Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd

Sydney-ski sajtovi:


Poredjenje Australije sa Evropom:

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |

Almanah | Harmonija | CSUCG |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a

Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.

Da li su Crnogorci Srbi?

Jesu li Crnogorci Srbi?
Da li su Crnogorsku naciju izmislili komunisti?

Naziv “Srbin” je tek s Petrom II Petrovićem Njegošem u Crnoj Gori počeo dobijati nacionalno značenje. Njegošev učitelj u ranoj mladosti bio je pjesnik Sima Milutinović Sarajlija, velikosrpski nacionalista i špijun, pod čijim je snažnim uticajem Njegošu nametnuto uvjerenje da su Crnogorci dio srpskoga naroda. Ova zabluda je masovno prenijeta Crnogorcima preko Gorskoga vijenca i u njemu stvorene ideologije kosovskoga mita.
Istorijski izvori pokazuju da su prije Njegoša Crnogorci sebe posebnim narodom u odnosu na Srbe:
- Vladika Vasilije Petrović Njegoš 2. maja 1753. u pismu grofu Šuvalovu ističe: “Na to Otomanska Porta 1714. godine posla više od 100 hiljada naoružanih vojnika, predvodjenih Numan-pašom Ćuprilićem, na našu Crnu Goru (budući da smo mi od svojih saveznika Srba, podanika turskih, ostavljeni bili)…”
- Vladika Vasilije isto ponavlja u svojoj “Istoriji o Černoj Gori”, objavljenoj u Moskvi 1754. godine: “Crnogorci od svojih saveznika Srba, turskih podanika, bjehu ostavljeni…“
- Vasilije Petrović u pismu ruskome grofu Šuvalovu 16. decembra 1757. sebe naziva “smirenim pastirom svoga otečestva naroda crnogorskoga” i ističe: ... Da li su Crnogorci Srbi?

Da li smijemo zaboraviti našu istoriju i odreći se Crne Gore za koju su naši preci vjekovima prolijevali krv???

Milorad Nikčević .... LIJEPO LI OVA SABLJA ČITA

LIJEPO LI OVA SABLJA ČITA

...
Objektivni čitalac Gojkova kolumnističkog muljanja, imajuću u vidu i njegov minuli rad, neće se moći oteti utisku da bi ti stihovi primjereni suvremenome crnogorskom trenutku, transformacijom gradacije u retardaciju, trebali glasiti: „Pop Gojko ti laže sa smijehom / Otac Gojko suze prosipljući / Niko krupno ka Go$a ne laže“.

...
Njegoš bilježi stih „Laktom vjere glupost čojka mjeri“, pa da taj isti pjesnik u svojem remek-djelu posve realistično popa Mića opisuje kao prostodušnog, nepismenog čovjeka, koji je predmet sprdnje glavara te da taj isti veliki pjesnik jednom svom liku, uzgred budi rečeno, arhimandritu, u usta stavlja i ove stihove:
„Bog je nama svagda pomogao,
tvrda volja i mišice naše –
druge nama ne treba pomoći;
Bog nas znade, a mi sebe znamo,
više nama ne treba poznanstva.“

... LIJEPO LI OVA SABLJA ČITA

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

PLEME PAŠTROVIĆI

PAŠTROVIĆI

Paštrovići se prostiru na uskom priobalnom pojasu od Kufina do Babinog Dola kod Bečića. Zahvaljujući blagoj klimi i pogodnim župskim mjestima, tu su bila naselja još u praistorijsko doba. Kamene gomile, kojih ima duž čitave oblasti, svjedoče o njenoj ranoj naseljenosti. Nekada su tu živjeli Iliri, Rimljani, Vlasi i Arbanasi.
Iz ilirskog vremena ostali su izvjesni toponimi.
Pa i samo etničko ime Paštrovići izvedeno je od ilirskog ličnog imena Pastro /Pastroje/.
Kod ovog imena isti je korijen kao kod latinske riječi pastor /pastir/.
Slovensko stanovništvo, koje se kasnije naselilo, primilo je ime starosjedelaca, i to kao geografski i etnički pojam. Prvi odnosi izmedju starosjedelaca i doseljenika bili su neprijateljski.
Sloveni nijesu potpuno istisli starosjedioce, već su se naseljavali u manjim grupama. Medju njima je bilo uzajamnih veza i izvjesnog stapanja, što pokazuju i saćuvani toponimi.
U Barskom rodoslovu Pop Dukljanin navodi mnoge toponime u Duklji, ali oblasni naziv Paštrovići ne pominje, već samo Lastva. To je prvi pomen paštrovačke teritorije, i to u vezi sa kraljem Radoslavom, koji je živio krajem 8. i početkom 9. vijeka. ... PLEME PAŠTROVIĆI

Milorad Nikčević .... o ćutanju CANU

Što još da se desi pa da se CANU i Dragan Vukčević oglase?

Ovih sudbonosnih dana za Crnu Goru pomno pratim javne reakcije mladjih crnogorskih intelektualaca i nekih mojih kolega koji iskazuju realne strijepnje za njezinu budućnost. Dok se nova crnogorska Vlada sastavlja u manastirima pod pokriviteljstvom kleronacionalističkog vladike Amfilohija Radovića, dok se gradjanski koncept naše zemlje ozbiljno urušava i dok sudbina Crne Gore visi o koncu koji drže njezini osvjedočeni neprijatelji, dio naše intelektualne javnosti koji je doskora bio usko vezan za dosadašnju vlast zauzeo je poziciju noja i zavukao svoje skupe i pametne glave u pijesak. Najkarakterističnije je ćutanje samozvane „krovne institucije nauke i kulture“ u Crnoj Gori – Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i njezina ugladjenog predsjednika Dragana K. Vukčevića. ... Što još da se desi pa da se CANU i Dragan Vukčević oglase?

Nenad Stevović .... STAV

Nenad Stevović
politikolog, publicista,
glavni i odgovorni urednik časopisa Identitet

STAV

Ključ opstanka svake civilizacije je da identifikuje i očuva elemente iz svoje tradicije koji su joj pomogli da opstane i dalje se razvija, a da se odrekne onih koji više nijesu relevantni.
Prepreka razvoju današnje generacije Crnogoraca ogleda se u iskazanoj nesposobnosti da sama sebe identifikuje i definiše, i poražavajućoj činjenici da je dozvolila da to radi neko drugi. Tako smo postali Milogorci, Titova izmišljotina, agresivan narod po Trampu, ali i volovi po mišljenju vjersko-političkog lidera inostrane crkve u Crnoj Gori.
Teren da nas drugi definišu smo prepuštili jer nijesmo prepoznali da je identitet ključan. Ne ੏uvanje identiteta reda radi, već taj identitet nešto predstavlja… to je ključ našeg opstanka. Danas je na kocku stavljena država, a ona je produžena ruka našeg identiteta. Smisao crnogorske države je sloboda i nezavisnost, to je identitetsko pitanje, a ne puko državno pitanje.
Crna Gora nikada nije bila isprazna borba za slobodu. Istinski smisao te vjekovne borbe je da se obezbijedi okvir za prosvjećenje naroda, njegov dalji razvoj i srećnija budućnost. Zato Crna Gora nije samo ekonomija, koliko god ona bila važna. Zapitajmo se što je suštinski promijenilo Crnu Goru kroz istoriju. Da li je to otvaranje još jednog u nizu stotina mini hotela, ili puštanje u rad prve južnoslovenske štamparije na Cetinju prije 525 godina? Zamislimo se kolika je smjelost i “ludilo” bilo potrebno da se ta štamparija kupi i donese na Cetinje samo nekoliko decenija nakon što je Gutenberg izmislio. To predstavlja jedan od mnogih primjera da je Crna Gora istinski simbol kontrarijanskih ideja – ideja borbe protiv dominantnih tokova. I ovoj generaciji je potrebna smjelost i “ludilo”, ramišljanje van standarda, ako ne želimo standardne rezultate.
Crna Gora je oduvijek bila izvor revolucionarnih ideja, država pristojnih i solidarnih ljudi, a ne konzervativnih tokova. Danas živimo bogatije od svih generacija u hiljadugodišnjem trajanju, a da li smo bogatiji duhom? Da li smo pristojniji 'smjeliji’? Da li smo generacija revolucionarnijih ideja? Teško.
Gdje su nove ideje? Pogledajmo nazad kroz istoriju. Kada su se svi plašili mi nijesmo, imali smo smjelost i viziju. A danas rizikujemo da ponesemo istorijsko breme gubitničke generacije. Bez kontrarijanskih ideja – revolucionarnih ideja za svoje vrijeme, gubimo dio svog suštinskog identiteta, a on je ključ našeg opstanka. Crna Gora nikada nije životarila na obodu, pa tako ni danas ne bi trebala da pristane na tu ulogu.

Asmir T. Pućurica ... Problem asimilacije Muslimana u Crnoj Gori

Turbulentni nastup 20. vijeka protutnjao je balkanskim poluostrvom, ostavivši za sobom nove karte, političke ideje i pokrete. Iako je prijetio progresivnim idejama, rušeći pred sobom tvrde monarhističke sisteme, 20. vijek donio je socijalna, društvena, a naročito ratna razaranja. U nekom slučaju, 20. vijek se može nazvati i vijekom novih društvenih standarda i vrijednosnim ljestvicama koje će oblikovati narode i nacije, prijeteći da neke zatre, asimiluje i zbriše iz civilizacijskih tokova kojima ide čitav svijet. ... Problem asimilacije Muslimana u Crnoj Gori

Prilog iz Hrvatske .... Vinkovačke jeseni

ELEGANCIJOM, SKLADOM I LJUBAVLJU U AFIRMACIJI CRNOGORSKOG IDENTITETA

U središtu grada Vinkovaca, na samome dodiru Slavonije i Srijema (RH), svake se godine organizuju u prvoj polovini septembra tradicionalne Vinkovačke jeseni. Tako se ove godine zbila tradicionalna manifestacija koja traje nekoliko dana. Na njoj su se prezentovali izvanredni kulturno-zabavni, poljorivredni i gospodarski sadržaji. No, neobičnost ovogodišnjeg višednevnog skupa je bila u tome što je Kulturni centar „Gatalnik“ iz Vinkovaca predvidio organizovanje manifestacije „Etno frizure“ svijeta. No, zbog Korone, to jest Kovida 19, manifestacija je ove godine prilagodjena tim okolnostima, pa su domaćini skupa organizovali predstavnike nacionalnih manjina iz Republike Hrvatske.
I po prvi put na takoj veoma zanimljivoj manifestaciji sudjelovala je i predstavnica crnogorske nacionalne manjine iz Osijeka. Mlada studentkinja biohemije i prehrane Katarina Gale sa Sveučilišta iz Osijeka, rodjena Vinkovčanka, učestvovala je u manifestaciji u središtu grada Vinkovaca.
Profesorica Jasna Mak bila je njezina mentorica koja je izradila i opremila njezinu tradicionalnu crnogorsku frizuru. Stasita i lijepa djevojka zasjala je u punom sjaju kad se s crnogorskom zastavom, uz zvuke tradicionalne crnogorske himne „Oj svijetla majska zoro“ prošetala medju brojnim i radoznalim gledaocima grada Vinkovaca koji su je najsrdačnijim aplauzom propratili do centralnog trga Vinkovaca dje se cijela smotra odvijala.
Duša i spiritus movens cijele manifestacije bila je prof. Blanka Žakula, inače autorica nekoliko knjiga pod naslovom Tradicijske frizure Hrvatske. Cijeli ceremonijal uljepšali su predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Osijeka: Siniša Popović i prof. dr Milorad Nikčević koji su uz predstavnika Saveza Crnogoraca Hrvatske Ljuba Radovića iz Rijeke najsrdačnije pozdravili skup u Vinkovcima. U znak zahvalnosti za naš angažman dobili smo po jedan komplet knjiga „Tradicijske frizure Hrvatske 1, 2, spomenute autorice.
Slavlje je trajalo dugo u noć.
Biljana Pajnić-Nikčević

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

PODIGNUTI I OBNOVLJENI CRNOGORSKI MANASTIRI I CRKVE OD GOD. 1860. DO 1910.

PEDESET GODINA NA PRESTOLU CRNE GORE 1860 - 1910.

Štampano u K.C. Državnoj Štampariji 1910.
priredio: Novak Adžić

Donosimo vam spisak svih manastira i crkvi koje su obnovljene ili sagradjene u periodu 50-godišnje vladavine kralja Nikole i koje su bile državno vlasništvo Crne Gore dok ih SPC nije nezakonito prepisala u svoje vlasništvo:

Crnogorski manastiri i crkve koje su bile vlasništvo države Crne Gore, a koje se od nasilnog ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve 1920. godine još uvijek nalaze u sastavu Srpske pravoslavne ckve.

Prilog o aktivnostima MEAA na RTCG

Satelitski program RTVC objavio je prilog iz aktivnosti nase zajednice kojega mozete pogledati na linku:

Prilog o aktivnosti MEAA na RTCG

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Kolektivna izlozba u Paramati - Sidnej

U uslovima restrikcije druženja otvorena je kolektivna izložba “Companions” u galeriji Pari u Paramati (Sidnej). Obzirom na pogoršanje opšteg stanja uzrokovano virusom Covid19 svaki od umjetnika mogao je da pozove samo nekoliko svojih prijatelja i to u različito vrijeme.
Tako smo i nas nekoliko obišli postavku i 15-tak minuta proveli u društvu Miške i organizatora izložbe.

Companions - Exhibition at Pari
Pari, Shop 7, 4-14 Hunter St, Parramatta, Sydney, Australia

We’re excited to welcome you back to Pari soon, with plans in place to make sure we keep each other safe.
‘Companions’ opens on 18 July. Our 2020 callout showed us the huge diversity of ideas that artists in Western Sydney and beyond are thinking through, and ‘Companions’ is our first show curated from the submissions we received. In ‘Companions’, materials are active partners in each practice, and the subsequent works are collaborations: the result of a push and pull between human and non-human companions.
Participating artists: Reanne Chidiac, Kath Fries, Chevron Hassett, Miska Mandic, Audrey Newton and Dianne Turner.

Dates: 18 July - 30 August
Opening: from 19 July 2-4pm Private or small group viewing sessions can be organised on request. DM us or email

Naša Miška, pored sto se uspjesno bavi raznim aspektima umjetnosti i povremeno je sudionik izlozbi, predaje nekoliko predmeta na sidnejskom Univerzitetu UTS, a u toku je svog doktorskog rada na veoma zahtjevnu temu iz ekologije.

----------------------

Riječ dvije o Miski nadjenih u biltenu izlozbe i ne bas najbolji prijevod uz pomoć Google translate:

In 2015 I visited my grandmother’s grave in Danilovgrad in Montenegro. Scattered across the graveyard were colorful plastic flowers in transparent plastic boxes. The heat of summer had made them sweat, water droplets collecting on the inside of the plastic as if the fliwers were tearing up. Underneath the earth the bodies of loved ones were slowly returning to dirt in a way their shrines never would.
Miska Mandic looks at materials and objects that are symbolic, and at times contradictiry companions to the preservation of life and memory. The impermanence of life and the earthiness of the human body motivated us to build permanent monuments to loved ones. Polished granite slabs and syneteic flowers sweeting in perspex cases will persist long after a body has returned itself to the elements. The absurdity of this fight against natural cycles is underlined by flowers that wilt, shrivel and decay.

2015. godine posjetila sam grob svoje babe u Danilovgradu u Crnoj Gori. Razbacani po groblju bili su raznobojni plastični cvjetovi u providnim plastičnim kutijama. Ljetna vrućina učinila je da se kapljice vode na unutrašnjosti plastike skupljaju dajući utisak kao da se cvijeće pokusava otrgnuti iz tog ambijenta. Ispod zemlje tijela voljenih ljudi polako su se vraćala u zemlju na način na koji njihova svetišta nikada ne bi.

Miska Mandić gleda na materijale i predmete koji su simbolični, a ponekad i kontradiktorni pratitelji očuvanju života i sjećanja. Nepromjenljivost života i zemljanost ljudskog tijela motivirali su nas da izgradimo trajne spomenike voljenim osobama. Polirane granitne ploče i slatkiši sintetičkog cvijeća u pleksiglas kutijama će postojati dugo nakon što se tijelo vratilo svom elementu. Apsurdnost ove borbe protiv prirodnih ciklusa podvučena je cvijećem koje se guzva, vene i propada.

Pobjeda sa predstavnicima dijaspore o Danu nezavisnosti

U prilogu Pobjede novinarka Nada Kovačević nas je zamolila da odgovorimo na par pitanja povodom Dana nezavisnosti. Članak je objavljen 21.05.2020. i ovdje donosimo originalni odgovor, a na linku mozete vidjeti, razumljivo, nesto skraćenu novinarsku formu. U svakom slučaju zahvaljujemo se Pobjedi na ustupljenom prostoru.

Kako vidite Crnu Goru 16 godina nakon proglašenja nezavisnosti? Koje su promjene? Broj godina koje navodite trebalo bi da bude dovoljan da bi se osjetio napredak u svim segmentima društvenog života.
Na zalost, Crna Gora mi izgleda sve tužnija i depresivnija.
Nijesam vjerovao da u našoj Crnoj Gori ima toliko neznavenih, agresivnih i spremnih da bez razmišljanja izvrše svaku naredbu svojih vjerskih idola - dok nijesam vidio njihove šetnje. Bilo je to istinsko razočarenje!
Odakle toliko mržnje prema sopstvenoj državi?
Razumije se i nezadovoljstvo dugim trajanjem jedne većinske partije. Uz svo uvažavanje postignutih rezultata: obnova nezavisnosti, članstvo u NATO, blizina članstvu u EU, novi putevi i autoput, ova vlast je malo pažnje posvetila jačanju crnogorskog nacionalnog identiteta od školstva pa do državnih struktura i medijske pokrivenosti.
Normalno bi bilo da se smjenjuju partije na vlasti, jer ni za jednu državu nije dobro duga vladavina jedne partije, ali šta je alternativa Crnoj Gori? Glasati za partije koje joj otvoreno prijete njenim nestankom bilo bi ravno samoubistvu. Paradoksalno, ali činjanica je da upravo ovakva opozicija državi održava vlast koju svim silama nastoje da sruše!
I onda se zapitate odakle toliko suprotnosti na tako malom prostoru?
Prirodni dragulj sa sve boljom, ljepšom i sigurnijom putnom infrastrukturom, hotelskim kapacitetima, lijepom hranom i restoranima, ski centrima, nacionalnim parkovima, predivnim jezerima i morskom obalom, a onda vas iza ćoška sačekuje mračno doba za koje mislite da je 500 godina iza vas!?
Zamislite kako uredjeni svijet gleda na stav jedne crkvene zajednice da je iznad Zakona!
U Australiji ima blizu 200 vjerskih zajednica i ni jednoj ne pada na pamet da se izdigne iznad njega. Nedavno smo imali slučaj da je Australija zatražila ekstradiciju biskupa kojega je Papa imenovao za jednog od najbližih saradnika!!! Optužen je da je znao za seksualna iskorištavanja djece, ali da ih je zataškavao i sve to se dešavalo prije nekoliko decenija! Biskup je vraćen u Sidnej, osudjen i proveo je u zatvoru par godina i tek nedavno je pušten. Bilo je tu raznih komentara od onih da mu je sve namješteno do onih da je i sam u svemu tome učestvovao, ali sem jedne manje podrške ispred katedrale nikakvih uličnih cirkusa nije bilo. Sve je prepušteno pravnom sistemu da objavi svoju odluku.
Kad vidite da kod nas proglašavaju svecima ratne zločince, da su pod mantijom zaštićeni pedofili, ubice i prevaranti onda se zapitate kakav je to naš pravni sistem i koji je to moralni sklop vjernika koji im ljubi ruke?
Izgleda da lagano prihvatamo činjenicu kako je put do uredjene države izuzetno dug i da će mnogima od nas ostati samo pusta želja da budemo njen dio.
U drzavi u kojoj malo ko u koga ima povjerenja teško da možete ostvariti bolje rezultate. Imamo nezavisnu Crnu Goru - nezavisnu od Crnogoraca, a zavisnu od trećine onih kojima su matične države u okruženju, ili malo dalje preko plota. Imamo pravni sistem u kome mnogi donose nerazumljive odluke pa se zapitate u čijem interesu rade!? Previše imamo interesnih Crnogoraca koji su svo vrijeme u nekom stanju prelaznog roka i samo se očekuje bolja ponuda.
Dakle, umjesto da se radujemo napretku mi se plašimo bosanskog scenarija za Crnu Goru.
I tamo su prvo išli popovi.

Koji je doprinos dijaspore za razvoj Crne Gore kao nezavisne? Nemjerljiv doprinos dijaspore je sama činjenica da ista nije na teretu crnogorskog budzeta! Da ništa drugo ne doprinosi to je sasvim dovoljno, a znamo da učestvuje, na razne načine i da se preko 500 miliona evra slije na bankovnim računima Crne Gore.
Ali i nama je neshvatljivo koliko novca odlazi na glomazni drzavni aparat, finansiranje raznih partija, pa i onih koji rade protiv države Crne Gore, mnogobrojnih nevladinih organizacija, a uvijek se iznova postavlja pitanje - koji je doprinos dijaspore. Od nas se samo traže pare i ništa više. Nikakvi savjeti, iskustva iz država u kojima živimo, njihov odnos prema raznim zajednicama ili način života - u Crnoj Gori nikoga ne interesuje! Samo i jedino pare, a zaboravlja se da sama Crna Gora ima oko 70 milionera i da na računu jednog od njih ima 32 miliona evra! I opet iznova svi traže pomoć od dijaspore.
Eto, Vlada je formirala i Savjet za dijasporu i znate li koji je učinak tog Savjeta za ovih 4-5 godina? Da budem blag - skoro pa nikakav!

Kako članovi vašeg udruženja obilježava 21. maj Dan nezavisnosti? Moderna sredstva tehnologije su značajno promijenila način organizovanja zajednica. Mi smo se medju prvima prilagodili tim promjenama. Napravili smo izuzetno posjećen web sajt (samo u aprilu smo imali 18000 posjeta) i sveli značajna druženja na zajedničku proslavu Dana nezavisnosti u Melburnu i promotivno veče sa premijerom NSW-a u Sidneju.
Ostala druženja se svode na povremene susrete i zajedničke večere. Većinu aktivnosti odradjujemo putem Interneta.
Ove godine, iz svima poznatih razloga, su izostale planirane aktivnosti, ali to ćemo uskoro nadoknaditi, a Dan drzavnosti ćemo proslaviti u porodičnim atmosferama.

Prof. Sreten Zeković objavio novu knjigu "U kružištu svetosrpstva"

Predsjednik Skupštine Crnogorskog zbora Cetinje, prof. Sreten Zeković, objavio je novu 59 knjigu "U kružištu svetosrpstva" na 356 stranica.
U knjizi se, kako je saopšteno iz Crnogorskog zbora, kritikuju "cijenjene i uvažene" svjetovne i crkveno-vjerske ličnosti i daju se odgovori na "manitu pomamu aktuelnog anticrnogorskog i antisuverenističkog pokreta".

Zahvaljujemo se clanu nase zajednice Gojku Krivokapiću koji se sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstva svih troskova da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana. Prof. Zeković je to znao da cijeni pa je u uvodu knjige uputio izraze zahvalnosti G.Krivokapiću, kojemu ovo nije prvi put da svesrdno pomaze stampanje knjiga koje promovisu očuvanje crnogorske nacionalne i drzavne samobitnosti.

UVIJEK AKTUELNO ... "Svjedok božje ljubavi"

Posebnu zahvalnost dugujemo autorima Tanji Šuković i Snežani Rakonjac na ostvarenju ovog izuzetnog projekta.

Što je sve Amfilohije govorio i radio po Crnoj Gori u proteklih 30 godina

Kratki dokumentarac koji je napravljen isključivo od autentičnih video snimaka i koji ne prikazuje ništa sa čime većina gradjana Crne Gore, ali i regiona već nije bila upoznata, izazvao je veoma negativne reakcije protivnika nezavisne Crne Gore.
U emisiji se može vidjeti što je sve govorio Amfilohije (Radović), ali i što su radili njegovi svještenici, u proteklih 30 godina.

-----------------
Decembra 1990., još za života vladike Danila Dajkovića za mitropolita Eparhije crnogorske-primorske ustoličen je dotadašnji episkop banatski Amfilohij Radović. On je tada, uz prisustvo Momira Bulatovića, Radovana Karadžića, patrijarha SPC-a Pavla, ali i oficira tadašnje JNA, pozvao da se izvade i opoje kosti iz jama i poručio da “ako nema mira medju mrtvima neće biti mira ni medju živima”.
Na titlu, kako je navedeno, Amfilohijeva tadašnja besjeda, pokazalo je vrijeme, bila je gotovo proročanska, i podjseća da u godinama koje su uslijedile mira nije bilo, ni na prostoru bivše Jugoslavije, ni na vjerskim svetkovinama, ni u crnogorskim crkvama.
“U Crnoj Gori produbljene su stare podjele. Vrata crnogorskih hramova otvorena su za ratne zločince, ali ne i za Crnogorce”, poručuje se na početku filma u kojem se hronološki, kroz dijelove govora i poruka, prikazuje djelovanje Amfilohija.
U dokumentarnom filmu prikazani su snimci nalaganja badnjaka od strane SPC-a na Cetinju 1991. godine na kojima se u društvu Amfilohija vidi Željko Ražnjatović Arkan, kao i druga unoformisana i naoružana lica, te niz skupova na kojima je Amfilohije u društvu Šešelja, sa guslama i četničkim skupovima.
“Za sve zavedene neuke i neobaviještene gradjane ovo je onaj crv sumnje da se zapitaju i malo više informišu ko je ustvari Risto Ćirov Radović (Amfilohije). Ova emisija ne može ni naslutiti njegova nedjela tokom proteklih 30 godina, a čitavi serijal bi mogli posvjetiti svastočinstvu Rista Ćirovog”, stoji u jednom od niza komentara na sjatu RTCG.
U odgovoru na reagiranja Mitropolije SPC-a i onih političara koji su stali na stranu Amfilohija da će film poslati na relevantne medjunarodne adrese uredništvo RTCG je ocjenilo da će na tim adresama ponovo biti vidjeni osudjeni ratni zločinci, koje je Mitropolija rado ugošćavala i odlikovna i time aminovala njihova djela.
U zaključku se poručuje da je na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider Demokratskog fronta (DF), kroz Čičine naočare, u "Svjedok božje ljubavi" vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu.

"Svjedok božje ljubavi"

Identitet br.2 .... prilozi i iz Australije

IDENTITET BR 2

Elektronsko izdanje časopisa Identitet 2 mozete pogledati na ovom linku

Drugi broj IDENTITETA otvara prilog iz Crne Gore u kojem dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, predstavlja tu najznačajniju instituciju iz domena očuvanja nacionalne kulturne baštine.
Dr František Šistek iz Češke piše o izložbi crnogorskog dizajnera i ilustratora Dejana Batrićevića koja je održana u Pragu, dok se dr Igor Kosić iz Moskve predstavlja tekstom o Crnoj Gori i njenim analogijama u svijetu.
Crnogorsku zajednicu u Australiji, uz istorijski presjek migratornih procesa na tom dalekom kontinentu, u dva odvojena teksta predstavljaju Mihailo Mandić i Miodrag Iličković.
Milka Dragović iz Brazila donosi priču o malobrojnoj crnogorskoj zajednici u višemilionskoj metropoli Sao Paolo, dok Julka Pejović sa Kosova piše o životu i djelu crnogorskog slikara Zvonka Pavličića.
O Mariboru i aktivnostima crnogorske zajednice u tom slovenačkom gradu piše Dijana Medved Pajković, iz Hrvatske akademik Milorad Nikčević predstavlja kulturno-istorijski i jezički prikaz Peroja u Istri, dok iz Srbije Nenad Stevović piše o identitetskom inženjeringu u toj državi.

Intervju portalu revije FOKUS

INTERVJU - Mihailo Mandić

Zahvaljujući glavnom uredniku portala Revije Fokus, Seadu Hodziću, upoznajemo vas sa više podataka o ovom portalu. Sa Seadom smo i do sada imali izuzetnu saradnju. Ovaj INTERVJU je nastavak našeg prijateljstva koji datira i prije početka rada štampanog lista Fokus.

Prvi broj Revije FOKUS izašao je 21. maja 2008. godine u Njujorku i za kratko vrijeme stekao veliki broj čitalaca. Činjenica da u Njujorku i SAD ne postoji nijedan list koji okuplja ljude porijeklom iz Crne Gore, motivisala nas je da krenemo u tu misiju, uvjereni da uspjeh neće izostati. I nijesmo se prevarili.
Novine smo distribuirali širom SAD i Kanade, a odredjeni broj primjeraka slali i u Crnu Goru.
Od štampanje prvog broja Fokusa, svaki naredni je iščekivan s nestrpljenjem. Ubrzo je postao najčitaniji periodični list sa prostora bivše Jugoslavije u državama Njujork i Nju Džerzi, a na nekim američkim prodajnim mjestima kupovalo se više od 140 primjeraka – više čak i od mnogih poznatih američkih novina.
Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i velikim ljudima, o životu u Americi i Kanadi, priča iz zavičaja. Sve to je bio sadržaj štampane verzije Revije Fokus.
Nakon šest godina od izlaska prvog broja Fokusa, svjesni svih prednosti koje pružaju on-line izdanja u odnosu na štampane medije, odlučili smo da redizajniramo naš web portal i svu raspoloživu energiju usredsredimo da zaživi medju našim ljudima u dijaspori i zavičaju.
Portal Revije Fokus je prilika da se svi iseljenici razasuti po čitavom svijetu okupe na jednom mjestu, da iznesu svoje stavove i razmišljanja, da daju svoje sugestije, predloge, ali i kritike, jer smo mi otvoreni za svaki vid saradnje. Istovremeno, naš cilj je da budemo bliži jedni drugima, da se upoznajemo i družimo. Želimo da otvorimo teme od značaja kako za nas iseljenike, tako i za one u zavičaju koji se bore za pravedniju, časniju i bolju Crnu Goru.

Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

VRIJEDAN JUBILEJ .... 26.12.2018. NAVRŠAVA SE 23 GODINE OD OSNIVANJA PRVE CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

26.12.2019. navršavaju se 23 godine od osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji. Bili su to počeci organizovanja udruženja koje se jasno odredilo po pitanju borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti. Trebalo je u to vrijeme iskazati veliku gradjansku hrabrost i suprotstaviti se protivnicima ideje samostalne i medjunarodno priznate Crne Gore.
Odmah po osnivanju znali smo da ocijenimo važnost i moć Interneta pa smo medju prvima napravili jedan izuzetno moćan i medju našom dijasporom širom svijeta popularan web sajt koji je ogledalo svih naših aktivnosti. Sajt je platforma i za mnoga druga naša udruženja sa kojima održavamo prisnu saradnju.
Uvijek iznova naglašavam značaj Internet revolucije koja je iz temelja izmijenila način organizovanja dijaspore. Nije u pitanju samo naša zajednica! Slično je sa mnogim ostalim udruženjima. U Crnoj Gori nikako da uhvate korak sa vremenom i odmaknu se od zastarelih stereotipa iseljeničkih prebrojavanja i druženja na stari način. Ranija redovna nedeljna okupljanja su izgubila svaki smisao! Nekada su ti susreti bili izvor informacija koje su nam sada postale dostupne jednostavnim klikom na mobilnom telefonu. Izuzetak su samo udruženja čiji su iseljenici koncentrisani u jednom uskom krugu, ali takvi se mogu prebrojati na prstima jedne ruke!
Crnogorska etnička zajednica se i ove godine sprema da promoviše i naše iseljeništvo i Crnu Goru na jedan reprezentativan način na premijerskoj večeri u martu mjesecu i da proslavi Dan nezavisnosti sa svojim članovima u Melburnu u maju.

Ovo je prilika da se još jednom podsjetimo na dio onoga čime se možemo pohvaliti:

- Odmah nakon osnivanja naša zajednica je sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske igrala značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke dijaspore na svjetskom nivou. Uzeli smo učešće na prvim Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
- Bili smo dio delegacije 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku kada smo potpisali «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
- Naša zajednica je bila aktivni učesnik predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
- MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
- U Australiji smo jedini organizovali uspješnu promociju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru
- Cijelo vrijeme smo pisali apele, saopštenja, reagovanja i pisma podrške borbi za obnovu crnogorske državnosti
- Našom zaslugom imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i trudimo se da reprezentujemo Crnu Goru na najbolji mogući način. Postali smo dio širokog kruga etničkih zajednica Australije
- Crnogorska etnička zajednica Australije figurira u skoro svim institucijama australskog sistema kao autentični predstavnik Crne Gore.
- Zahvaljujući nama po prvi put u Popisu Australije pojavljuje se nacionalna odrednica Crnogorac!
- Naša zajednica pomaže našim gradjanima i ovdje i u Crnoj Gori na mnogo načina. Prve informacije o Australiji naši, zainteresovani da se ovdje usele, dobijaju preko nas.>br> - Naš web sajt je jedan od najznačajnijih i najposjećenijih sajtova cjelokupne crnogorske dijaspore preko kojeg pomažemo našim iseljenicima sa pregršt korisnih informacija
- Naša zajednica posreduje i pokušava da pronadje osobe koje su pokidale svoje veze sa svojima u Crnoj Gori
- Crnogorska etnička zajednica je, nakon uporne prepiske, natjerala Poštu Australije da u svoj softverski sistem uvrste kao posebnu državu i Crnu Goru - do tada, šest godina nakon nezavisnosti, na svim pošiljkama ste morali napisati Serbia and Montenegro!
- Odstranili smo sve anticrnogorske i fašističke radio reportere sa državnog SBS radio programa na srpskom jeziku koji je sve do našeg angažovanja bio prava Gebelsova mašinerija. Sada tu radio stanicu rado slušaju kako Srbi, tako i Crnogorci.
- Očistili smo taj radio i od svještenstva SPC odakle su i popovi odstranjeni što se graničilo sa nemogućom misijom i na taj način pomogli i osoblju srpskog radio programa da svoj posao rade na profesionalan način - što oni i čine!
- Predstavnik naše zajednice je već u drugom mandatu član Savjeta crnogorske dijaspore.
- Zahvaljujući našoj zajednici gradonačelnik opštine u kojoj je registrovana CEZA postavlja crnogorsku zastavu na jarbol sidnejske opštine prilikom svih značajnijih datuma iz crnogorske istorije.
- Prošle godine (2018.) na centralnom mjestu sidnejske opštine Rockdale, uz prisustvo opštinskih i državnih funkcionera, zasadjeno je drvo posvećeno Danu nezavisnosti Crne Gore.
- Crnogorska etnička zajednica je, uz blagoslov mitropolita Mihaila, registrovala Crkvenoškolsku opštinu CPC u Australiji

MEAA je bila i ostala istinski reprezent crnogorskih nacionalnih interesa u Australiji i takva će i ostati.

Sydney, 26.12.2019.

Mediji u Crnoj Gori su sa interesovanjem propratili nas jubilej i objavili vijest o tome na svojim portalima, u dnevnoj stampi i na TVCG:

Moja Crna Gora:
Moja Crna Gora
AntenaM:
AntenaM
MINA:
MINA
CDM:
CDM
Aktuelno.me:
Aktuelno.me

Povodom godišnjice osnivanja naše zajednice stigla je čestitka i od Uprave za dijasporu na kojoj se iskreno zahvaljujemo:

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji



	Program \| O nama \| Uprava i clanstvo \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt \|