovora je bila: NACIONALNI IDENTITET CRNOGORACA, ZNAMENJA I OBILJEŽJA.
Nakon razgovora, studenti i ostali prisutni, družili su se s autorom i poželjeli mu da se ponovo sretnu u zemlji njihovog prijema.
Program je na violini pratio crnogorski učenik Nikola Mićović.
Projekat je ocijenjen kao izuzetno konstruktivan i koristan, u crnogorskoj iseljeničkoj i slovenačkoj akademskoj zajednici i javnoj publici bio je od velike koristi i aktuelnosti.

Dijana Pajković


Kako je rušena Jugoslavija iz Australije ... Izvod iz zapisa bivšeg jugoslovenskog diplomate Mia Iličkovića



Da se malo podsjetimo:



Kako je rušena Jugoslavija iz Australije ... Izvod iz zapisa bivšeg jugoslovenskog diplomate Mia Iličkovića

.... Nakon rata u AU se doselilo veći broj mladjih školovanih Crnogoraca iz raznih djelova SFRJ koji imaju razvijen osjećaj za sadašnju političku realnost u zemlji i povezanost nacije iz koje potiču. Ta nova generacija predstavlja značajnu podršku politici nacionalne i državne afirmacije CG. Po prvi put crnogorski iseljenici su od zvanične Australije priznati kao etnička zajednica bez obzira što faktički postoje još od kraja devetnaestog vijeka, pod imenom "Montenegrin Ethnic Association of Australia" (www.montenegro.org.au)

(...Sve bi se vjerovatno na tome i zavrsilo da Prlji u pomoć nije priskočila Vesnina koleginica sa SBS radija na srpskom jeziku gospodja Ljiljana Novković. Već je izgledalo da će medju njima doći do fizičkog obračuna, ali je situaciju smirio Voja Rajić, producent TV SBS-a . Voja je ustao i glasno opomenuo: - Srbi kako se to ponasate, kada ćete se naučiti kulture !? Zatim je sa V. Lusić i jos nekoliko prisutnih napustio salu, Većina prisutnih u sali SBS bili su četnici koje je na skup pozvao Vojkan Gavrilović, ali je bilo i onih drugačijih shvaćanja. Svi su očigledno bili dobro informisani o zbivanjnima u “Otadzbini” i pod njihovim uticajem....)



RIJEČKI STARI MOST U SNOVIMA I NA JAVI ...



Piše: Milorad Minjo Ražnatović



U prilogu vam šaljem preuredjen i značajno proširen esej, čija je prva verzija objavljena 2016. godine na Sajtu Vaše Zajednice 20. marta 2016., sa molbom da ga, ukoliko bi mogao biti interesantan za čitaoce Sajta, objavite i u ovoj novoj formi. RIJEČKI STARI MOST U SNOVIMA I NA JAVI


Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa dijasporom - iseljenicima .... Podgorica 2019.



|


Spisak članova koji čine Odbor za širenje crnogorske zajednice u svijetu:

Olivera Vukadinović, član
Elena Simović, član
Neven Pajović, član
Aleks Rohas Božović, član
Miomir Tomčić, član
Igor Vučinić, član
Dušan Raičević, član
Slaviša Sćekić , član
Dijana Pajković, pridruženi član
Emira M Ličina, pridruženi član i
Mihailo Mandić, član i predsjednik odbora

Mihailo Mandić se prihvatio, sa zadovoljstvom, članstva i u sledećim odborima:
Odbor za jačanje kulturnog i državnog identiteta i
Odbor za evropske i evroatlantske poslove

Poziv svim zainteresovanim članovima Savjeta da se uključe u rad ovog odbora ostaje i dalje otvoren, a ujedno pozivamo i naše iseljenike širom svijeta da svojim prijedlozima obogate rad, kako ovog tako i rad ostalih odbora, kako bi našim djelovanjem uticali na pozitivne promjene u našoj domovini - Crnoj Gori.



Milorad Nikčević .... KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA



Zahvaljujemo se našem stalnom saradniku i prijatelju, prof.dr.slj. Miloradu Nikčeviću što nam je dao priliku da medju prvima publikujemo on line njegovu najnoviju knjigu:



KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA
Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije

UVODNA RIJEČ
BORISLAV JOVANOVIĆ: MILORAD NIKČEVIĆ I NJEGOVA RECEPCIJA CRNOGORSKOGA KNJIŽEVNOG I FILOLOŠKOG NASLJEDJA

  Apologeta komparativističkog književno-istorijskog i kulturološkog duha

   Milorad Nikčevič, dugogodišnji profesor na Sveučilištu „Josip Juraj Štrosmajer“ u Osijeku i sadašnji profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, dje predaje Crnogorsku književnost na svim studijskim programima, atipična je naučna pojava, ne samo u crnogorskome već, i u južnoslovenskome slavističkom arealu. Podrazumijeva se da ovakva profilacija čovjeka, koji je cio svoj radni vijek proveo van Crne Gore, prije svega ima za Crnu Goru više aspekata. I svaki bi zasluživao poseban osvrt. Ono što čini njegov naučni integritet i akademski identitet upečatljivim, prepoznatljivim, zapravo eminentnim i reputativnim, jeste što se, podjednako posvev2en i seriozan, bavio montenegristikom, kroatistikom i slavistikom; odnosno, istorijom crnogorske književnosti, crnogorskoga jezika i crnogorske kulture, te hrvatskom književnom komparatistikom, poviješĆu i kulturom, kao i slavistikom. Njegov je posebni doprinos na internacionalnoj jezičkoj mreži očitovan u promociji crnogorskoga jezikoslovlja – upravo kada je to bilo najpotrebitije. ... cijelu knjigu mozete naci na linku KNJIŽEVNO-KULTURNE VEZE NA RUBOVIMA MEDITERANA.



Kurnell .... mjesto na kojem se iskrcao James Cook i otkrio Australiju















Kurnell je predgradje u Sidneju, u saveznoj državi Novi Južni Vels, u Australiji.  Udaljen je 21,4 kilometara južno od središnjeg poslovnog okruga Sydney, u oblasti lokalne uprave Sutherland Shire, duž istočne obale.

  Kurnell je mjesto gdje se kapetan James Cook iskrcao 29. aprila 1770. godine, uspostavljajući prvi kontakt s izvornim stanovnicima tog područja, Gweagalski Aboridžini dok su se Endeavorom kretali ka istočnoj obali Australije. Kapetan Kuk (Cook) zajedno sa svojom posadom boravio je u Kurnellu osam dana. Tokom posjete sakupili su botaničke primjerke, preslikali područje i pokušali uspostaviti kontakt (bezuspješno) s domorodačkim stanovništvom. Kad se Kuk (Cook) javio u Englesku, rekao je da je zemlja pogodna za poljoprivredu i da je blago šumovita ..... Kurnell .... mjesto na kojem se iskrcao James Cook i otkrio Australiju.



100 sidnejskih plaža ... Sidnej











Australijska obala proteže se na gotovo 50 000 km i povezana je s više od 10 000 plaža, više nego bilo koja druga država na svijetu. Više od 85 posto Australaca živi unutar 50 km od obale, što ga čini sastavnim dijelom australskog opuštenog načina života.
U Australiji ima preko 10 000 plaža i ako bi svaki dan trebali posjetiti novu, trebalo bi vam 27 godina!
Detaljnije na nasoj stranici: 100 sidnejskih plaža.


Dopis od Udruzenja Crnogoraca Kosova




Poštovani, u ime crnogorske zajednice na Kosovu upućujemo zahtjev da preispitate dalje članstvo, g. Esada Rastodera u Savjet za saradnju sa iseljenicima Crne Gore (u daljem tekstu Savjeta).

G. Rastoder je u svojstvu člana Savjeta i predsjednika Saveza Bošnjaka CG u Njujorku boravio u zvaničnu posjetu Republici Kosovo. Tom prilikom ga je primio izmedju ostalih i premijer u ostavci Ramusha Haradinaj. Na tom kao i na ostalim prijemima o kojima ćemo pisati u daljem tekstu bile su izložene zastave Kosova, Albanije, Amerike, Bošnjaka ali nidje nije bila izložena zastava Crne Gore što je nedopustivo i sramotno.
G. Rastoder je takodje bio u zvaničnu posjetu partiji Nova demokratska stranka i predsjednici Emiliji Redžepi, kojoj je na bošnjačkom skupu u Opštini Peć dao punu političku podršku na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu i pozvao sve Bošnjake da glasaju za partiju na čijem je čelu gospodja Redžepi. Nekako bi sve to bilo razumljivo i prihvatljivo da je gospodja Redžepi porijeklom iz CG i da partija na čijem je čelu doživljava Crnu Goru kao matičnu državu. Obzirom da nije tako, i da G.Rastoder nije predsjednik Saveza kosovskih Bošnjaka Njujorka već Bošnjaka CG, kao i da je član Savjeta, takve aktivnosti su neprimjerne i nedopustive.

U iščekivanju odgovora i pokretanja daljih radnji i koraka, unaprijed vam se zahvaljujemo.
Predsjednik Udruženja Crnogoraca Kosova
Slobodan M.Vujičić
Kosovo: +383 45 91 95 91, CG: +382 69 259 951


Anketa FOKUS-a: Da li je nezavisna Crna Gora ispunila ocekivanja?




Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore revija FOKUS je objavila anketu sa 6 predstavnika dijaspore sa svih kontinenata sa pitanjem: Da li je nezavisna Crna Gora ispunila ocekivanja?





Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter