Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |

|

Sjaj Crne Gore u Sidneju 2021.

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2021. |

|

Sidnejska promocija Crne Gore uz podrsku Ukrajini 2022.

|

Sidnejska promocija Crne Gore ... naše Crne Gore će uvijek biti

|

Veče sa Premijerom 2024.

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"GORSKI VIJENAC" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd

Sidnejski sajt:

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Deset crnogorskih zapovijesti
Zdravica vojvode Maša Djurovića
Crna Gora - Veljko Vlahović
Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom
Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice
Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče
Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori
Zbornik crnogorske dijaspore
Crnogorsko državljanstvo
IN MEMORIAM

Realitica nekretnine CG | Nekretnine CG |

DPS | SDP | PZP | SNP |

Harmonija |

montenegro-racing | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG fudbal |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

ODNOS VELIKOSRPSKIH MEDIJA PREMA MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a

VAŠI KOMENTARI

SVIM GRADJANIMA CRNE GORE ČESTITAMO 13.JUL 2025.

Dva su velika istorijska datuma za Crnu Goru, koja simbolizuju najuzvišenije vrijednosti slobode, dostojanstva, časti I etičnosti. Crna Gora obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, kao i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

Kako je naišao jedan od mračnih perioda za Crnu Goru, kada klerofašističke snage predvodjene okupatorskom crkvom Srbije pokušavaju da izjednače svoje nacističko djelovanje tokom II Svjetskog rata sa antifašističkim pokretom koji je oslobodio zemlju od takvih izdajnika na Gorici je održan veliki Antifasistički protest … 13.07.2025.

Više informacija naći ćete na linku:
Protest protiv fasizma na Gorici

Crnogorska dijaspora poručuje Andriji Mandiću …

Crnogorska dijaspora poručuje Mandiću: Nećemo biti samo posmatrač izazova sa kojima se država suočava od njenih neprijatelja, izdajnika i Vaših zečeva

Reagovanje crnogorske dijaspore na posljednji akt predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića o uklanjanju crnogorske zastave, Belvederu i zečevima
Aktuelno; 1. nov 2024.

Reagovanje crnogorske dijaspore na posljednji akt predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića o uklanjanju crnogorske zastave, Belvederu i zećevima.

Reagovanje prenosimo u cjelosti

Predsjedniče Mandiću sa titulom (vojvode sa Romanije) počećemo od Mojkovačke bitke 1916, nakon bježanja tvojih "heroja" srpske vojske od svoje države i svoga naroda što je do tada nepoznato u istoriji ratovanja i postojanja vojske. Podsjećanja radi, tog 6-7 januara 1916. crnogorska vojska je branila i odbranila tvoje "heroje", Srbe, dok su bježali za Krf-Grčku kod vašeg kralja Aleksandra mladjeg , koji je utekao prije njih. Ta ista vojska Crne Gore sukobila se sa pet puta jaèom austrougarskom vojskom na Mojkovcu da odbrani tvoje, "heroje" srbe od bijega.Ta ista crnogorska vojska nakon završetka borbi pozdravljena je od austrijskih generala i pukovnika na ovaj način, citiram: "Borili smo se protiv junaka iz bajke", general Franz Conrad vonn Hötzendorf kraj. Dalje, pukovnik austrijske vojske Richter je izjavio: "Crnogorska vojska nema premca u istoriji ratovanja". Francuski premijer George Clementeau je za onu vojsku što je pobjegla za Krf rekao na konferenciji u Verasju 1919: "Srbijanka vojska se dovukla za repovima naših pobjedničkih konja".

Predsjednièe Mandiću, ista ta tvoja "herojska" srpska vojska okupirala je Crnu goru 1918. i time se zahvalila za podršku na Mojkovcu. Srbijanska vojska je izvršila 1923. godine najbrutalnije zločine nad Crnom Gorom i crnogorskim gradjanima, koji nijesu bježali, već su junački branili svoju državu i svoj narod. Posljedice po naš narod su bile: spaljivanje familije Zvicer, ubistva majora Mijuškovića, ubistva više hiljada nevinih, spaljivanje više hiljada domova, spaljivanje Rovaca, Cuca, Rokoča, Grahovaca, Biševaca, itd. Vjerujemo da se slažete da nije niko bježao sa svojih ognjišta, koja su spaljivana od onih koje su podržavali vaši preci, a sada i Vi. Ista Vaša okupatorska soldatelska urušila je postojanje crnogorske Autokefalne crkve, koju nije Hatišerifom osnovao Sultan Mahmut drugi kao srpsku 1835. godine. Morate se sjetiti i spaljivanje Šahovića 1924. godine gdje je ista soldatelska iz Beograda, a sastavljena i od Vaših predaka pobila 1278 muslimana. Niko nije bježao o čemu svjedoče žrtve.

Sjetite se i Belvedera 1936. godine, sigurno znate da niko nije bježao nego s ponosom čekao tada miljenike Vaših predaka žandare. Ishod znate, opet niko nije bježao.

Sjetite se 1941. godine. Prvo su Vaši pošli sa okupatorom, fašistima i nacistima kao primjer petokolonaša.

Sjetite se Mandiću da je Cetinje grad sa 49 narodnih heroja iz NOR-a i prvog ustanka protiv Fašizma u Evropi 13. jula 1941. I opet niko nije pobjegao. Borili su se protiv Vaših saveznika i Vaših četnika. Sjetite se da je Peko Dapčević, ljubotinjanin, opština Cetinje ušao i oslobodio Beograd i Vaše Srbe gdje je 60% bilo u četnicima. Sjetite se Save Kovačevića, Sutjeske i Neretve gdje su potučeni i Vaši saveznici, fašisti i nacisti i Vaši ravnogorci. Mandiću, 1942. godine Vaši su ravnogorci zarobili narodnog heroja Ljuba Čupića u Nikšiæu, koji je poslao "osmjeh sa svoga lica" cijelom svijetu kako heroj gine za svoju državu. To je posmatrala njegova majka dok je prolazio svezan od strane četnika ka streljačkom stroju. Ali Vi nijeste u stanju da vidite herojstvo Ljuba i njegove majke.

A sada malo o crnogorskoj zastavi.

Mandiću, crnogorsku zastvu i njene boje nije odredio ni Paša, ni Sultan Mahmut II 1830. kao onu kojoj se Vi klanjate u Srbiji.
Crnogorska zastava je sveto platno. Poštovana je od velikih vezira, paša i sultana. Toj zastavi skidali su mnogo veći od Vas kapu i ukazivali poštovanje naklonom. Istoj toj zastavi poklanjao se i Sultan Abdul Hamid II koji je slao zlatni konac za njen ljepši sjaj.

Presjedniče Mandiću, sada mali dio o Vašim zečevima i našem Belvederu.

Ono što krasi junaštvo Crne Gore upravo je Belveder, jer je on svetionik junaštva i čojstva hiljadugodišnje Crne Gore i njenog naroda. Belveder je put preko kojeg se uvijek prolazilo i prolazi s dobrim namjerama , a oni koji misle drugačije, oni su morali iz straha tražiti izlaz i način da suprotno biblijskim i vjerskim zakonima dodju do cilja, dok su Belveder i njegovi branitelji stajali ponosno u odbranu svetog grada Cetinja i Crne Gore.
Dakle Mandiću, crnogorska dijaspora neće biti samo posmatrač svih izazova sa kojima se Crna Gore suočava posljednje četiri godine od njenih neprijatelja, izdajnika, petokolonaša i ostalih Vaših zečeva.

Posjeta Matici crnogorskoj

Gojkova knjiga u Matici Crnogorskoj

Kratku posjetu Matici crnogorskoj i njenom predsjedniku Ivanu Jovoviću iskoristili smo da Matici predamo 5 primjeraka knjige Gojka Krivokapića "Glas Crnogorca iz crnogorske dijaspore".
Tema razgovora bio je i kontroverzni Leksikon dijaspore Crne Gore u kojemu je Ivan član njegove redakcije. Obzirom da je pokretač ovog leksikona CANU dobili smo savjet da je to i prava adresa kome treba uputiti naše ozbiljne primjedbe zbog načina na koji se njegovi autori odnose, uopšteno, prema crnogorskim udruženjima i njenim istaknutim iseljenicima.

Posjeta Fondaciji Sveti Petar Cetinjski

Fondacija Sv Petar Cetinjski

Svaki boravak u Podgorici lijepo je iskoristiti sa institucijom koja vodi računa o očuvanju crnogorskih nacionalnih vrijednosti i od čijih članova se može uvijek nešto novo i interesantno čuti.
Ovog puta nije bio prisutan njen predsjednik dr Srdjan Martinović, ali smo isto tako uživali u druženju sa novinarom Čedomirom Lješevićem i podgoričkim akademskim slikarem Predragom Brakovićem.
Čedomir nam je poklonio njegovo novije izdanje knjige "Enciklopedija DVOUMLJA" ili "Rasjedi u crnogorskom društvu".
Ovog puta ni mi nijesmo došli praznih ruku već smo im poklonili nekoliko primjeraka knjige našeg Gojka Krivokapića, koja je nedavno ugledala svjetlo dana - "Glas Crnogorca iz crnogorske dijaspore".

Susreti stare iseljeničke garde

Stigao je i Dejan Šestović iz Pariza

Uvijek lijepo susresti se sa ranijim članovima Savjeta za iseljenike kada evociramo na naš pokušaj da napravimo nešto korisno, bez obzira što smo bili svjesni da smo dio njihove igre. Još ljepše je kada nam društvo pravi i Radenko - vlasnik kultnog restorana Maša.

Najznačajnije državno priznanje Crne Gore izvrgnuli ruglu

Sprdanje sa Trinajestojulskom nagradom

Napravili cirkus od Trinajestojulske nagrade ... dodijelili je za nepostojeću knjigu negatoru Crne Gore i crnogorskog naroda i 'umjetniku' za slovo LJ, dok je jedini umjetnik svjetskog glasa Miloš Karadaglić nagradu odbio da primi.
Gradjani su se okupili 08.07.25. u blizini vile Gorica u Podgorici, kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog uručivanja nagrade Bećiru Vukoviću i pokušali da stignu do Vile, medjutim nevjerovatan broj policajaca blokirao je sve moguće prilaze i brutalnom upotrebom biber spreja i ostalih sredstava iz svog specijalnog asortimana pokazao da su se stavili na stranu protiv sopstvenog naroda.

Susret članova Crnogorske etničke zajednice Australije u Crnoj Gori

Teško da se nadjemo u Melburnu ili Sidneju, ali zato danas (2.7.25.) uživasmo u prelijepom doručku i druženju u restoranu Knjaz. Hvala Lukićima (Marku i Mariji) koji su se usudili da po našem žaropeku dodju kolima do Podgorice da bismo se vidjeli i ljudski popričali.

Druženje u Baru

Uvijek lijepo druženje u Baru sa Milanom Nikolićem koji nas je, ovoga puta, upoznao sa dva izuzetna naučnika od kojih smo mogli samo da naučimo nove interesantne stvari iz oblasti na kojima su doktorirali. Radi se o Svetozaru Saviću, crnogorskom agronomu koji je doktorirao u oblasti vinogradarstva i Milanu Šćekiću, profesoru istorije, koji je doktorirao na temu "Albanci u Crnoj Gori 1945 - 1955, modernizacija i identitet".

Svetozar je objavio izuzetno lijepu i korisnu knjigu o 111 vina iz crnogorskih porodičnih vinarija koja je prevedena i na engleski jezik i koja je dobila veći broj nagrada, a Milan nam je poklonio njegove dvije knjige: "Izmišljanje prošlosti - osvrt na tumačenje istorije Crne Gore 20 vijeka" i "Novi metod u istoriografiji".

Brucoši odabrali crnogorski jezik

Brucoši odabrali crnogorski jezik - Vojinović: Velika pobjeda montenegristike, u eri kad su se protiv crnogorskoga jezika ostrvili poslanici
Autor: Antena M; 04.07.2025.

Vladimir Vojinović profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost čestitao je svojim kolegama u objavi na Facebook-u jer su u prvom upisnom roku ostvarili značajan uspjeh.

Čestitam i bivšim koleginicama i kolegama s odsjeka za crnogorski jezik Filološkoga fakulteta u Nikšiću. Uspjeli su da u prvom roku upišu skoro duplo više studenata nego njihove kolege s odsjeka za srpski jezik.
To je najbolji odgovor na fašisoidne tvrdnje parlamentaraca koji rasistički kliču da ne postoji crnogorski jezik. Jer, evo što govore brojke. Od ukupnog broja studenata koji su u Crnoj Gori upisali katedre za crnogorski jezik (u Nikšiću i na Cetinju) i za srpski jezik (u Nikšiću) samo 20% su budući studenti srpskoga jezika, dok je onih koji će studirati crnogorski jezik 80%.
FCJK je upisao 50% zainteresovanih brucoša, a katedra za crnogorski u Nikšiću 30%. To je velika pobjeda montenegristike, u eri kad su se protiv crnogorskoga jezika ostrvili poslanici, te pojedini predstavnici izvršne vlasti u Crnoj Gori i pojedini predstavnici Crkve Srbije.
Logično se nameće ovo pitanje: ko to opravdava, a ko ne opravdava platu koja se izdvaja iz državnoga budžeta? I još ovo: da li su rezultati nedavnoga popisa koji je sproveden u Crnoj Gori validni, budući da praksa pokazuje nešto sasvim drugo, odnosno pokazuje veliko interesovanje za crnogorski jezik?

Jasmina Smriko ... VRIJEME BEŠČAŠĆA

Piše: Jasmina Smriko

Najpodmuklija, najljigavija, i kao takva najopasnija partija na političkoj sceni Crne Gore su Demokrate. Oni udaraju ispod pojasa, targetiraju, lažu, podvaljuju...
Kad su se 2015 godine pojavili kao nova partija, iako su bili otpaci od SNPa, munjevitom brzinom su otvorili partijske prostorije i podružnice širom Crne Gore. Niko nije pitao: okle pare? Odakle jednoj novoj partiji toliko novaca da bi mogla imati stranačke prostorije na prestižnim lokacijama u gotovo svakom crnogorskom gradu? Njihovo djelovanje od osnivanja pokazao je put finansijera. Znate ko su.
To je partija koja četiri godine nakon osnivanja nije ulazila u parlament, a redovno, svakog mjeseca primali platu. Četiri godine ne dolaziti na posao primati platu, a pričati o časti, poštenju, demokratiji, pravu i pravdi to mogu samo rodjeni lažovi, prevaranti, a demokrate to jesu. Njima obraz ne znači ništa.
Demokrate su osnovane da bi bili uslužni servis svojih finansijera. Dje se god zadese, bilo da je stranačko okupljanje, bilo svadbe ili sahrane, imaju spremne kape i govore...
"Pobjede, a ne podjele", "Mir je naša nacija", iza ovih parola krila su se lica koja su, svakodnevno, udarali sve niže i niže. Svaki član, simpatizer Demokrata je zapravo glava Borisa Bogdanovića. Bez izuzetka.
Zauzeli sve poluge vlasti, bez znanja, iskustva, sa sumnjivim diplomama,...svakog ko ne misli kao oni, trpaju u neki klan... Demokrate su samo jedna u nizu podvala uz pomoć kojih Beograd kontroliše institucije države. I nijesu jedini.
Odavno postoji projekat uvodjenja crnogorstva u svetosavlje. Još od Ilije Garašanina. Apostolska vlada je od 2020 godine koju je lansirao beogradski dvor, uradila je sve kako bi se ugasilo ime crnogorsko. Dovoljno je pomenuti Vesnu Bratić, Jelenu Borovinić...da ne nabrajam dalje...
Demokratski front služi isključivo za destabilizaciju Crne Gore. Pokušaj državnog udara, izazivanja sukoba,...i za svoje podaništvo i lizanje Vučićeve zadnjice dobijaju odlikovanja, baš od njega. Jadnici znaju da im je dosije u njegovoj ladici. Za svakog pojedinačno. Zato može daljinskim da upravlja sa njima.
Ogoljeni su do srži.
Crkva Srbije koja kreira političku scenu Crne Gore iz čijih odaja je izašla skupina koju su nazvali Evropa sad kako bi mazali oči naivnim i lakovjernim da Milojko ima čarobni štapić koji su osvještali Risto, Jokaš, Metodije...i eto blagostanja i para s neba da pada...a zapravo služe da ekonomski porobe Crnu Goru.
Od silnih obećanja, ne znam je li ko priuštio za sebe polovno auto, neku kravu ili odmor na Kubi, kako je obećavao Jakov. Neka buduća pokoljenja pisaće o posrnuću današnje generacije i kako je BIA podmetnula Dritana, i ne samo njega koji rade sve protiv interesa države. Partiju sa crnogorskim imenom koristi za srpske interese. U uru se sjatila sva crnogorska pizma i sujeta. Najgore što imamo, primitivci, kompleksaši, polusvijet, sve je to danas na pozornici. Odlučuju, sude, presudjuju...
U nedostatku pameti i razumnih poteza primjenjuju silu, donose andidemokratske i necivilizacijske odluke, zapošljavaju partijske vojnike i sve što ima miris crnogorstva pripisuju bivšem režimu i pokušavaju kriminalizovati.
Sadašnja vlast, koalicija za propast Crne Gore sa ovog zadatog puta ne smije skrenuti. Ni pedalj. U suprotnom, gazda kad mu se ćefne može otvoriti dosije, za početak, možda onaj o posjeti persone non grata svom toplom bratu u nekoj beogradskoj vukojebini. Svašta on zna.
Pažljivo su birali kako će sklapati i rastavljati partije koje su pod njegovom šapom.
Zato ne treba očekivati da neko iz sadašnje anticrnogorske vlasti napravi otklon i vrati se Crnoj Gori. Sa puterom po glavi, podaničkog i sluganskog duha ne mogu se očekivati dobri potezi.
Crna Gora je mnogo puta bila u smrtnoj opasnosti na ivici ponora. Nasrtali su razni bataljoni, ne bi li je slomili i pokorili. Rdje nikad nijesu i ne mogu slomiti njena krila...
Ima ona šćeri i sinova koji se ne daju u lance vezati. Braniće je kao i mnogo puta do sada oni kojima ništa nije dala, koji je nijesu raskubali, kojima je domovina, a ne imovina.

VJEČNA JE CRNA GORA!
29.06.2025.

Podgorički susreti ... jun 2025.

Milan Nikolić i Zoran Aćimić

Bilo je zadovoljstvo susresti se sa Milanom Nikolićem po prvi put 'oči u oči' nakon skoro 30 godina internet komunikacija. Milan je jedan od prvih iz nase dijaspore koji je objavio crnogorski sajt na engleskom jeziku sa mnostvom korisnih informacija i istorijskih priloga - koji je i danas aktivan. Milan ima sada vise vremena da se posveti dopunjavanju ovog sajta, a pored toga radi na realizaciji jedne ideje o kojoj će biti vise riječi u narednom periodu.
Iskorostio sam priliku da Milanu poklonim upravo izašlu knjigu našeg Gojka Krivokapića, koju je prihvatio sa zadovoljstvom.

Nekako istoga dana susreo sam se i sa Zoranom Aćimićem, našim starim poznanikom i simpatizerom naše zajednice kojemu je isto tako uručena Gojkova knjiga

Čevo ravno, gnijezdo junačko …

Predivan put sa tri trake do pustoga Čeva

Za samo 15 minuta voznje stigli smo na opjevano Čevo i osjetili tugu kojom nas je dočekalo. Stare i oronule zgrade osnovne škole i mjesne ambulante svjedoče nam da je ovdje nekada bilo života. Bilo i mladosti i djece i naroda pa iako nije bilo puteva nije nedostajalo dječjeg zamora, ljudske priče i uzajamne pomoći.
Danas smo u jedinoj kafani za jednim stolom zatekli četvoricu mještana koji su nam u prijateljskom razgovoru stavili do znanja da u selu, sem njih četvorice, imaju još dvije udovice i jedna baba. Povremeno još po neko nekada navrati.
Čevo ima i svoje dvije crkve koje nijesu pale u ruke crkve Srbije i to je ono što Čevu daje dodatni sjaj.
Koristimo priliku da se zahvalimo na gostoprimstvu Vuku Vukotiću, Radovanu Draškoviću, Nikoli Damjanoviću i Mijodragu Draškoviću i poželimo da dočekaju završetak puteva do Nikšića i Danilovgrada što bi donijelo jednu novu dimenziju života u ovpj netaknutoj prirodi.

Gojko Krivokapić … “Glas Crnogorca iz crnogorske dijaspore”

“Glas Crnogorca iz crnogorske dijaspore”

Ovih dana izašla je iz štampe knjiga našeg iseljenika iz Australije Gojka Krivokapića pod naslovom “Glas Crnogorca iz crnogorske dijaspore”.
Gojko je rodjen u selu Grab 1938. godine, a 1969. odlazi u Australiju gdje nalazi prvi posao u željezari u Newcastl-u da bi potom prešao u Sidnej gdje dočekuje penziju u sidnejskom Vodovodu.
Nakon osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije istinski se posvetio izučavanju crnogorske istorije i užasnut nepravdama koji su činjeni prema Crnoj Gori kako od šire medjunarodne zajednice tako i od onih za koje su Crnogorci bespogovorno davali svoje živote - naše srpske braće, odlučio se da objavi jednu kraću knjigu koja bi bila razumljiva velikom sloju zavedenih gradjana Crne Gore kako bi uvidjeli zablude kojima su podlegli.
Knjiga je pisana iskreno sa mnogim riječima kojima se Gojko služio u mladosti, a koje su i njegov sadašnji izbor.

Odmah po izlasku iz Štampe knjigu smo prvo uručili naŠim starim prijateljima: Marku Špadijeru, Aleksandru Radomanu, Ranku Krivokapiću i Danilu Brajoviću:

Budva 1.06.2025. … susret sa Mijom Iličkovićem i Rankom Krivokapićem

Biti u Budvi, a ne susreti se sa Mijom Iličkovićem, bivšim generalnim konzulom nekadašnje zajedničke nam države, koji je od prvog dana osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije bio njen iskreni podržavalac bez i najmanjih kalkulacija - bio bi veliki propust.
Na isti način gledamo i na druženje sa Rankom Krivokapićem velikim crnogorskim patriotom, pogotovo imajući u vidu da se radi o čvrstoj rodbinskoj vezi sa našim Gojkom Krivokapićem iz Sidneja. Ovog puta bio je u društvu svoje prekrasne kćerke koja kreće na fakultetsko obrazovanje i koja će, uvjereni smo, donijeti novi zdravi duh Crnoj Gori.

Cetinje 29.05.25. … posjeta FCJ

Naša je dužnost posjetiti i dati podršku jednoj od rijetkih institucija crnogorskog sistema koja stoji na braniku crnogorskih nacionalnih interesa, njene kulture i običaja. Naravno, svi znamo da se radi o Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Domaćin nam je bio Doc. dr Aleksandar Radoman koji je prije 2 godine izabran za dekana FCJK u trogodišnjem mandatu. U prijateljskom i srdačnom razgovoru sa predstavnicima udruženja Crnogorske etničke zajednice Australije (M.Mandić) i predsjednikom Britansko-crnogorskog društva "Montenegri-UK society" (Neven Pajović), upoznali smo se sa aktivnostima i budućim planovima ovog fakulteta. Aleksandar nas je proveo kroz prostorije fakulteta, impozantnu biblioteku koja pokriva značajna pitanja i teme iz crnogorske istorije, a od nas je sa pažnjom saslušao stanje u našim udruženjima.

Tema razgovora bila je i knjiga člana naše zajednice i istinskog patriote Gojka Krivokapića koja bi trebala da izadje iz štampe ovih dana. Gojko je duži vremenski period bio posvećen radu na ovom projektu uvjeren da daje značajan doprinos prosvjećivanju velikog dijela zavedene crnogorske mase. Aleksandru dugujemo veliku i iskrenu zahvalnost na njegovoj pomoći da ova knjiga ugleda svjetlost dana i kao takva bude zavedena u registar Nacionalne biblioteke Crne Gore pod nazivom "Glas Crnogorca iz crnogorske dijaspore - za odbranu zdrave nauke".

Podgorica 9.06.25. … Oskar Huter i Rajko Perović

Uvijek lijepo zadovoljstvo razmijeniti mišljenje sa našim intelektualcima i istinskim rodoljubima. Nezaobilazna tema je bila i stanje u našoj dijaspori i njenoj povezanosti širom svijeta.

Nezvanicni sastanak sa Aldinom Muratovićem, drzavnim sekretarom u Ministarstvu dijaspore Vlade Crne Gore

Nakon nedavne poruke dobrodošlice svim iseljeničkim udruženjima, pa i Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije, i mojeg odgovora u kojem sam naveo razloge prekida naše saradnje i sa Centrom za dijasporu pa i sa novoformiranim Ministarstvom, gospodin Muratović je pristao da se nadjemo, nezvanično, i bolje upoznamo sa razlozima koji su doveli do ovakvog stanja.
Ignorantski odnos bivšeg Centra za dijasporu prema našoj zajednici i Crnogorcima uopšte bio je prisutan tokom cijelog perioda 'saradnje' sa Centrom za dijasporu koji je kulminirao njihovim sramnim odnosom pri obilježavanju 25 godina od osnivanja našeg udruženja i sramne dodjele priznanja koje je umjesto našem, dodijeljeno jednom sasvim nepoznatom bosnjačkom udruženju o kojemu se nije mogla naći jedna jedina riječ koja bi ukazivala posvečenosti tog udruženja na zaštiti crnogorskih nacionalnih interesa. Da taj odnos bude još očigledniji radilo se o jednoglasnoj odluci Centra za dijasporu.

Interesantno je napomenuti da medju onima koji su zaduženi za saradnju sa dijasporom vlada jedna opšta nepovezanost, jer kako objasniti da Ministarstvo dijaspore u Vladi Crne Gore nije upoznato sa projektom izrade Leksikona dijaspore Crne Gore kojeg, po nalogu SANU, pardon CANU, oblikuje redakcija postavljena od članova koji su za Crnu Goru koliko da su i protiv nje, dovedeni i postavljeni po ustaljenim prijateljskim vezama. Uglavnom - što dalje od očiju i uplitanja dijaspore kojoj bi trebalo da bude posvećen! Gospodin Muratović je ostavio prijatan utisak sa korisnim idejama da dovrši polovične i nikad do kraja realizovane ideje bivšeg Centra za dijasporu.

Npr:
Ideja izdavanja iseljeničkih knjižica je bila dobra, ali se stalo na samom početku. Umjesto da ta knjižica pruži odredjene pogodnosti kao npr duži boravak tokom odmora u Crnoj Gori, besplatne posjete Nacionalnim parkovima, popusti u javnom transportu i niz drugih koje je dodatno inicirao i g.Muratović, ta knjižica je ostala samo jedan obični nezgrapni privjesak koji ničemu nije služio.
Dalje, zašto se stalo sa formiranjem Savjeta, ali ne na način kako je to radio bivši Centar u kojem su polovina članova Savjeta bili iz redova vlasti koji bi se pojavili prvog dana sjednice da bi digli ruke i otišli, sa dnevnicama, svojim kućama, a predstavnici iseljenika narednih par dana vodili praznu priču.

No da bi se krenulo sa mrtve tačke treba pogledati istini u oči, preispitati i ispraviti dosadašnji sraman odnos prvenstveno prema Crnogorcima i njihovim udruženjim pa krenuti sa saradnjom na zdravim osnovama.

Predstavnik CEZA posjetio najstariji crnogorski list

Specijalno priznanje Pobjedi i novinarki Nadi Kovačević

Crnogorska etnička zajednica Australije dodijelila je Specijalno priznanje dnevnom listu Pobjeda i novinarki Pobjede, ujedno i urednici portala cgdijaspora.me, Nadi Kovačević, u znak zahvalnosti za njen izuzetan i dugogodišnji doprinos povezivanju crnogorske dijaspore i oèuvanju državnog identiteta kroz medijski rad.

U ime Zajednice, priznanje je uručio njen predsjednik Mihailo Miško Mandić juče u redakciji Pobjede, ističući da je odluka donijeta jednoglasno, „uz duboko uvjerenje da su tekstovi Nade Kovačević postali most medju generacijama i kontinentima, ohrabrenje onima koji žive daleko, i svjedočanstvo o bogatstvu crnogorske dijaspore”.

- Nadina energija, entuzijazam i vjera u zajedništvo su, za kratko vrijeme, ostvarile ono što institucije godinama propuštaju – da čuju i prenesu glas naše dijaspore, da zabilježe njene uspjehe, borbe i osjećanja. Njeni tekstovi nisu samo informacija – oni su podrška, spona, i nit koja povezuje ljude s obje strane okeana - navodi se u obrazloženju priznanja.

Direktor i glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Pobjeda, Nenad Zečević, se zahvalio na priznanju u ime redakcije i poručio da je svaki doprinos dijaspore dobrodošao, prepoznat i cijenjen.

- Crnogorska dijaspora, rasuta širom svijeta, čuva identitet, kulturu i jezik, i sa sobom nosi najbolje iz Crne Gore. Vrata Pobjede i našeg društva uvijek su otvorena za sve naše ljude, ma gdje živjeli - poručio je Zečević.

Dodjelom ovog priznanja, Crnogorska etnička zajednica Australije dodatno je naglasila važnost medija kao mosta izmedju matice i iseljeništva i ulogu pojedinaca koji svojim radom brišu geografske granice i učvršćuju osjećaj zajedništva.

Portal CG dijaspora

Portal POBJEDA

Verge Gallery Sydney ... The premiere screening of Residue by Miška Mandiæ

Nakon izložbe održane u Melburnu tokom prošlog mjeseca Miškina postavka biće predstavljena i u sidnejskoj galeriji Verge, a nakon završetka ostat će dostupna online do 10.09.25.

SCREENING ONLINE: 10 JUNE – 10 SEPTEMBER, 2025

Verge is a contemporary art space located on the campus of the University of Sydney, Australia and is supported by the University of Sydney Union.

ARTIST STATEMENT
Miška Mandić:
Hi friends.
My work Residue is going to be at @vergegallery 26 May till the 6th June, followed by an online premiere. There is a screening and Q&A with my friend and peer @ju_bavyka on the 29th May from 6-8. Screening at 6:20 followed by the q&a.

About the work:
In Residue, the geological time held by all the minerals inside a mobile phone is visualised alongside the fruiting, sporing and decomposing time of fungi and soil. This is a troubled sense of stillness — the iPhone, like the lemon, like Angela, like the film crew, collide with people, animals, geological and tectonic movements, cameras, computers, ideologies, and visions of nationhood and time. Residue reconsiders what is regarded as important in the cinematic traditions of Western modernity and how in the gaps of its vision there are textures worth noticing.

Povodom Dana nezavisnosti Crne Gore MEAA je ove godine dodijelila dva priznanja

Priznanja MEAA povodom Dana nezavisnosti Crne Gore 21.05.2025.

Povodom Dana nezavisnosti Uprava Crnogorske etničke zajednice je dodijelila dva priznanja za Mary Karras, ECC Chief Executive Officer, i Nadu Kovačević, novinara Pobjede i glavnog i odgovornog urednika Portala CG dijaspora.

Priznanje gospodji Mary Karras je uručeno 13.05.25. dok će gospodji Kovačević biti predato tokom boravka u Crnoj Gori krajem maja ili početkom juna mjeseca.

Mary je izvršni direktor ECC i duži niz godina nas pomaže u svim prigodnim prilikama. Pogotovu godi njena pažnja kada nas svake godine, prilikom najljepše ceremonije Premier dinner, prve obavijesti o detaljima i uz specijalni popust ponudi sto za našu delegaciju. Na isti način nas ne zaboravlja ni prilikom ostalih dogadjanja organizovanih od Ethnic Communities' Council of NSW.

Nada Kovačević je neumorni profesionalac koja nas redovno obraduje novom prièom naših iseljenika širom svijeta. Nadina energija, entuzijazam i vjera u zajedništvo uspjeli su, za kratko vrijeme, da ostvare ono što su velike institucije sistema godinama propuštale - da čuju i prenesu glas naše dijaspore, da zabilježe njene uspjehe, borbe i čežnje. Njeni tekstovi nijesu samo informacija - oni su most, podrška i nit koja povezuje ljude s obje strane okeana. Zahvaljujući tom radu, priče naših ljudi od Kanade do Australije, od Njemačke do Luksemburga, postale su dio kolektivne svijesti crnogorskog naroda.

Odluka da se ovo priznanje dodijeli Mary Karras i Nadi Kovačević donesena je jednoglasno i s dubokim uvjerenjem svih članova Crnogorske etničke zajednice Australije.
Našim dobitnicama želimo nastavak uspješnog rada i naše medjusobne saradnje.

Od gospodje Karras dobili smo i poruku zahvalnosti u kojoj se kaže:

Thank you once again for the thoughtful gesture.I really appreciate it.
The flowers look lovely ...(and smell beautiful too!)
Please pass on my gratitude to your committee.
Regards
Mary Karras
Chief Executive Officer & Company Secretary Ethnic Communities' Council of NSW

Promocija Crne Gore u Sidneju 2025.

Tradicionalna večera koja se održava svake godine pod pokroviteljstvom premijera države NSW i ove godine je protekla u predivnom ambijentu i raspoloženju.
Multikulturalni NSW promoviše harmoniju zajednica i društvenu koheziju u jednoj od kulturno najrazličitijih država na svijetu. To je vizija snažnijeg NSW-a, koristeći našu kulturnu raznolikost kao sredstvo za postizanje kulturnog i ekonomskog prosperiteta.
Crnogorska etnička zajednica je, sa svojim članovima i gostima, bila zapaženi učesnik i ove večeri.
Obzirom da na našem stolu, od prve ovako organizovane ceremonije, stoje crnogorska i australska zastavica, mnogi su se zaustavljali da nas pozdrave i razmijene iskustva. Do našeg stola bila je grupa Tatara sa kojima smo dogovorili aktivniju saradnju. Bili su u blizini i Ukrajinci koji su nam se zahvalili na jednoj od prošlih večeri kada je naš sto bio, jedini, prekriven ukrajinskim zastavicama.
Pravo je zadovoljstvo biti dio ovako bogatog skupa u prepunoj sali sa blizu 200 stolova i skoro 2000 predstavnika preko 250 različitih naroda koji su svojim nošnjama uljepšavali ionako prekrasno uredjenu salu.
Nije se mogla naći ni najmanja zamjerka posluzi, piću, hrani i muzičkom programu koji je pratio ovu noć za pamćenje.

Više fotografija možete naći na linku ... Promocija Crne Gore u Sidneju

Kako je SRBIMA u Crnoj Gori, a kako CRNOGORCIMA

Na nedavno kukumačenje nikšićkog Šubare lijep osvrt je dao, kao i obično, Vukašin Perović:

KAKO JE SRBIMA U CRNOJ GORI

KAKO JE CRNOGORCIMA U CRNOJ GORI

... cijeli tekst: Kako je SRBIMA u Crnoj Gori, a kako CRNOGORCIMA

BLIC ... "SVETI SAVA NIJE BIO SRBIN"

BLIC
Bivši ministar šokirao izjavom: "On nije bio ni prosvetitelj, ni pravoslavac, ni patrijarh, o njemu je STVOREN KULT, evo ko je on zapravo bio"

31. oktobar 2022.
Bivši ministar poljoprivrede Dragan Veselinov šokirao je javnost u Srbiji izjavom da "Sveti Sava nije bio ni Srbin, ni pravoslavac, ni patrijarh, ni prosvetitelj kako je uvreženo mišljenje", već ga je on nazvao "hrišćanskim nacionalistom".
Veselinov je u jednom nedavnom intervjuu koji je izazvao dosta pažnje pokušao da razbije mit o Rastku Nemanjiću kako ocu srpske duhovnosti, smatrajući da je u pitanju kult i da je on od svega što se o njemu govori bio samo - hrišćanski nacionalista.

Dragan Veselinov
"Sveti Sava nije bio Srbin niti je bio velikosrbin, niti je ikada rekao za sebe da je patrijarh ili nadbiskup, arhiepiskop svih srpskih zemalja, nikad nije rekao da je pravoslavac. Sve ono o čemu govore ljudi koji učestvuju u izgradnji kulta "Sveti Sava" ili ga danas upotrebljavaju ili pokušavaju da ga nadogradjuju. Sveti Sava u suštini nije ono što se uči u školama, on nije stvorio prosvetu, nije izgradio nijednu školu ili stvorio školski sistem, nije opismenjavao narod, nije ni svog oca Stefana Nemanju opismenio. On nije književnik, nije bio teolog. On je bio hrišćanski nacionalista, on je tom narodu u Evropi pripadao", navodi on u pomenutom klipu.

Veselinov tvrdi da Sveti Sava nije imao nikakvu ulogu u obrazovanju Srba. "Sava nije izgradio nijednu školu niti je izgradio bilo kakav školski sistem, niti ikakvu prosvetu. Prosveta je budistički izraz koji je počeo da se upotrebljava krajem 18. veka u našim krajevima, posebno u Vojvodini. Sava nije ni znao za reč prosveta. Nije znao ni za metafiziku, ni za teologiju. Sava nije stvorio škole, ni prosvetni sistem, niti je stvorio univerzitet i nikada nije bio na bilo kakvom univerzitetu i na njemu održao predavanje", dodaje bivši ministar.

Center for investigative journalism of Montenegro (CIN-CG)

Prilog o iseljavanju naših gradjana iz Crne Gore u kojem je i moja malenkost uzela učešća:

Poštovani,
U nastavku šaljem link objavljenog teksta.
Zemlja iz koje se masovno odlazi
S poštovanjem,
Kristina Radović, journalist
Center for investigative journalism of Montenegro (CIN-CG)

Tekst su prenijele i novine Vijesti ... Gotovo trećina Crne Gore u inostranstvu

Srbi nosili fes prije Turaka, pa kupili šajkače od Austrougara!

Naime, polovinom 19. vijeka austrougarska vojska, kao i druge evropske vojske, shvatila je da šarene, nakindjurene uniforme koje su se do tada nosile nijesu praktične za poljske uslove, kao i da su lako uočljive neprijateljskim snagama. Zato je austrougarskoj armiji napravljena nova uniforma, čiji je sastavni dio bila i šajkača.
Novine se, medjutim, nisu dopale prestolonasledniku Francu Ferdinandu, te su svi sašiveni kompleti, a uz njih i šajkače ubrzo prodati Srbiji i to u četvrt cijene! Jeftini, siromašnim Srbima došli su kao bogom dani. Nakon propisa iz 1870. godine šajkača je kao dio tog kompleta postala zvanični dio uniforme, a kasnije i nacionalno obilježje.

Detaljnije: Srbi nosili fes pre Turaka, pa kupili šajkače od Austrougara!

Rezolucija o genocidu nad Crnogorcima

CEP predstavio Rezoluciju o genocidu nad Crnogorcima

Crnogorska evropska partija predstavila je na pres konferenciji sadržaj Rezolucije o genocidu nad Crnogorcima tokom perioda od 1918. do 1929.

“Polazeći od uvjerenja da je kultura sjećanja neophodna da bi se bolje razumjela prošlost i njene posljedice. Crnogorska evropska partija poziva sve partije posebno one državotvorne na potpisivanje peticije i da se uputi Skupštini na usvajanje rezolucije genocida nad Crnogorcima”, kazao je predsjednik CEP-a Novak Adžić na pres konferenciji u Podgorici. ... Rezolucija o genocidu nad Crnogorcima

B E L V E D E R E

B E L V E D E R E

5.09.2023.

Zavaljujemo se Novaku Abramoviću koji nam je ustupio svoje fotografije koje su zabiljezile nasilničko i okupatorsko djelovanje udruženih policijskih snaga Crne Gore i Srbije protiv mirnih demonstranata prilikom ustoličenje nedostojnog Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru.
Novak je vlasnik renomiranog HD Video Studija Sirius - Cetinje o čemu možete naći više na linku Sirius - Cetinje

NIKADA NE ZABORAVITI NJIHOVA IMENA ... ONI SU IZDALI CRNU GORU STAVLJAJUĆI POTPIS NA TU

Dritan Abazović (GP URA); Ana Novaković Djurović (GP URA); Filip Adžić (GP URA); Goran Djurović (GP URA); Vladimir Joković (SNP); Aleksandar Damjanović (SNP); Marko Kovač (SNP); Dragoslav Šćekić (SNP); Miomir Vojinović (SNP); Vasilije Lalošević (SNP); Zoran Miljanić (CIVIS); Fatmir Djeka (Koalicija Jednoglasno); Biljana Šćepanović (nestranačka ličnost)

BIZARNI OBIČAJI KOJI SE KORISTE U SRBA

Levirat
Sororat
Strndžanje
Mnogoženstvo
Kolektivno opštenje
Gostinska obljuba
Engi
Snohačenje
Lapot

DETALJNIJE O OVIM SRPSKIM OBIČAJIMA MOŽETE NAĆI NA STRANICAMA SRPSKIH NOVINA KOJE VAM POSTIREMO NA SLEDEĆEM LINKU, A ČITAOCIMA OSTAVLJAMO DA OCIJENE DA LI I KOLIKO IMAJU SLIČNOSTI SA CRNOGORSKIM OBIČAJIMA:
BIZARNI OBIČAJI KOJI SE KORISTE U SRBA

Da se podsjetimo ... SRAMOTA ko nam piše Leksikone

Pomoć Srbima stiže iz Crne Gore
Delegacije iz Crne Gore očigledno nijesu imale što tražiti u Australiji, pa ih nije niti bilo, ako se izuzmu emisari kao što su Amfilohije Radović i Djuretić.. U stvari u to vrijeme Crna Gora je bila srpsko “drugo oko u glavi”. A za iseljeništvo, u većini, moglo bi se reći na putu da postane prišipetlja srpskoj zajednici.

Crnogorsko iseljeništvo u Australiji je jedno od najstarijih, ali je malobrojno u odnosu na ostale zajednice. Nikada nije bilo čvršće povezano sa zemljom porijekla, a i u Crnoj Gori su ih se sjećali prigodom dolaska delegacija u Australiju. Kada je za Etničku Enciklopediju trebalo napisati prilog o Crnogorcima trebalo je čekati da knjiga udje u štampu da bi se konačno neko sjetio da pošalje jednu stranicu texta koji svakako nije bio na nivou enciklopedije. Bez naročitog oslonca u Crnoj Gori, iseljenici su bili raštrkani po Jugoslovenskim klubovima. Jedino udruženje “Crnogorsko kulturno umjetničko društvo Njegoš”, bilo je takodje jugoslovenski orijentisano i svrstano medju “pozitvna društva”. Dok su se raspadom SFRJ srpska, hrvatska, makedonska i slovenačka zajednica okrenule svojim matičnim nacijama - crnogorsko iseljeništvo se našlo dezorijentisano i pod jakim pritiskom iz srpske zajednice koja negira postojanje crnogorske nacije. Crnogorsko udruženje “Njegoš” naslijedilo je slabosti koje su sada došle više do izražaja. Ono je i dalje ostalo na linijama jugoslovenstva ne primjećujući da se sada pod tim imenom krije veliko srpska opcija. Ostajući na “jugoslovenskoj liniji” “Njegoš” je u stvari postao negacija crnogorskog etničkog i kulturnog indentiteta – ostale su samo oznake u imenu koje je postavljeno u drugim vremenima. Ali to je uostalom bila orijentacija i crnogorske zvanične politike, vlade Bulatović – Djukanović – “drugog oka u glavi”.

Ni danas nije jasno kakva je bila misija sekretara Matice Iseljenika Crne Gore i novinara, Slobodana Vukovića. O njegovom dolasku saznao sam kada se pojavio u konzulat u kancelariji Zorana Veljića. Vuković je sa Veljićem dogovarao program – koga sve želi da posjeti – Klub u Bonaringu, Srpsku Narodnu odbranu, Srpsku Crkvu u Kabramati, Srpsku……. Na kraju sam upitao Vukovića – Izgleda da nijesam dobro shvatio, jer mi se je učinilio da ste iz Matice Iseljenika Crne Gore, a sada vidim da u stvari nijeste! Crnogorska društva vas ne interesuju.

Sa Vukovićem nije bilo organizacionih problema. Jednoga dana on se jednostavno izgubio negdje u Kabramati, i nakon izvjesnog vremena, pred odlazak, pojavio se u konzulat ugojen - pet šest kila teži. Nakon što je napustio Australiju, iz serije članaka po beogradskim novinama, pohvala ovom ili onom domaćinu, njegovoj umješnosti na roštilju, pravljenju gibanice, pečenju rakije i drugih specijaliteta vidijeli smo gdje je sve gostovao. No desilo se da u tim pohvalama nije baš svima ugodio tako da su počeli pozivi konzulatu i izrazi nezadovoljstva prema pisanju Vukovića!

Medjutim Vuković je bio došao i sa novinarskim ambicijama, Da intervjuiše MIP Evansa. Veljić je nekako dogovorio sa MIP – om da se pošalju pitanja. Pošto je Vuković još bio “na terenu” povjerio je Veljiću da napiše pitanja i pošalje Evansu! Kako je sve teklo dalje neznam, ali se sjećam da se nekoliko sedmica kasnije Veljić pojavio ljutito mašući NIN-om . – "Evo ti tvog Crnogorca..?! … Pogledaj što piše – Sjedim sa Evansom na terasi i pijuckam kavu “, - Kakvu kavu nije video niti Evansa niti Kanbere! Objavio je članak koji sam mu ja napisao!

Tako se završila Vukovićeva degustatorska turneja.

_________________________

*Trebalo je da Crna Gora padne na najniže grane u svoj istoriji da bi počela da se vraća svojim korijenima. Kod iseljenistva to malo duže traje.
Nakon rata u AU se doselilo veći broj mladjih školovanih Crnogoraca iz raznih djelova SFRJ koji imaju razvijen osjećaj za sadašnju političku realnost u zemlji i povezanost nacije iz koje potiču. Ta nova generacija predstavlja značajnu podršku politici nacionalne i državne afirmacije CG. Po prvi put crnogorski iseljenici su od zvanične Australije priznati kao etnička zajednica bez obzira što faktički postoje još od kraja devetnaestog vijeka, pod imenom "Montenegrin Ethnic Association of Australia" ( www.montenegro.org.au)

Mio Iličković

Tekst o našim iseljenicima u Australiji: AUSTRALIJA i CRNOGORCI

Da ne zaboravimo ... Protesti protiv ustoličenja mitropolita crkve Srbije na Cetinju

Da se podsjetimo i nikad zaboravimo:

Protesti protiv ustoličenja mitropolita okupatorske crkve Srbije na Cetinju

Da ne zaboravimo kako je ustoličen mitropolit okupatorske crkve Srbije Joanikije na Cetinju

Ustoličenje nedostojnog mitropolita Joanikija, crkve Srbije, na Cetinju

Srbi pod komandom Albanca Zagnuš - paše kopali tunele da Turci osvoje Carigrad

Analize istoričara i izvještaj svjedoka: Srbi pod komandom Albanca Zagnuš - paše kopali tunele da Turci osvoje Carigrad

Autor: Antena M
24.08.2024.
Priredio: Vladimir Jovanović

Inverzija srpske mitomanije od 19. vijeka ovaj tetragram sa grčkim betama, iščitavaće ne kao logična ćirilična „B”, nego kao ćirilična „S”. Štoviše, taj će analfabetski trik proglasiti za nacionalni simbol; biva da ovaj drevni vizantijski grb znači: - Samo sloga Srbina Spasava ... Srbi pod komandom Albanca Zagnuš - paše kopali tunele da Turci osvoje Carigrad

Srbi vazali Osmanlija srušili pravoslavnu Vizantiju

Analiza profesora Bečkog univerziteta
Autor: Antena M
23.08.2024.

Autor: „Zeitschrift für Balkanologie” (58, 1+2, Visbaden, 2022, 131-152), prijevod na crnogorski
Piše: Dr Oliver Jens Schmitt *

Bitka kod Kosova polja na Vidovdan (28. juna) 1389. referentna je tačka srpske kulture sjećanja. Tada se srpsko-bosanska vojska suprotstavila Osmanlijama pod sultanom Muratom I. Njega ubi srpski borac Miloš (K)Obilić, a srpski knez Lazar Hrebeljanović bi zarobljen i pogubljen. Političke linije fronta bile su jasne: na jednoj strani hrišćanska vojska kneza Lazara i bosanskoga kralja Tvrtka I Kotromanića, koji lično nije učestvovao u bici, ali je poslao izvještaj o pobjedi u Firencu; na drugoj strani su Osmanlije, koji od 1354. osvojiše velike dijelove istočnoga Balkana. ... Srbi vazali Osmanlija srušili pravoslavnu Vizantiju

Mavro Orbin .... Kraljevstvo Slovena

Djelo Kraljevstvo Slovena ugledalo je svjetlost dana 1601. godine. Orbin je svojim djelom došao u vrijeme kada se u svijetu odjednom pojavilo krupno interesovanje za slovenske stvari. Svijetu je Orbin, prvi od svih, ponudio obilje i širinu svojih obavještenja o istoriji Slovena, na jednom jeziku koji se onda razumijevao i čitao bezmalo svuda.
Orbinovo djelo postalo je ne samo udzbenik slovenske istorije već i udzbenik slovenskog patriotizma. Od Jakete Lukarevića i Dziva Gundulića njega koriste istorićari i njime se nadahnjuju pjesnici. Prvome je Kraljevstvo Slovena odlično poslužilo kao izvor za "Obilni izvor iz dubrovačkih anala" (1605g), drugi je po njemu radio mnogobrojne strofe svog nedovršenog eposa Osman.

Donosimo vam ovdje skraćeni tekst KRALJEVSTVA SLOVENA i kada i ako ga pročitate dobro ćete se zamisliti koliko smo civilizacijski odmakli od perioda u kojem je djelo pisano (16 vijek). Izgleda da sve ovo kroz šta prolazimo prolazimo sa razlogom. Došla nam je tehnologija, bojleri i televizori, kola i avioni, Internet a sa njime i društvene mreže, ali uz sve to i nosioci tamnog perioda srednjeg vijeka, naša iskvarenost, zajedljivost, pizma, povodljivost, lopovluk, nemoral i sve uz to što ide. Dokle - samo će nam se kazat.

Koga interesuje komentar posvećen značaju Orbinovog djela na razvitak srpske istoriografije moze isti naći na linku: Kraljevstvo Slovena u razvitku srpske istoriografije

Iz srpske štampe ... rodjačke veze Srba sa Turcima

MARU BRANKOVIĆ SU SA 16 GODINA PRODALI TURSKOM SULTANU MURATU II

Mara Branković, lepa ćerka despota Djuradja bila je, posle Olivere, druga srpska princeza koju su udali za turskog sultana. Za razliku od Olivere, Mara nije imala preveliki uticaj na svog muža, izmedju ostalog i zato što je Murat II više voleo muškarce, ali je njena biografija svakako vredna filmskog serijala. ... MARU BRANKOVIC SU SA 16 GODINA PRODALI TURSKOM SULTANU MURATU II

PRINCEZA OLIVERA LAZAREVIĆ KAKO JE PRINCEZA OLIVERA OTIŠLA U HAREM

Naime, posle bitke na Kosovu Srbijom je, u ime maloletnog kneza Stefana Lazarevića, vladala kneginja Milica. Ona je ovaj teški vladarski i majčinski teret odluke o vazalstvu Turcima i davanju Olivere u harem podelila sa preživelim plemstvom i crkvenom jerarhijom, te ja tako konačnu odluku o slanju Olivere u sultanov harem doneo Državni sabor, krajem 1389. godine. Pored toga što su bili primorani da je pošalju Bajazitu, Lazarevići su se obavezali i na vazalne obaveze prema Osmanlijama koje su podrazumevale plaćanje godišnjeg danka i redovno izvršavanje vojnih obaveza. ... KAKO JE PRINCEZA OLIVERA OTIŠLA U HAREM

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blažo Sredanović, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunović, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksić, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redžović, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandić, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjić, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Posjeta crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije 2005. godine

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali hrabrosti da javno podrže ideju nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije suštinski promijenjen pa se možete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji



	Program \| O nama \| Uprava i članstvo \| Prezimena u CG \| Crnogorske teme \| Aktivnosti MEAA \| Traže se... \| Kontakt \|