MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a











|


21 godina rada MEAA |

Izvještaj MEAA za 2017/18. |

22 godine od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CŠO CPC u AU |































































Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)


Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd


Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:














Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | Radio Gusinje | Zrcalo.me | Fokuspress |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Rent a car Simeon PG | Grad teatar festival | turizamcg.com | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
N1 | Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | nuns | danas | tanjug | blic | politika | telegraf | Svet | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list |hina | vjesnik | glas istre | tportal |hr monitor | index |Cibona | Centarnekretnina |Nekretnine | oglas.hr |travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani |Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a



Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.


Identitet br.2 .... prilozi i iz Australije





IDENTITET BR 2


Cetinje, 4.4.2020.
S A O P Š T E NJ E

Iz štampe je izašao drugi broj IDENTITET-a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore. Misija časopisa je da pruži doprinos očuvanju i jačanju crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta kroz prezentaciju kulturne baštine Crne Gore, promociju naučnih, umjetničkih, sportskih, političkih i drugih uspjeha crnogorskih iseljenika i sublimaciju patriotske energije, rasute širom svijeta, svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu.
Drugi broj IDENTITETA otvara prilog iz Crne Gore u kojem dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, predstavlja tu najznačajniju instituciju iz domena očuvanja nacionalne kulturne baštine.
Dr František Šistek iz Češke piše o izložbi crnogorskog dizajnera i ilustratora Dejana Batrićevića koja je održana u Pragu, dok se dr Igor Kosić iz Moskve predstavlja tekstom o Crnoj Gori i njenim analogijama u svijetu.
Crnogorsku zajednicu u Australiji, uz istorijski presjek migratornih procesa na tom dalekom kontinentu, u dva odvojena teksta predstavljaju Mihailo Mandić i Miodrag Iličković.
Milka Dragović iz Brazila donosi priču o malobrojnoj crnogorskoj zajednici u višemilionskoj metropoli Sao Paolo, dok Julka Pejović sa Kosova piše o životu i djelu crnogorskog slikara Zvonka Pavličića.
O Mariboru i aktivnostima crnogorske zajednice u tom slovenačkom gradu piše Dijana Medved Pajković, iz Hrvatske akademik Milorad Nikčević predstavlja kulturno-istorijski i jezički prikaz Peroja u Istri, dok iz Srbije Nenad Stevović piše o identitetskom inženjeringu u toj državi.
Rubrika posvećena diplomatiji donosi priču o Crnogorskom danu u Njujorku 1918. godine, kada je kraljevini Crnoj Gori odato priznanje za doprinos savezničkoj pobjedu u Prvom svjetskom ratu. Tu je i prilog sa cetinjske promocije knjige o Kraljici Jeleni koju je napisao Italijan Guljelmo Bonano di San Lorenco.
U rubrici Crnogorska emigrantska poezija objavljeni su rodoljubivi stihovi Nikole Petanovića, a tu je i rubrika Mladi literati iz dijaspore. Iz zbirki Narodnog muzeja Crne Gore predstavljeni su Metalne toke i Njegoševa vladičanska odežda, a u rubrici Crnogorska kužina prenosi se tekst Marije Čolpe o tučenim maslinama.
Identitet izlazi kvartalno, četiri puta godišnje, izdavač je NVO “Crnogorski identitet” sa Cetinja, a glavni i odgovorni urednik je Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore.

Početkom naredne sedmice časopis će biti dostupan i u elekronskom obliku na portalu digitalne biblioteke Crne Gore Montenegrina.


Odgadja se Premier’s Harmony večera



Naša strahovanja da će večera sa premijerom biti odložena su se obistinila. Epidemija virusa Covid - 19 nije mimoišao ni Australiju pa je bilo za očekivati jedno ovakvo saopštenje:;br:;br: A Message from Multicultural NSW:

The Commonwealth and State Governments have advised cancelling all public events with more than 500 attendees. In line with this advice, Multicultural NSW has made the decision to postpone the 2020 Premier’s Harmony Dinner on 28 March.
We know this decision will be deeply disappointing to many of our guests and, in particular, finalists for the Premier’s Multicultural Community Medals and family members of inductees to the Multicultural Honour Roll.
All tickets to the dinner will be refunded.
Thank you in advance for your understanding and continued support.

Da navedemo kako je ove godine, kao nas gost, trebalo da bude dr Tim Brook sa svojom partnericom Ms Ruth Hingston, dr Svetlana i Miloš Radulović, Tanja i Milo Dumović, Vesna i Vasilije Špadijer i dr Ljubica i Mihailo Mandić.

Umjesto ovogodišnjeg priloga pozivamo vas da se podsjetite kako je to izgledalo prošle godine:





Milorad Nikčević - osvrt na sramni post Verice Rakočević





Milorad Nikčević: Crtica o jednom ništa koje bardove montenegristike reciklira u toaletni papir

Korona virus, kao i svaki neželjeni i nenadni gost, istakao je kod svih nas neke bitne osobine manje ili više vidne prije korone. Neki su neodgovorni i prema sebi i prema drugima, pa se ponašaju kao i inače – neodgovorno ili još neodgovornije. Neki su sebični, pa gomilaju zalihe bez obzira na upozorenja – ne misleći hoće li dostati onima koji u prodavnicu udju poslije njih. Neki su duhoviti pa dosjetkama relaksiraju napetu stvarnost. (Nekoliko takvih duhovitih poruka izdvojila je i Antena M, a mnoge od njih kruže širom regiona.)
Neki pak imaju svojstvo da plutaju po površini pa ne tonu ni u ovakvim situacijama. Koliko ih god dobronamjerna okolina pokušava gurnuti ispod površine da bi ih spasila njihove zle pameti, ta pamet mora da pluta. Nije riječ o onoj narodnoj: Gurni tikvu u vodu, ona ispliva. Ovo što pliva ne ide ni u poslovice ni u izreke. A to nešto pliva svakodnevno po facebook vodama. .... Crtica o jednom ništa koje bardove montenegristike reciklira u toaletni papir


Na ovaj slučaj osvrnuo se svojim komentarom i prof. Adnan Čirgić:

Čirgić: Društvo ne smije da se navikava na slučajeve poput Rakočević


U odbranu g-djice Rakočević je stao njen otac, Bogić Rakočević:

Reagovanje Bogića Rakočevića


Objavljujemo i komentar Mirne Nikčevićobzirom da je ista zbog jednog sasvim privatnog statusa izgubila i radno mjesto i dozivjela niz izuzetnih neprijatnosti, a isti nije nasao mjesto u sredstvima javnog informisanja Crne Gore:

MORALNO POSRNUĆE I OGOLJELO LICEMJERSTVO PORODIČNOG KLANA

Krivična prijava protiv profesora Milorada Nikčevića? Jer je profesor reagovao na opskurnu javnu izjavu predstavnice prosrpske intelektualne elite kojom otvoreno, besramno, iskazuje nepoštovanje prema instituciji u kojoj je upošljena, prema crnogorskim intelektualcima koji joj se ne svidjaju pa po onoj “manjak znanja višak samopouzdanja” drsko odgovara profesoru Nikčeviću da se ona pokušava šaliti u ovim teškim virusnim vremenima, te da će ga krivično goniti zbog “objavljivanja statusa koji je privatan".
Dje smo to stigli?
Da se Crna Gora i crnogorske patriote mogu i privatno i javno vrijedjati, a sve sa ugodnih pozicija u javnim ustanovama s novcem iz budžeta u privatnim džepovima. Pa to je zaista nevjerovatno! U šoku sam, svi smo u šoku, a nije nas više tako lako šokirati, posebno u zadnje vrijeme u kojem se svaki crnogorski glas guši, guši se medijskim progonima i linčovanjem – linčovanjem zbog svake riječi izrečene u odbrani elementarnog gradjanskog dostojanstva. Šta da mislim, profesore Nikčeviću? Mislim da ste svojim kratkim osvrtom na nedopustivo ponašanje dotične gospodjice, sasvim odmjereno i patriotski i kako vam nalaže profesionalna etika, ukazali na malignitet I hazardni trulež što se njeguje usred crnogorske institucije, ali isto tako, nenamjerno pokrenuli reakcije koje su u potpunosti ogolile licemjerje, neznanje, kukavičluk, nevaspitanje i drčnost tamo dje toga ne smije biti. O, kako je prostački instinkt za samoodržanjem, odveo u moralno posrnuće ovu gospodjicu, njenog advokata, a u konačnom, njenog oca koji je školski primjer intelektualnog oportunizma.
Šta sada?
Sada opet, o kukavnom srpstvu uvrijedjenom?! Opet krivična prijava?! Opet se digao do neba zaglušujući vapaj mučeničkog svetosavlja kojem je prof Nikčević dramatično prodrmao trošne i ispucale temelje jednostavnim, nepretencioznim artikulisanjem svog doživljaja onoga što očigledno kontaminira civilizacijske težnje našeg naroda koji je, čini se, konačno počeo da se deprogramira od autodestruktivnog balkanskog mentaliteta. Prof Nikčević je jednostavno ukazao na ono što bi trebalo da bode oči svakom zdravomislećem čovjeku koji želi učestvovati u stvaranju jednog boljeg svjeta za svoju djecu, a što je izazvalo emotivnu “uznemirenost” dotične gospodjice. Šta će biti ovoga puta? Hoće li da ustanu svi uhljebljeni mrzitelji crnogorskog identiteta, da zaurlaju o svojoj ugroženosti? Hoće li riječ dokazanog i nadaleko prepoznatog i priznatog akademskog, intelektualnog i naučnog autoriteta, kao što je profesor Milorad NikĄević, da se doživi kao atak na pravo ličnog, ali nadasve anticrnogorskog stava, jedne marginalne i u ljudskom smislu, loše odgojene osobe?! Bilo bi elementarno moralno, a u pokajničkom kontekstu najdobronamjernije prihvatljivo, da oboje, i otac i šćer, upute izvinjenje uvaženom profesoru Nikčeviću, o čijem liku i djelu, sigurna sam ne znaju gotovo ništa, jer bi ih poznavanje njegovog akademskog postignuća i doprinosa, lišilo prazne arogancije, ali i da upute izvinjenje i svim svojim kolegama, čitavoj crnogorskoj javnosti, bar zbog još jednog nepotrebnog i štetnog zaoštravanja tenzija i doprinošenja ovoj turobnoj atmosferi koja pritiska Crnu Goru. Konačno, ako zamjeraju Državi, u bilo kom smislu i u bilo kojoj mjeri, njenu sadašnju odlučnost da ide putem koji je vodi daleko od retrogradne prošlosti u kojoj gospodjica i slični njoj nalaze neku inspiraciju i identitet - neka se bar skinu sa državnog budžeta.

A kako bi se tek ovaj slučaj mogao analizirati iz mog ugla i svega što mi je učinjeno zbog komentara iz sasvim, sasvim privatne prepiske. E kamo lijepe sreće da imamo barem još nekoliko tako odgovornih i nepokolebljivih patriota i autoriteta kao što ste Vi, profesore! Kao neko kome je nacrtana meta na čelo zbog komentara upućenog sasvim odredjenoj osobi u sasvim odredjenom ličnom kontekstu, kao jedna od mnogih koji se uvutkavaju najprimitivnijim i najužasnijim prijetnjama polupismenih klerofašista i njihovih portparola sumnjive pismenosti, zahvaljujem Vam što se znanjem i kompetentnošću suprotstavljate primitivizmu i mržnji. Što Vam unižavanje svih moralnih kategorija koje su najvrjednija tekovina Crne Gore, nimalo nije zabavno, kao što je zabavno gospodjici Rakočević.
MIRNA NIKČEVIĆ (vr)
U Podgorici, 17. Marta 2020.


Milorad Nikčević - Uloga SPC u procesu holokausta



Piše
Milorad Nikčević
Akademik



U središtu najnovije velikosrpske histerije U Crnoj Gori, koju čine masovna pseudoreligiozna litijska okupljanja u epicentru svih zbivanja nalazi se Srpska pravoslavna crkva, odnosno Crnogorsko-primorska mitropolija na čelu sa Amfilohijem Radovićem. Stoga je potrebno da vidimo kakva je bila nekada uloga Srpske pravoslavne crkve i kako se odnosila prema jednom izuzetno malignom istorijskom fenomenu – holokaustu. ... Uloga SPC u procesu holokausta



Iz štampe je izašao prvi broj IDENTITET -a





U drugoj polovini novembra 2019. godine, iz štampe je izašao prvi broj IDENTITET -a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore.
Misija časopisa je da pruži doprinos očuvanju i jačanju crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta kroz prezentaciju kulturne baštine Crne Gore, promociju naučnih, umjetničkih, sportskih, političkih i drugih uspjeha crnogorskih iseljenika i sublimaciju patriotske energije, rasute širom svijeta, svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu.
Pored tekstova kompetetnih autora iz Crne Gore, prevashodno edukativnog karaktera, časopis promoviše autore iz dijaspore sa prilozima vezanim za državu u kojoj žive i temama koje direktno ili indirektno promovišu crnogorsku individualnost.
Identitet izlazi kvartalno, četiri puta godišnje. Kako je cilj da ovo vrijedno izdanje za crnogorsku dijasporu bude dostupno što većem broju korisnika iz raznih zemalja u kojima postoji crnogorska dijaspora, a kojima štampano izdanje nije dostupno, izdavač časopisa NVO “Crnogorski identitet” sa Cetinja, odnosno njegov glavni i odgovorni urednik Nenad Stevović, ovim putem, preko naseg web sajta i u saradnji sa portalom Montenegrina pružaju mogućnost čitanja kompletnog časopisa u elektronskom obliku.
U dogovoru sa gospodinom Stevovićem, omogućićemo da i naredne brojeve Identiteta pratite u elektronskom obliku.



Apel za doniranje matičnih ćelija iz krvi za Riza Agovića iz Luksemburga





Ja sam Jasmina Mušović prije nekoliko godina sam obavljala funkciju generalnog sekretara Saveza crnogorskih Asocijacija u Njemačkoj SCANj.
Poslednje dvije godine zivim i radim u Svajcarskoj, medjutim uvijek kada je neophodno učestvujem u projektima, akcijama u Crnoj Gori .
Jedna od akcija koju poslednjih 5 godina organizijujemo je  Akcija "Ispuni mi zelju " za djecu sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom (grad Pljevlja). U periodu pred Novu godinu oko 60 članova udruzenja "Zdračak Nade" i "Dnevni centar" iz Pljevalja  dobiju zeljeni poklon.
Ja uzimam slobodu da Vam se obratim za pomoć. Naime, nazalost kod moga zeta Riza Agovića iz Luksemburga  konstatovana akutna leukemija i za njegovo izlečenje neophodno  je doniranje matičnih ćelija iz krvi.
Ja bih Vam bila neizmjerno zahvalna ukoliko prosledite ove informacije vasim članovima udruzenja, u nadi da će odredjeni članovi prijaviti kao davaoci matičnih ćelija.U prilogu se nalazi procedura za doniranje matičnih ćelija iz krvi za SR Njemačku. Medjutim u principu procedura je slična u ostalim zemljama, sa malim razlikama .... Apel za doniranje matičnih ćelija iz krvi za Riza Agovića



Crnogorski predstavnik Milivoj Dukić na svjetskom prvenstvu u jedrenju u Melburnu





26. januara na našu e-mail adresu je stgla poruka jedinog crnogorskog predstavnika na svjetskom prvenstvu u jedrenju sa željom da se poveže sa našom dijasporom. Članovi Crnogorske etničke zajednice iz Melburna su se odmah organizovali i ponudili da ugoste našeg predstavnika. Tako su Dukić i članovi njegove ekipe bili gosti familije Ercegovac - Stanke i Joza, koji su im u svom domu priredili veče za pamćenje o čemu su izvjestile i lokalne novine. Milivoju želimo uspjeh, a on je već i postignut samim njegovim učešćem na ovako prestižnom takmičenju.

---------------
Poštovani g-dine Mandić,
Našao sam vaš kontakt putem web sajta crnogorske dijaspore u Australiji. Moje ime je Milivoj Dukić i jedini sam crnogorski predstavnik na predstojećem svjetskom prvenstvu u jedrenju koje će se održati u Melburnu od 11. do 16. Februara 2020 godine. Ja dolazim u Melburn 2. i ostajem do 17. Februara. Bilo bi mi veliko zadovoljstvo ako biste bili u prilici da me povežete sa nekim iz naše dijaspore .
Srdačan pozdrav,
Milivoj Dukić


Hronologija rušenja Crne Gore - Milorad Nikčević



Samo slijepi ne vide što stoji iza marševa Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori danas. Nije to nikakav spontani ni izolirani dogadjaj, niti je riječ o reakciji na donošenje navodno diskriminatornoga Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Poruke Amfilohija Radovića da je Crna Gora “novonikla državica” ili “fildžan država rodjena u Brozovom Jajcu” te najnovija da će ukoliko ne padne Zakon, pasti Vlada, jasno očituju program marševa Srpske pravoslavne crkve. .... ... Hronologija rušenja Crne Gore



PRED IZAZOVIMA POVAMPIRENOG KLEOROFAŠIZMA - Milorad Nikčević



APEL CRNOGORSKIM GRADJANIMA

Suočen s nemilim scenama budjenja klerofašizma u Crnoj Gori, uoči pravoslavnoga Božića uputio sam apel gradjanima Crne Gore svih vjera i nacija da prozru i odbace opasne političke igre velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i njihovih sljedbenika, da se okrenu sebi i svojem i da ne dozvole da im paganski žreci mržnje pomute svijest i naćeraju ih da se odreknu svoje zemlje i svojega identiteta. Danas, nakon što je strategija uništenja Crne Gore dobila novu formu, transformirajući se u lažne crkvene litije iza kojih stoji goli politički interes razura našega identiteta i duhovnosti, obraćam se posebno svim snagama koje baštine i njeguju vrijednosti multikulturalnosti, antifašizma, sekularizma i gradjanskoga ustrojstva države. ... PRED IZAZOVIMA POVAMPIRENOG KLEOROFAŠIZMA



Intervju portalu revije FOKUS






INTERVJU - Mihailo Mandić

Zahvaljujući glavnom uredniku portala Revije Fokus, Seadu Hodziću, upoznajemo vas sa više podataka o ovom portalu. Sa Seadom smo i do sada imali izuzetnu saradnju. Ovaj INTERVJU je nastavak našeg prijateljstva koji datira i prije početka rada štampanog lista Fokus.

Prvi broj Revije FOKUS izašao je 21. maja 2008. godine u Njujorku i za kratko vrijeme stekao veliki broj čitalaca. Činjenica da u Njujorku i SAD ne postoji nijedan list koji okuplja ljude porijeklom iz Crne Gore, motivisala nas je da krenemo u tu misiju, uvjereni da uspjeh neće izostati. I nijesmo se prevarili.
Novine smo distribuirali širom SAD i Kanade, a odredjeni broj primjeraka slali i u Crnu Goru.
Od štampanje prvog broja Fokusa, svaki naredni je iščekivan s nestrpljenjem. Ubrzo je postao najčitaniji periodični list sa prostora bivše Jugoslavije u državama Njujork i Nju Džerzi, a na nekim američkim prodajnim mjestima kupovalo se više od 140 primjeraka – više čak i od mnogih poznatih američkih novina.
Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i velikim ljudima, o životu u Americi i Kanadi, priča iz zavičaja. Sve to je bio sadržaj štampane verzije Revije Fokus.
Nakon šest godina od izlaska prvog broja Fokusa, svjesni svih prednosti koje pružaju on-line izdanja u odnosu na štampane medije, odlučili smo da redizajniramo naš web portal i svu raspoloživu energiju usredsredimo da zaživi medju našim ljudima u dijaspori i zavičaju.
Portal Revije Fokus je prilika da se svi iseljenici razasuti po čitavom svijetu okupe na jednom mjestu, da iznesu svoje stavove i razmišljanja, da daju svoje sugestije, predloge, ali i kritike, jer smo mi otvoreni za svaki vid saradnje. Istovremeno, naš cilj je da budemo bliži jedni drugima, da se upoznajemo i družimo. Želimo da otvorimo teme od značaja kako za nas iseljenike, tako i za one u zavičaju koji se bore za pravedniju, časniju i bolju Crnu Goru.


Intervju za novinsku agenciju MINA



Na zahtjev novinske agencije MINA odgovorio sam na njihova pitanja, ali se vrijeme davanja Intervjua pogodilo sa izvještajem o 23 godine naseg postojanja pa je novinarka Mirjana Perunović oba priloga lijepo objedinila u jedan kojega možete naći na adresi:

MINA:
MINA

Kompleten odgovore koji su upućeni agenciji MINA možete naći na sledećem linku:
Intervju AGENCIJU MINA



Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije



VRIJEDAN JUBILEJ .... 26.12.2018. NAVRŠAVA SE 23 GODINE OD OSNIVANJA PRVE CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE



Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

26.12.2019. navršavaju se 23 godine od osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji. Bili su to počeci organizovanja udruženja koje se jasno odredilo po pitanju borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti. Trebalo je u to vrijeme iskazati veliku gradjansku hrabrost i suprotstaviti se protivnicima ideje samostalne i medjunarodno priznate Crne Gore.
Odmah po osnivanju znali smo da ocijenimo važnost i moć Interneta pa smo medju prvima napravili jedan izuzetno moćan i medju našom dijasporom širom svijeta popularan web sajt koji je ogledalo svih naših aktivnosti. Sajt je platforma i za mnoga druga naša udruženja sa kojima održavamo prisnu saradnju.
Uvijek iznova naglašavam značaj Internet revolucije koja je iz temelja izmijenila način organizovanja dijaspore. Nije u pitanju samo naša zajednica! Slično je sa mnogim ostalim udruženjima. U Crnoj Gori nikako da uhvate korak sa vremenom i odmaknu se od zastarelih stereotipa iseljeničkih prebrojavanja i druženja na stari način. Ranija redovna nedeljna okupljanja su izgubila svaki smisao! Nekada su ti susreti bili izvor informacija koje su nam sada postale dostupne jednostavnim klikom na mobilnom telefonu. Izuzetak su samo udruženja čiji su iseljenici koncentrisani u jednom uskom krugu, ali takvi se mogu prebrojati na prstima jedne ruke!
Crnogorska etnička zajednica se i ove godine sprema da promoviše i naše iseljeništvo i Crnu Goru na jedan reprezentativan način na premijerskoj večeri u martu mjesecu i da proslavi Dan nezavisnosti sa svojim članovima u Melburnu u maju.

Ovo je prilika da se još jednom podsjetimo na dio onoga čime se možemo pohvaliti:

- Odmah nakon osnivanja naša zajednica je sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske igrala značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke dijaspore na svjetskom nivou. Uzeli smo učešće na prvim Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
- Bili smo dio delegacije 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku kada smo potpisali «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
- Naša zajednica je bila aktivni učesnik predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
- MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
- U Australiji smo jedini organizovali uspješnu promociju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru
- Cijelo vrijeme smo pisali apele, saopštenja, reagovanja i pisma podrške borbi za obnovu crnogorske državnosti
- Našom zaslugom imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i trudimo se da reprezentujemo Crnu Goru na najbolji mogući način. Postali smo dio širokog kruga etničkih zajednica Australije
- Crnogorska etnička zajednica Australije figurira u skoro svim institucijama australskog sistema kao autentični predstavnik Crne Gore.
- Zahvaljujući nama po prvi put u Popisu Australije pojavljuje se nacionalna odrednica Crnogorac!
- Naša zajednica pomaže našim gradjanima i ovdje i u Crnoj Gori na mnogo načina. Prve informacije o Australiji naši, zainteresovani da se ovdje usele, dobijaju preko nas.>br> - Naš web sajt je jedan od najznačajnijih i najposjećenijih sajtova cjelokupne crnogorske dijaspore preko kojeg pomažemo našim iseljenicima sa pregršt korisnih informacija
- Naša zajednica posreduje i pokušava da pronadje osobe koje su pokidale svoje veze sa svojima u Crnoj Gori
- Crnogorska etnička zajednica je, nakon uporne prepiske, natjerala Poštu Australije da u svoj softverski sistem uvrste kao posebnu državu i Crnu Goru - do tada, šest godina nakon nezavisnosti, na svim pošiljkama ste morali napisati Serbia and Montenegro!
- Odstranili smo sve anticrnogorske i fašističke radio reportere sa državnog SBS radio programa na srpskom jeziku koji je sve do našeg angažovanja bio prava Gebelsova mašinerija. Sada tu radio stanicu rado slušaju kako Srbi, tako i Crnogorci.
- Očistili smo taj radio i od svještenstva SPC odakle su i popovi odstranjeni što se graničilo sa nemogućom misijom i na taj način pomogli i osoblju srpskog radio programa da svoj posao rade na profesionalan način - što oni i čine!
- Predstavnik naše zajednice je već u drugom mandatu član Savjeta crnogorske dijaspore.
- Zahvaljujući našoj zajednici gradonačelnik opštine u kojoj je registrovana CEZA postavlja crnogorsku zastavu na jarbol sidnejske opštine prilikom svih značajnijih datuma iz crnogorske istorije.
- Prošle godine (2018.) na centralnom mjestu sidnejske opštine Rockdale, uz prisustvo opštinskih i državnih funkcionera, zasadjeno je drvo posvećeno Danu nezavisnosti Crne Gore.
- Crnogorska etnička zajednica je, uz blagoslov mitropolita Mihaila, registrovala Crkvenoškolsku opštinu CPC u Australiji

MEAA je bila i ostala istinski reprezent crnogorskih nacionalnih interesa u Australiji i takva će i ostati.

Sydney, 26.12.2019.

Mediji u Crnoj Gori su sa interesovanjem propratili nas jubilej i objavili vijest o tome na svojim portalima, u dnevnoj stampi i na TVCG:

Moja Crna Gora:
Moja Crna Gora
AntenaM:
AntenaM
MINA:
MINA
CDM:
CDM
Aktuelno.me:
Aktuelno.me




Povodom godišnjice osnivanja naše zajednice stigla je čestitka i od Uprave za dijasporu na kojoj se iskreno zahvaljujemo:




Prilog iz Bijelog Polja .... 4 godine od kada je osnovan OFK Borac





Na današnji dan, prije 4 godine, osnovan je OFK Borac Bijelo Polje!

Četvrtu godinu postojanja obilježili smo tradicionalnom proslavom sa našim mališanima, uz prigodnu tortu i sokove.
Prethodne 4 godine njegovali smo ideju da fudbal pobjedjuje sve različitosti i da, zajedno sa djecom i mladima, svijet oko sebe činimo ljepšim za sve nas! Nadamo se da smo uspjeli da pošaljemo poruku svima vama, koji nas prethodnih godina pratite i podržavate, da naša ideja živi i da činimo stvari zbog kojih ćemo na kraju svi biti ponosni. Počevši od najmladjeg člana, pa do posljednjeg u nizu u Upravi kluba, svi smo jedna velika familija, pa ovom prilikom čestitamo svima, ali se i zahvaljujemo, koji su u proteklom periodu bili dio Borca.
U narednom periodu najavljujemo bolje dane za naš klub, nove ideje i aktivnosti, kako na zelenom tepihu, tako i van njega. Želimo, još jednom, da pošaljemo poruku svima da mladi i sport mijenjaju svijet i čine ga boljim!

Srećan rodjendan, borci naši!
Vaš OFK Borac Bijelo Polje.


U ime članova nase zajednice i u svoje lično ime upućujemo najiskrenije čestitke svim borcima OFK Borac. Sa posebnim zadovoljstvom se sjećamo jula mjeseca 2019. kada je Asmir Pućurica Mihailu Mandiću poklonio dres njihovog fudbalskog kluba i člansku knjizicu počasnog člana što predstavlja izuzetnu čast, ne samo Mandiću već i Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije koju Mandić sa ponosom predstavlja.




Martin Joksimović ... susret sa našim Crnogorcem u Sidneju








Martin Joksimović ... moreplovac novog vremena

Martin se u potrazi za boljim životom okrenuo morima i okeanima počev od 2013. što sa kraćim prekidima traje do današnjih dana. Kontaktirao nas je putem našeg web sajta pa smo se susreli nakon jednodnevnog pristajanja njegovog kruzera u sidnejskoj luci.
Par slobodnih sati, prije isplovljavanja za Novi Zeland, proveli smo uz kafu u hotelu Pier One neposredno ispod čuvenog sidnejskog mosta ‘Harbour bridge’.
Impresivno djeluje njegova odlučnost na putu svog radnog uspjeha. Usavršavajući Engleski jezik sam je nalazio puteve do posla. Prvi brod mu je bio naša "Crnogorska plovidba ad" za rasuti teret, a u medjuvremenu je plovio i na kontejnerskom brodu. Samo onaj ko je bio na takvom brodu zna u kako se teškim uslovima radi i fizički i psihički! Martin je jedno vrijeme proveo i u jaht industriji.
Nakon perioda teškog rada Martin se 2018. zaposlio u američkoj kompaniji NCL kao električar. Mada se i na velikim kruzerima mnogo radi ipak je ambijent drugačiji i nema se onaj osjećaj samoće i monotonije, a mnoge djevojke su, u to ne sumnjamo, bacile oko na našeg zgodnog Tivćanina i kršnog Crnogorca.
Martin je završio 4 godine elektro srednje škole u Tivtu (elektrotehničar za rashladne i termičke uredjaje), a uporedo se bavi muzikom i umjetnošću.
Član je omladinskog kluba u Tivtu i jedan od osnivača 2015. godine.
Martin najviše plovi po sjevernom moru (Aljaska, Kanada), ali je obišao i ostale kontinente uključujući Južnu Ameriku, Afriku, Aziju i naravno Australiju i Novi Zeland.
Druženje je brzo prošlo, Martin se vratio svom brodu i radnim obavezama, a mi smo mu poželjeli mirno more i susret negdje u vodama Crne Gore.



Dani dijaspore 2019 .... Patriotizam kroz prizmu dolara



Patriotizam kroz prizmu dolara

Kabinet predsjednika slika ignoratskog odnosa prema dijaspori

Ko piše govore Predsjedniku?

Ove godine (2019) delegacija naše Crnogorske etničke zajednice Australije je bila prisutna na ceremoniji “Dani dijaspore” u Baru. Tom prilikom predsjednik Djukanović je održao GOVOR koji nas je, svojim završnim dijelom, ostavio u čudjenju i nevjerici. Naime, umjesto da prepoznaju naše djelovanje Predsjednik se javno zahvalio jednom drugom sidnejskom udruženju u čijem su se okruženju mogle čuti samo uvrede na račun predsjednika Djukanovića i nezavisne Crne Gore u čemu, sa velikosrpskim medijima, ni danas ne popuštaju. Cijepale su se sa zida prostorija karte Crne Gore, a mi nazivani najpogrdnijim imenima što je i bio razlog osnivanja ove zajednice.

Imajući izuzetno razumijevanje za zauzetost predsjednika Djukanovića njegovim državnim obavezama, obratili smo se, odmah nakon tog dogadjaja, na adresu kabineta Predsjednika i uvjerili se telefonskim putem da je dopis primljen (31.07.2019.). Na žalost, i pored našeg upornog nastojanja telefonskim pozivima ili e-mailovima, niko iz kabineta se nije udostojio da nam se obrati sa bilo kakvim obrazloženjem.

Od tada je prošlo 4 mjeseca, a da smo tek nedavno dobili odgovor od strane direktora Uprave za dijasporu kojemu je naloženo da nam otpiše i tako nas, konačno, skinu sa dnevnog reda. Direktor Mitrović se potrudio da nam zamagli oči čime je samo potvrdio neozbiljan odnos koje institucije sistema vlasti u Crnoj Gori imaju prema svojim iseljenicima.

Nama ne ostaje ništa drugo do da sa svim ovim činjenicama upoznamo što više naših iseljenika i cijelu korespodenciju sa prilozima objavimo na stranicama našeg web site-a sa nadom da će institucije sistema vlasti u Crnoj Gori konačno shvatiti da su oni tamo zbog NAS, a ne mi zbog NJIH i da će svojim obavezama prema iseljeničkim udruženjima prilaziti na jedan daleko ozbiljniji način .....

PATRIOTIZAM KROZ PRIZMU DOLARA



Anketa FOKUS-a: Da li je nezavisna Crna Gora ispunila ocekivanja?




Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore revija FOKUS je objavila anketu sa 6 predstavnika dijaspore sa svih kontinenata sa pitanjem: Da li je nezavisna Crna Gora ispunila ocekivanja?





Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter