MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a











|


21 godina rada MEAA |

Izvještaj MEAA za 2017/18. |

22 godine od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CŠO CPC u AU |































































Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)


Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd


Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:














Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | Radio Gusinje | Zrcalo.me | Fokuspress |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Rent a car Simeon PG | Grad teatar festival | turizamcg.com | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
N1 | Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | nuns | danas | tanjug | blic | politika | telegraf | Svet | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list |hina | vjesnik | glas istre | tportal |hr monitor | index |Cibona | Centarnekretnina |Nekretnine | oglas.hr |travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani |Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a



Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.


SVIM GRADJANIMA CRNE GORE ČESTITAMO DAN NEZAVISNOSTI






Pobjeda sa predstavnicima dijaspore o Danu nezavisnosti



U prilogu Pobjede novinarka Nada Kovačević nas je zamolila da odgovorimo na par pitanja povodom Dana nezavisnosti. Članak je objavljen 21.05.2020. i ovdje donosimo originalni odgovor, a na linku mozete vidjeti, razumljivo, nesto skraćenu novinarsku formu. U svakom slučaju zahvaljujemo se Pobjedi na ustupljenom prostoru.





Kako vidite Crnu Goru 16 godina nakon proglašenja nezavisnosti? Koje su promjene? Broj godina koje navodite trebalo bi da bude dovoljan da bi se osjetio napredak u svim segmentima društvenog života.
Na zalost, Crna Gora mi izgleda sve tužnija i depresivnija.
Nijesam vjerovao da u našoj Crnoj Gori ima toliko neznavenih, agresivnih i spremnih da bez razmišljanja izvrše svaku naredbu svojih vjerskih idola - dok nijesam vidio njihove šetnje. Bilo je to istinsko razočarenje!
Odakle toliko mržnje prema sopstvenoj državi?
Razumije se i nezadovoljstvo dugim trajanjem jedne većinske partije. Uz svo uvažavanje postignutih rezultata: obnova nezavisnosti, članstvo u NATO, blizina članstvu u EU, novi putevi i autoput, ova vlast je malo pažnje posvetila jačanju crnogorskog nacionalnog identiteta od školstva pa do državnih struktura i medijske pokrivenosti.
Normalno bi bilo da se smjenjuju partije na vlasti, jer ni za jednu državu nije dobro duga vladavina jedne partije, ali šta je alternativa Crnoj Gori? Glasati za partije koje joj otvoreno prijete njenim nestankom bilo bi ravno samoubistvu. Paradoksalno, ali činjanica je da upravo ovakva opozicija državi održava vlast koju svim silama nastoje da sruše!
I onda se zapitate odakle toliko suprotnosti na tako malom prostoru?
Prirodni dragulj sa sve boljom, ljepšom i sigurnijom putnom infrastrukturom, hotelskim kapacitetima, lijepom hranom i restoranima, ski centrima, nacionalnim parkovima, predivnim jezerima i morskom obalom, a onda vas iza ćoška sačekuje mračno doba za koje mislite da je 500 godina iza vas!?
Zamislite kako uredjeni svijet gleda na stav jedne crkvene zajednice da je iznad Zakona!
U Australiji ima blizu 200 vjerskih zajednica i ni jednoj ne pada na pamet da se izdigne iznad njega. Nedavno smo imali slučaj da je Australija zatražila ekstradiciju biskupa kojega je Papa imenovao za jednog od najbližih saradnika!!! Optužen je da je znao za seksualna iskorištavanja djece, ali da ih je zataškavao i sve to se dešavalo prije nekoliko decenija! Biskup je vraćen u Sidnej, osudjen i proveo je u zatvoru par godina i tek nedavno je pušten. Bilo je tu raznih komentara od onih da mu je sve namješteno do onih da je i sam u svemu tome učestvovao, ali sem jedne manje podrške ispred katedrale nikakvih uličnih cirkusa nije bilo. Sve je prepušteno pravnom sistemu da objavi svoju odluku.
Kad vidite da kod nas proglašavaju svecima ratne zločince, da su pod mantijom zaštićeni pedofili, ubice i prevaranti onda se zapitate kakav je to naš pravni sistem i koji je to moralni sklop vjernika koji im ljubi ruke?
Izgleda da lagano prihvatamo činjenicu kako je put do uredjene države izuzetno dug i da će mnogima od nas ostati samo pusta želja da budemo njen dio.
U drzavi u kojoj malo ko u koga ima povjerenja teško da možete ostvariti bolje rezultate. Imamo nezavisnu Crnu Goru - nezavisnu od Crnogoraca, a zavisnu od trećine onih kojima su matične države u okruženju, ili malo dalje preko plota. Imamo pravni sistem u kome mnogi donose nerazumljive odluke pa se zapitate u čijem interesu rade!? Previše imamo interesnih Crnogoraca koji su svo vrijeme u nekom stanju prelaznog roka i samo se očekuje bolja ponuda.
Dakle, umjesto da se radujemo napretku mi se plašimo bosanskog scenarija za Crnu Goru.
I tamo su prvo išli popovi.

Koji je doprinos dijaspore za razvoj Crne Gore kao nezavisne? Nemjerljiv doprinos dijaspore je sama činjenica da ista nije na teretu crnogorskog budzeta! Da ništa drugo ne doprinosi to je sasvim dovoljno, a znamo da učestvuje, na razne načine i da se preko 500 miliona evra slije na bankovnim računima Crne Gore.
Ali i nama je neshvatljivo koliko novca odlazi na glomazni drzavni aparat, finansiranje raznih partija, pa i onih koji rade protiv države Crne Gore, mnogobrojnih nevladinih organizacija, a uvijek se iznova postavlja pitanje - koji je doprinos dijaspore. Od nas se samo traže pare i ništa više. Nikakvi savjeti, iskustva iz država u kojima živimo, njihov odnos prema raznim zajednicama ili način života - u Crnoj Gori nikoga ne interesuje! Samo i jedino pare, a zaboravlja se da sama Crna Gora ima oko 70 milionera i da na računu jednog od njih ima 32 miliona evra! I opet iznova svi traže pomoć od dijaspore.
Eto, Vlada je formirala i Savjet za dijasporu i znate li koji je učinak tog Savjeta za ovih 4-5 godina? Da budem blag - skoro pa nikakav!

Kako članovi vašeg udruženja obilježava 21. maj Dan nezavisnosti? Moderna sredstva tehnologije su značajno promijenila način organizovanja zajednica. Mi smo se medju prvima prilagodili tim promjenama. Napravili smo izuzetno posjećen web sajt (samo u aprilu smo imali 18000 posjeta) i sveli značajna druženja na zajedničku proslavu Dana nezavisnosti u Melburnu i promotivno veče sa premijerom NSW-a u Sidneju.
Ostala druženja se svode na povremene susrete i zajedničke večere. Većinu aktivnosti odradjujemo putem Interneta.
Ove godine, iz svima poznatih razloga, su izostale planirane aktivnosti, ali to ćemo uskoro nadoknaditi, a Dan drzavnosti ćemo proslaviti u porodičnim atmosferama.


Sidnejski susret ...





Druzenje sa Ratkom Rakitom

Danas smo se sastali sa Ratkom Rakitom, jednim od naših članova koji dijeli sa nama sve ove godine od dana osnivanja ove zajednice! Ratko je zakazao sastanak kako bi na svoj način, uz lijepo druzenje, izmirio svoju člansku obavezu.
Rodom iz Zenice, gdje je ostavio dubok trag svojim ljudskim odnosom sa svojim sugradjanima, nije čudo što se takav pokazao i u ovom kraju svijeta.
Bilo bi teško nabrojati sve one koji su uz Ratkovu pomoć uspjeli doći do vozačke dozvole. Po riječima onih kojima su djeca prošla njegovu školu, Ratko im je, pored vozačkog znanja, nesebično prenosio i savjete na osnovi svog životnog iskustva. Zato možemo reći da je Ratko i ovdje formirao zeničku klimu uzajamnog povjerenja, poštovanja, uvažavanja i ljudskog druženja.

Ovu priliku smo iskoristili da gospodinu Rakiti, za dugogodišnju vjernost Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije, poklonimo dres sa oznakama Crne Gore i našeg udruženja uz štampane priloge mapa Stare Crne Gore i plemena Cuce gdje se nalazi planina Rakita sa istoimenim selima odakle, najvjerovatnije, i potiču Rakite.



Sidnejsko iskustvo našeg zemljaka sa sumnjom na Covid 19



Interesantan tekst sa nasim prijateljem koji je hitno prebačen u jednu renomiranu sidnejsku bolnicu pod sumnjom da ima virus Covid 19! Razgovor je doslovno prenesen bez ikakvih korekcija i gramatičkih ispravki. Smatrali smo da je ovako baš interesantnije, tim prije što se priča odvijala sasvim spontano.
Osoba koja nam je ispričala svoju priču nije željela da se javno predstavi pa poštujemo njenu privatnost, a vama ostavljamo da uporedite ovdašnji sa vašim zdravstvenim sistemom. .... Sidnejsko iskustvo našeg zemljaka sa sumnjom na Covid 19



CRNA GORA NA UDARU RAVNOGORSKIH VJETROVA ... Prof. dr Milorad Nikčević, akademik



CRNA GORA NA UDARU RAVNOGORSKIH VJETROVA

Posljednjih dana Crna Gora je ponovo na udaru ravnogorskih vjetrova. Kao i mnogo puta dosad uzročnik nereda koji se dešavaju u njoj nalazi se van njene teritorije, u Beogradu, čija vladajuća, akademska i crkovna elita još nije prežalila granice „Velike Srbije“. Svjesni da ulazak Crne Gore u NATO dalekosežno odvaja njenu egzistenciju od „nebeske zemlje“, ipak su beogradski krugovi shvatili da im Crna Gora veoma može poslužiti kad su u pitanju unutrašnje stvari u Srbiji. Naime, ako pogledamo dešavanja u Srbiji u posljednjih nekoliko mjeseci i povežemo ih s dogadjajima u Crnoj Gori, shvatićemo da medju njima postoji nesumnjiva povezanost.
Kad je u Crnoj Gori izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti i kad je krenula „balvan i moleRban revolucija“ srpski mediji su o tome izvještavali više nego o ijednome problemu u Srbiji. Mada,kad pogledamo kako je Vučić ustrojio medijsku scenu, izgleda da je Srbija zemlja bez problema koja prebrodjava sve krize. Aktiviranje najprizemnije i ratnohuškačke propagande koju je odlično izučio tokom devedesetih, kad je kao mladi dobrovoljac kod četničkoga vojvode Aleksića na okupiranoj sarajevskoj Grbavici povremeno pekao zanat na paljanskom SRT-u, najsramnijoj televiziji od pojave ovog medija na našim i širim prostorima. Aleksandar Vučić je uz pomoć Crne Gore skinuo sa sebe nevidjen balast oko Kosova. Pritiska iz crkvenih redova od strane vladika koji su beskompromisni po pitanju Kosova, a potom i većine nacionalističkih krugova širom srpstva, predsjednik Srbije se mogao osloboditi samo otvaranjem novoga fronta. Pitanje SPC u Crnoj Gori i njegova želja da se u njegovu rješavanju postavi paternalistički omogućila mu je vraćanje poljuljane popularnosti, a pitanje Kosova gotovo da od januara do izbijanja epidemije novog korona virusa niko nije postavio. Sve to trebalo je dodatno ojačati Vučićevu poziciju uoči najavljenih izbora u Srbiji. Pritom, služeći se starom strategijom svojih političkih mentora, nevješto je glumatao ulogu bolećega legaliste koji pati za svojim narodom, ali se ne miješa u unutrašnje stvari drugih država. Onako kako se Milošević svojevremeno nije miješao u genocidne pohode Vojske RS, premda su njeni oficiri plate primali iz Beograda, tako je i Vučić sve se ne miješajući u unutrašnja pitanja Crne Gore, za crnogorske potudjenike s nekog novog platnog spiska poslao zvanični avion Vlade Srbije.....CRNA GORA NA UDARU RAVNOGORSKIH VJETROVA



Prof. Sreten Zeković objavio novu knjigu "U kružištu svetosrpstva"






Predsjednik Skupštine Crnogorskog zbora Cetinje, prof. Sreten Zeković, objavio je novu 59 knjigu "U kružištu svetosrpstva" na 356 stranica.
U knjizi se, kako je saopšteno iz Crnogorskog zbora, kritikuju "cijenjene i uvažene" svjetovne i crkveno-vjerske ličnosti i daju se odgovori na "manitu pomamu aktuelnog anticrnogorskog i antisuverenističkog pokreta".

Zahvaljujemo se clanu nase zajednice Gojku Krivokapiću koji se sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstva svih troskova da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana. Prof. Zeković je to znao da cijeni pa je u uvodu knjige uputio izraze zahvalnosti G.Krivokapiću, kojemu ovo nije prvi put da svesrdno pomaze stampanje knjiga koje promovisu očuvanje crnogorske nacionalne i drzavne samobitnosti.



UVIJEK AKTUELNO ... "Svjedok božje ljubavi"



Posebnu zahvalnost dugujemo autorima Tanji Šuković i Snežani Rakonjac na ostvarenju ovog izuzetnog projekta.


Što je sve Amfilohije govorio i radio po Crnoj Gori u proteklih 30 godina

Kratki dokumentarac koji je napravljen isključivo od autentičnih video snimaka i koji ne prikazuje ništa sa čime većina gradjana Crne Gore, ali i regiona već nije bila upoznata, izazvao je veoma negativne reakcije protivnika nezavisne Crne Gore.
U emisiji se može vidjeti što je sve govorio Amfilohije (Radović), ali i što su radili njegovi svještenici, u proteklih 30 godina.

-----------------
Decembra 1990., još za života vladike Danila Dajkovića za mitropolita Eparhije crnogorske-primorske ustoličen je dotadašnji episkop banatski Amfilohij Radović. On je tada, uz prisustvo Momira Bulatovića, Radovana Karadžića, patrijarha SPC-a Pavla, ali i oficira tadašnje JNA, pozvao da se izvade i opoje kosti iz jama i poručio da “ako nema mira medju mrtvima neće biti mira ni medju živima”.
Na titlu, kako je navedeno, Amfilohijeva tadašnja besjeda, pokazalo je vrijeme, bila je gotovo proročanska, i podjseća da u godinama koje su uslijedile mira nije bilo, ni na prostoru bivše Jugoslavije, ni na vjerskim svetkovinama, ni u crnogorskim crkvama.
“U Crnoj Gori produbljene su stare podjele. Vrata crnogorskih hramova otvorena su za ratne zločince, ali ne i za Crnogorce”, poručuje se na početku filma u kojem se hronološki, kroz dijelove govora i poruka, prikazuje djelovanje Amfilohija.
U dokumentarnom filmu prikazani su snimci nalaganja badnjaka od strane SPC-a na Cetinju 1991. godine na kojima se u društvu Amfilohija vidi Željko Ražnjatović Arkan, kao i druga unoformisana i naoružana lica, te niz skupova na kojima je Amfilohije u društvu Šešelja, sa guslama i četničkim skupovima.
“Za sve zavedene neuke i neobaviještene gradjane ovo je onaj crv sumnje da se zapitaju i malo više informišu ko je ustvari Risto Ćirov Radović (Amfilohije). Ova emisija ne može ni naslutiti njegova nedjela tokom proteklih 30 godina, a čitavi serijal bi mogli posvjetiti svastočinstvu Rista Ćirovog”, stoji u jednom od niza komentara na sjatu RTCG.
U odgovoru na reagiranja Mitropolije SPC-a i onih političara koji su stali na stranu Amfilohija da će film poslati na relevantne medjunarodne adrese uredništvo RTCG je ocjenilo da će na tim adresama ponovo biti vidjeni osudjeni ratni zločinci, koje je Mitropolija rado ugošćavala i odlikovna i time aminovala njihova djela.
U zaključku se poručuje da je na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider Demokratskog fronta (DF), kroz Čičine naočare, u "Svjedok božje ljubavi" vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu.

"Svjedok božje ljubavi"



Nebojsa Nikovic u intervjuu za FOS






U intervjuu za FOS, član naše zajednice sa Novog Zelanda, Nebojša Niković, koji više od dvije decenije živi i radi u dalekoj Okeaniji detaljnije je objasnio kakva je trenutna situacija i kako funkcioniše život na Novom Zelandu.

......
Nele Novi Zeland smatra svojim domom, a Crnu Goru svojom otadžbinom. Ipak, deklariše se kao - Zabjelčanin.
"Zabjelo je Zabjelo, drugog nema, niti postoji na cijelom svijetu! Iskreno, odvojenost od njega i nemogućnost da se u ovom trenutku vratim mi ne pada teško, jer znam da su ljudi u Crnoj Gori disciplinovani i ubijedjen sam da če se sve ovo uskoro zvati juče. Ja već danas planiram kada ću opet doći u svoju otadžbinu. Prvog dana kada se vratim ću sjesti na balkon mog stana sa pogledom na Lovćen, i uz zalazak sunca popiti kafu sa najdražima'', obećava Nele.
Intervju mozete naći na linku:

Nebojša Niković o stanju na Novom Zelandu



Crtice iz Sarajeva .... piše Mujo Žilić






Zahvaljujemo se Muji Žiliću koji je sa zadovoljstvom pristao da njegove Crtice iz Sarajeva
Na linku "Mujo Žilić ... Crtice iz Sarajeva" možete naći i ostale njegove priče objavljene na FB, kao i dvije knjige: Milostiva i Priče sinu.

Bio sam ti danas u kući, babo.

Bio sam ti danas u kući, babo. Isto je sve.
Još sahat na zidu kuca.
Pomeo sam stepenice, rekoh sutra je Bajram, sramota je... Kako mame nema, ono cvijeće se haman osušilo. Znam da tebe nije briga, ali ona ga je voljela. Sjećam se kako si je jednom nešto naljutio vezano za cvijeće pa je kroz prozor u snijeg bacila svoju omiljenu žaru. Sestra i ja nismo se smjeli smijati naglas, samo smo se kikotali sebi u bradu. Reci joj da je ona jabuka, što je ona voli, rodila. Savile se grane. A kruška, koju smo svi jedva čekali da sazri, podbacila skroz. Bilo je stotinu plodova, ali kako mama ode iz kuće sve su opale. Cvijeće i bašča kao da tuguju za njom. I na onom cvjetnom grmu ispred kuće, što ja nikad nisam znao kako se zove, još samo par zelenih listova.
Nema te da remetiš tišinu. Kad ne bi nešto galamio, gundjao sebi u njedra ili dozivao koga bilo, slušao sam te kako pjevušiš onu staru:
"Duni vjetre malo sa Neretve..."
Kuća obasjana suncem blješti. Izgleda kao mlada u haljini bijeloj dok čeka da se uda.
Ma džaba.
Sjećam se kako si me tjerao da budem s tobom dok smo je gradili, dok si zidao, šalovao, maltao. Govorio bi mi:
– Gledaj, jer neće mene biti dovijeka. Da znaš kako se šta radi. Nije glava samo za šišanje... Ja bih se ljutio, jer tamo su djeca igrala lopte. Dozivali bi me, a ja bih samo šutio. Ipak, hvala ti. Dosta toga si me naučio. Ja nisam tako dobar otac, ovaj moj ne zna ni eksera zakucati. Ne zna ni šta su kliješta, čekić. Zato me redovno pobjedjuje u igrama na računaru. Ti se sa mnom nisi nikad igrao. Nisi me ni mazio. Vrhunac ljubavi je bio boks-meč izmedju nas dvojice. Pokušavao sam ti pokazati koliko sam jak i snažan. Kada sam šakom slomio ključ što je virio iz ključaonice, želeći udariti tvoj veliki stomak, vidio sam sjaj u tvojim očima. Nisi me čak ni ružio.
Volio sam tvoj veliki stomak. Zagrliti te i mirisati ga.
To i meni Aldin radi.
Sinoć smo pričali kako si me ljutio. Kako sam se ono razbjesnio kada si za jedan dan potrošio svoju malu penziju. Ti si se pravdao da si nekog ubogog čovjeka častio, jer, rekao si: – Ko zna kad je on zadnji put jeo.
Nadam se da si tom svojom velikom dušom i beskrajnom vjerom u ljude veću kuću sebi napravio tamo. U tom vječnom svijetu. Jer ova je sad prazna.
Prazna je i ona što smo je gradili na dedinim zidinama.
Sve su prazne. Samo sjećanja pune dušu. I znaš, to su samo zidine i materijali. Ono što mi je ostalo od tebe i dede je vrijednije, ne zjapi, ne ruši se.



Zahvala predsjednika Savjeta za dijasporu iseljenicima



SAVJET ZA SARADNJU S DIJASPOROM-ISELJENICIMA
Podgorica, 15.04.2020.

Poštovani prijatelji,
Od kada su uvedene prve mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora, odnosno, dijaspora Crne Gore pokazala je visoko humanu spremnost da nadležnim organima, medicinskoj struci, kao i gradjanima Crne Gore istinski i nesebično pomogne u toj borbi.
Gotovo da nije bilo dana da se u crnogorskim medijima ne pojave vijesti o tome kako je naša dijaspora sa svih strana svijeta pružala i još uvijek pruža podršku i konkretnu pomoć svojoj matičnoj domovini u izuzetno visokim novčanim donacijama, kao i u prijeko potrebnoj medicinskoj opremi. Na ovaj upečatljivi način dijaspora je još jednom pokazala čvrstu i neraskidivu povezanost s matičnom državom, ali i veliki ljudski karakter koji se najupečatljivije pokazuje u vremenima krize i ugroženosti zdravlja i opstanka naših ljudi. Brojni pojedinci velikog srca i snažnog patriotskog osjećaja poslali su veliku pomoć svojoj Crnoj Gori. Veliki broj organizacija koje okupljaju našu zajednicu u raznim zemljama svijeta, iako i sami pogodjeni pandemijom, vrijedno su radili na sakupljanju donacija medju svojim članstvom.
U ime Savjeta za saradnju sa dijasporom osjećamo potrebu da se zahvalimo svim pojedicnima, udruženjima i organizacijama naše dijaspore i naših iseljenika u svijetu koji su ovih dana na račun Nacionalnog koordionacionog tijela za zarazne bolesti uputili svoje donacije.
U ime predstavnika dijaspore u Savjetu za saradnju s dijasporom, kao i udruženja i zajednica koje predstavljamo, izražavamo uvjerenje da se država Crna Gora, sa svim svojim organima i u saradnji s medicinskom strukom, ponijela izuzetno odgovorno u borbi na suzbijanju i sprječavanju širenja koronavirusa u Crnoj Gori. Pravovremenim, promišljenim i agilno provodjenim mjerama koje je Vlada Crne Gore uvela prije registrovanja prvog slučaja zaraze u Crnoj Gori, država je znatno olakšala posao medicinskim radnicima na kojima je u ovom trenutku veliki teret, a gradjanima osnažila uvjerenje da nijesu sami ni prepušteni sebi u ovom teškom vremenu.
U danima koji dolaze, našoj Crnoj Gori, svim njenim gradjanima i svim našim ljudima ma dje bili u svijetu želimo svu sreću i dobro zdravlje. Budimo disciplinovani, poštujmo struku i preporuke stručnjaka. Jedino disciplinom možemo dati svoj doprinos pobjedi nad najvećim problemom 21 stoljeća.

Predsjednik Savjeta
Prof. dr Milenko A. Perović


Anton Toni Sbutega za Crnogorsko - Njemacko udruzenje MONTEKELN



Lijep prilog sa Admiralom Bokeljske mornarice i bivsim ambasadorom Crne Gore u Vatikanu i Italiji Antonom Tonijem Sbutegom napravili su prijatelji iz Crnogorsko-Njemačkog udruzenja Montekeln. Obzirom da smo i mi bili neka vrsta spone u njihovom projektu to sa zadovoljstvom prenosimo prilog objavljen na njihovom sajtu gdje mozete naći i vise fotografija uz prilozeni tekst.
Čestitke Emiri Ličini i udruzenju Montekeln na lijepoj saradnji.





Bivši Ambasador Crne Gore u Vatikanu i Italiji, Admiral Bokeljške mornarice, Anton Sbutega za naše udruženje o Korona virusu


Pandemije su se ciklično javljale tokom cijele istorije, najčešće kuge i kolere, sa dramatičnim posljedicama. Najveća pandemija je bila španska gripa prije jednog vijeka koja je, prema nepotpunim podacima, zarazila oko 500 miliona osoba, četvrtinu tadašnje svjetske populacije a izazvala je oko 50 miliona mrtvih. Pojavila se u zadnjoj godini Prvog svjetskog rata i brzo se prenosila medju vojnicima i iscrpljenim civilima, a higijenske i medicinske mjere su bile na daleko nižem nivou nego danas.
Pandemija korona virusa je sve iznenadila brzinom širenja, ali je savremeni svijet neuporedivo bolje pripremljen u svakom pogledu da joj se suprostavi, a ovaj virus je znatno manje letalan od onoga španske gripe. Države u kojima se pandemije prvo pojavila, poput Kine i Italije, su prošle i još prolaze dramatične situacije, ali su i prve preduzele odlučne mjere u njenom suzbijanju koje već daju rezultate i postale su uzor za druge. Živimo u globaliziranom svijetu, ali ne postoji globalna vlada, već svaka država odlučuje za sebe; tako su razne države reagovale na različite načine, sa različitom efikasnošću.
Osnovno je spriječiti širenje virusa, samodisciplina, izolacija, higijena. Kako se često ova situacija poredi sa svjetskim ratom, jer su u velikom dijelu svijeta zavedene vanredne mjere, ograničene neke slobode gradjana, blokiran veliki dio privrede i praktično sva javna dešavanja, mislim da je to poredjenje pretjerano. Biti neko vrijeme izoliran u stanu, nije zaista isto kao ići na front, biti izložen bombardovanju i drugim ratnim užasima. Osim toga, danas imamo savremena sredstva komunikacije, televiziju, kompjutere, pametne telefone, pa je izolacija samo djelimična.
Prognoze o trajanju pandemije su različite i teško je sagledati njene posljedice, ne samo medicinske, već ekonomske, socijalne i političke. Sigurno je da je pandemija već izazvala globalnu ekonomsku recesiju, a njeno trajanje i dubina će zavisiti od njenog trajanja. Da bi se svijet i pojedine države oporavili od toga nužno je razviti nove instrumente i strategije medjunarodne saradnje.
Crna Gora je preduzela potrebne mjere još prije nego su se prvi slučajevi korona virusa pojavili u njoj i može se ocijeniti da one dobro funkcionišu, bolje nego u nekim znatno razvijenijim državama. Zbog toga se možemo nadati da će širenje virusa biti zaustavljeno i da će naš sanitarni sistem uspješno izdržati ovaj veliki izazov.
Naravno, ekonomske i socijalne posljedice će biti veoma ozbiljne, posebno zato što je turizam, koji će biti naročito pogodjen, najvažnija grana privrede sa oko 25 % učešća u BDP. Zato je bitno da se elaborira strategija ekonomskih i socijalnih mjera koja će pomoći privrednicima i stanovništvu da prebrode krizu i da iz nje izadju sa što manje štete i što brže.
Pored ostalog, iz ove krize možemo izvući pouku da je za rješavanje ovako dramatičnih problema bitna solidarnost i prevazilaženje uobičajenih političkih, socijalnih, vjerskih, etničkih i drugih nesporazuma i sukoba, jer problem je zajednički i potrebna su i zajednička rješenja, u korist svih. Uostalom, Crna Gora, je prošla u zadnje četiri decenije kroz znatno dramatičnije dogadjaje; zemljotres 1979, ekonomsku i političku krizu koja je dovela do raspada Jugoslavije, ratove, ekonomske sankcije i izolaciju od medjunarodne zajednice, svjetsku ekonomsku krizu 2008, pa vjerujem da su njeni gradjani razvili psihološka anti tijela na krizne situacije.
Za Crnu Goru se kaže da je država u tranziciji prema efikasnom društvu zasnovanom na liberalnoj demokratiji, pravima čovjeka, tržišnoj ekonomiji, koje će definitivno biti integrisana u EU. No, danas je cijeli svijet u tranziciji, iako nema još jasno definisane ciljeve i strategije prevazilaženja brojnih postojećih globalnih problema i uspostavljanja poremećene ravnoteže. Nadam se da će iskustvo pandemije pomoći da se oni formulišu.
Iako je situacija u Italiji posebno dramatična ja je sa porodicom dobro podnosim. Mi smo se dobro organizovali, par dana prije uvodjenja zabrane kretanja, preselili smo se iz Rima ( gdje provodim jedan dio godine) u jednu kuću u okolini, koja je usamljena i ima veliki vrt. Tu sam sa suprugom, kćerkom, zetom i dvoje unučadi, Sarom od 6 i Masimom od 3 godine. Druga kćerka je ostala u Rimu zbog važnog posla, a sin sa porodicom živi u Los Angelesu. Sa njima, kao i sa dijelom porodice i prijateljima u Crnoj Gori i drugim zemljama održavano stalne veze. Unuci nam unose veselje i dinamiku, a moj je zadatak, pored pranja sudja, da im budem učitelj, da sa njima crtam, da im pričam priče.
To je jako zabavno. Tako ja i Sara svakodnevno pravimo kućne novine, a svi zajedno improvizujemo scenske prikaze bajki. Danas smo prikazivali Crvenkapicu u kojoj sam igrao vuka. Ja osim toga pišem jednu knjigu, slikam, čitam, gledam filmove, održavam kondiciju trčanjem i gimnastikom. Za kulturni dodatak Pobjede koji izlazi subotom pišem članke, a angažovan sam u Radnoj grupi Ministarstva kulture koja je prije par dana izradila i predala Nominacioni dosje sa upis Bokeljske mornarice Kotor, čiji sam admiral, na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Pored toga angažovan sam u upravi Festivala Kotor art i zajedno pjanistom Ratimirom Martinovićem i drugima radim na mjerama da se Festival prilagodi ovoj vanrednoj situaciji i da svoj umjetnički doprinos na novi način.
Posebna mi je moralna satisfakcije što su moje troje djece angažovani na razne načine u borbi sa pandemijom. Sin Krsto već godinama rukovodi timom stručnjaka u jednoj prestižnoj laboratoriji u Los Angelesu koja se bavi traženjem lijeka protiv raka i drugih teških bolesti. Oni su sada preorijentisani na traženje lijeka od korona virusa. Kćerka Ana radi u drugoj najvećoj svjetskoj farmaceutskoj kompaniji „Novartis“ koja je takodje angažovana na tom polju. Kćerka Olga koja radi u najvećoj italijanskoj kompaniji ENEL se bavi projektom kako da ova energetska kompanija pomogne u prevazilaženju krize izazvane pandemijom.
Dakle, mi smo se dobro organizovali u ovoj vanrednoj situaciju, nije nam nimalo dosadno, i svako na svoj način pokušava da pruži svoj doprinos. Budućnost je uvijek neizvjesna, ali ona se stvara u sadašnjosti i svako treba da učini ono što može. Krize su periodi kada je nužno da svi nadju u sebi hrabrosti i energije i iskoriste svoje potencijale za lično, porodično i opšte dobro. Kada je u pitanju ono što ne zavisi od nas, trebamo imati nade, a oni koji su vjernici, poput mene i moje porodice, povjerenja u Božju pomoć.

Anton Sbutega


LAŽ KAO PROFESIJA –  KLEVETNIČKA BATRGANJA ŽELIDRAGA NIKČEVIĆA



Prof. dr Milorad Nikčević, akademik DANU

Po pravilu crnogorske potudjenike prati tužna kob. Kad obave svoje nečasne zadatke, ostvare svoju životnu misiju izdajstva, više nikome nijesu potrebni, pa im preostane samo da u svojoj mizernosti verglaju davno izlizane matrice ondje dje ih pripušte. Uvijek mi je žalosno vidjeti taj polusvijet, islužen i napušten, prepušten margini, zaparložen u vlastitoj mržnji i neuspjehu. ... KLEVETNIČKA BATRGANJA ŽELIDRAGA NIKČEVIĆA



Identitet br.2 .... prilozi i iz Australije





IDENTITET BR 2


Elektronsko izdanje časopisa Identitet 2 mozete pogledati na ovom linku


Cetinje, 4.4.2020.
S A O P Š T E NJ E

Iz štampe je izašao drugi broj IDENTITET-a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore. Misija časopisa je da pruži doprinos očuvanju i jačanju crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta kroz prezentaciju kulturne baštine Crne Gore, promociju naučnih, umjetničkih, sportskih, političkih i drugih uspjeha crnogorskih iseljenika i sublimaciju patriotske energije, rasute širom svijeta, svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu.
Drugi broj IDENTITETA otvara prilog iz Crne Gore u kojem dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, predstavlja tu najznačajniju instituciju iz domena očuvanja nacionalne kulturne baštine.
Dr František Šistek iz Češke piše o izložbi crnogorskog dizajnera i ilustratora Dejana Batrićevića koja je održana u Pragu, dok se dr Igor Kosić iz Moskve predstavlja tekstom o Crnoj Gori i njenim analogijama u svijetu.
Crnogorsku zajednicu u Australiji, uz istorijski presjek migratornih procesa na tom dalekom kontinentu, u dva odvojena teksta predstavljaju Mihailo Mandić i Miodrag Iličković.
Milka Dragović iz Brazila donosi priču o malobrojnoj crnogorskoj zajednici u višemilionskoj metropoli Sao Paolo, dok Julka Pejović sa Kosova piše o životu i djelu crnogorskog slikara Zvonka Pavličića.
O Mariboru i aktivnostima crnogorske zajednice u tom slovenačkom gradu piše Dijana Medved Pajković, iz Hrvatske akademik Milorad Nikčević predstavlja kulturno-istorijski i jezički prikaz Peroja u Istri, dok iz Srbije Nenad Stevović piše o identitetskom inženjeringu u toj državi.
Rubrika posvećena diplomatiji donosi priču o Crnogorskom danu u Njujorku 1918. godine, kada je kraljevini Crnoj Gori odato priznanje za doprinos savezničkoj pobjedu u Prvom svjetskom ratu. Tu je i prilog sa cetinjske promocije knjige o Kraljici Jeleni koju je napisao Italijan Guljelmo Bonano di San Lorenco.
U rubrici Crnogorska emigrantska poezija objavljeni su rodoljubivi stihovi Nikole Petanovića, a tu je i rubrika Mladi literati iz dijaspore. Iz zbirki Narodnog muzeja Crne Gore predstavljeni su Metalne toke i Njegoševa vladičanska odežda, a u rubrici Crnogorska kužina prenosi se tekst Marije Čolpe o tučenim maslinama.
Identitet izlazi kvartalno, četiri puta godišnje, izdavač je NVO “Crnogorski identitet” sa Cetinja, a glavni i odgovorni urednik je Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore.



Odgadja se Premier’s Harmony večera



Naša strahovanja da će večera sa premijerom biti odložena su se obistinila. Epidemija virusa Covid - 19 nije mimoišao ni Australiju pa je bilo za očekivati jedno ovakvo saopštenje:;br:;br: A Message from Multicultural NSW:

The Commonwealth and State Governments have advised cancelling all public events with more than 500 attendees. In line with this advice, Multicultural NSW has made the decision to postpone the 2020 Premier’s Harmony Dinner on 28 March.
We know this decision will be deeply disappointing to many of our guests and, in particular, finalists for the Premier’s Multicultural Community Medals and family members of inductees to the Multicultural Honour Roll.
All tickets to the dinner will be refunded.
Thank you in advance for your understanding and continued support.

Da navedemo kako je ove godine, kao nas gost, trebalo da bude dr Tim Brook sa svojom partnericom Ms Ruth Hingston, dr Svetlana i Miloš Radulović, Tanja i Milo Dumović, Vesna i Vasilije Špadijer i dr Ljubica i Mihailo Mandić.

Umjesto ovogodišnjeg priloga pozivamo vas da se podsjetite kako je to izgledalo prošle godine:





Intervju portalu revije FOKUS






INTERVJU - Mihailo Mandić

Zahvaljujući glavnom uredniku portala Revije Fokus, Seadu Hodziću, upoznajemo vas sa više podataka o ovom portalu. Sa Seadom smo i do sada imali izuzetnu saradnju. Ovaj INTERVJU je nastavak našeg prijateljstva koji datira i prije početka rada štampanog lista Fokus.

Prvi broj Revije FOKUS izašao je 21. maja 2008. godine u Njujorku i za kratko vrijeme stekao veliki broj čitalaca. Činjenica da u Njujorku i SAD ne postoji nijedan list koji okuplja ljude porijeklom iz Crne Gore, motivisala nas je da krenemo u tu misiju, uvjereni da uspjeh neće izostati. I nijesmo se prevarili.
Novine smo distribuirali širom SAD i Kanade, a odredjeni broj primjeraka slali i u Crnu Goru.
Od štampanje prvog broja Fokusa, svaki naredni je iščekivan s nestrpljenjem. Ubrzo je postao najčitaniji periodični list sa prostora bivše Jugoslavije u državama Njujork i Nju Džerzi, a na nekim američkim prodajnim mjestima kupovalo se više od 140 primjeraka – više čak i od mnogih poznatih američkih novina.
Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i velikim ljudima, o životu u Americi i Kanadi, priča iz zavičaja. Sve to je bio sadržaj štampane verzije Revije Fokus.
Nakon šest godina od izlaska prvog broja Fokusa, svjesni svih prednosti koje pružaju on-line izdanja u odnosu na štampane medije, odlučili smo da redizajniramo naš web portal i svu raspoloživu energiju usredsredimo da zaživi medju našim ljudima u dijaspori i zavičaju.
Portal Revije Fokus je prilika da se svi iseljenici razasuti po čitavom svijetu okupe na jednom mjestu, da iznesu svoje stavove i razmišljanja, da daju svoje sugestije, predloge, ali i kritike, jer smo mi otvoreni za svaki vid saradnje. Istovremeno, naš cilj je da budemo bliži jedni drugima, da se upoznajemo i družimo. Želimo da otvorimo teme od značaja kako za nas iseljenike, tako i za one u zavičaju koji se bore za pravedniju, časniju i bolju Crnu Goru.


Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije



VRIJEDAN JUBILEJ .... 26.12.2018. NAVRŠAVA SE 23 GODINE OD OSNIVANJA PRVE CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE



Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

26.12.2019. navršavaju se 23 godine od osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji. Bili su to počeci organizovanja udruženja koje se jasno odredilo po pitanju borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti. Trebalo je u to vrijeme iskazati veliku gradjansku hrabrost i suprotstaviti se protivnicima ideje samostalne i medjunarodno priznate Crne Gore.
Odmah po osnivanju znali smo da ocijenimo važnost i moć Interneta pa smo medju prvima napravili jedan izuzetno moćan i medju našom dijasporom širom svijeta popularan web sajt koji je ogledalo svih naših aktivnosti. Sajt je platforma i za mnoga druga naša udruženja sa kojima održavamo prisnu saradnju.
Uvijek iznova naglašavam značaj Internet revolucije koja je iz temelja izmijenila način organizovanja dijaspore. Nije u pitanju samo naša zajednica! Slično je sa mnogim ostalim udruženjima. U Crnoj Gori nikako da uhvate korak sa vremenom i odmaknu se od zastarelih stereotipa iseljeničkih prebrojavanja i druženja na stari način. Ranija redovna nedeljna okupljanja su izgubila svaki smisao! Nekada su ti susreti bili izvor informacija koje su nam sada postale dostupne jednostavnim klikom na mobilnom telefonu. Izuzetak su samo udruženja čiji su iseljenici koncentrisani u jednom uskom krugu, ali takvi se mogu prebrojati na prstima jedne ruke!
Crnogorska etnička zajednica se i ove godine sprema da promoviše i naše iseljeništvo i Crnu Goru na jedan reprezentativan način na premijerskoj večeri u martu mjesecu i da proslavi Dan nezavisnosti sa svojim članovima u Melburnu u maju.

Ovo je prilika da se još jednom podsjetimo na dio onoga čime se možemo pohvaliti:

- Odmah nakon osnivanja naša zajednica je sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske igrala značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke dijaspore na svjetskom nivou. Uzeli smo učešće na prvim Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
- Bili smo dio delegacije 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku kada smo potpisali «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
- Naša zajednica je bila aktivni učesnik predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
- MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
- U Australiji smo jedini organizovali uspješnu promociju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru
- Cijelo vrijeme smo pisali apele, saopštenja, reagovanja i pisma podrške borbi za obnovu crnogorske državnosti
- Našom zaslugom imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i trudimo se da reprezentujemo Crnu Goru na najbolji mogući način. Postali smo dio širokog kruga etničkih zajednica Australije
- Crnogorska etnička zajednica Australije figurira u skoro svim institucijama australskog sistema kao autentični predstavnik Crne Gore.
- Zahvaljujući nama po prvi put u Popisu Australije pojavljuje se nacionalna odrednica Crnogorac!
- Naša zajednica pomaže našim gradjanima i ovdje i u Crnoj Gori na mnogo načina. Prve informacije o Australiji naši, zainteresovani da se ovdje usele, dobijaju preko nas.>br> - Naš web sajt je jedan od najznačajnijih i najposjećenijih sajtova cjelokupne crnogorske dijaspore preko kojeg pomažemo našim iseljenicima sa pregršt korisnih informacija
- Naša zajednica posreduje i pokušava da pronadje osobe koje su pokidale svoje veze sa svojima u Crnoj Gori
- Crnogorska etnička zajednica je, nakon uporne prepiske, natjerala Poštu Australije da u svoj softverski sistem uvrste kao posebnu državu i Crnu Goru - do tada, šest godina nakon nezavisnosti, na svim pošiljkama ste morali napisati Serbia and Montenegro!
- Odstranili smo sve anticrnogorske i fašističke radio reportere sa državnog SBS radio programa na srpskom jeziku koji je sve do našeg angažovanja bio prava Gebelsova mašinerija. Sada tu radio stanicu rado slušaju kako Srbi, tako i Crnogorci.
- Očistili smo taj radio i od svještenstva SPC odakle su i popovi odstranjeni što se graničilo sa nemogućom misijom i na taj način pomogli i osoblju srpskog radio programa da svoj posao rade na profesionalan način - što oni i čine!
- Predstavnik naše zajednice je već u drugom mandatu član Savjeta crnogorske dijaspore.
- Zahvaljujući našoj zajednici gradonačelnik opštine u kojoj je registrovana CEZA postavlja crnogorsku zastavu na jarbol sidnejske opštine prilikom svih značajnijih datuma iz crnogorske istorije.
- Prošle godine (2018.) na centralnom mjestu sidnejske opštine Rockdale, uz prisustvo opštinskih i državnih funkcionera, zasadjeno je drvo posvećeno Danu nezavisnosti Crne Gore.
- Crnogorska etnička zajednica je, uz blagoslov mitropolita Mihaila, registrovala Crkvenoškolsku opštinu CPC u Australiji

MEAA je bila i ostala istinski reprezent crnogorskih nacionalnih interesa u Australiji i takva će i ostati.

Sydney, 26.12.2019.

Mediji u Crnoj Gori su sa interesovanjem propratili nas jubilej i objavili vijest o tome na svojim portalima, u dnevnoj stampi i na TVCG:

Moja Crna Gora:
Moja Crna Gora
AntenaM:
AntenaM
MINA:
MINA
CDM:
CDM
Aktuelno.me:
Aktuelno.me




Povodom godišnjice osnivanja naše zajednice stigla je čestitka i od Uprave za dijasporu na kojoj se iskreno zahvaljujemo:




Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter