Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd

Sydney-ski sajtovi:


Poredjenje Australije sa Evropom:

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |

Almanah | Harmonija | CSUCG |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a

Vaši komentari

SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

Na ovoj stranici mozete naći sledeće priloge:
Konstitutivna sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima 27.sep.2016.
Druga sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2017.
Treća sjednica Savjeta za dijasporu 28.jul 2018.
Dani dijaspore u Gusinju jul 2018.
Konstitutivna sjednica drugog saziva Savjeta za dijasporu 26.jul 2019.
Dani iseljenika Bar 27.-28.jul 2019.

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

PLEME DROBNJAK

DROBNJACI

Drobnjaci su vrlo staro i organizovano pleme, po mnogo čemu karakteristično - vječiti slobodari i ratnici, učesnici u svim bitkama, bojevima i ratovima za slobodu i oslobodjenje.
Granice su mu na istoku Šaranci i Gornja Morača, na jugu Nikšićko polje i Župa, na zapadu Piva i na sjeveru Rijeka Tara. Planina Ivica dijeli Drobnjak na dva morfološki različita dijela: Drobnjačko korito i visoravan Jezera. Glavna mu je varošica Šavnik. ... Pleme DROBNJAK

IDENTITET BR 3

IDENTITET BR 3

Elektronsko izdanje časopisa Identitet 3 mozete pogledati na ovom linku

Cetinje, 27.7.2020.
S A O P Š T E NJ E

Iz štampe je izašao novi, treći po redu, broj IDENTITET-a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore.
Ovaj broj otvara prilog Aleksandra Radomana prodekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u kojem, povodom obilježavanja 10 godina od osnivanja, autor predstavlja tu elitnu naučno-istraživ9ku i visokoobrazovnu akademsku instituciju.
Arheolog Predrag Malbaša donosi zanimljive podatke o nekim spomenicima i bistama posvećenim Petru II Petroviću Njegošu, dok politikolog Alek Barović piše o napuštenim spomenicima crnogorskih emigranata u američkoj državi Montani.
Sa Novog Zelanda doktor primijenjene lingvistike Jovan Čavor u svom tekstu govori o vezi kulturno-istorijskog nasljedja i identiteta, a iz Hrvatske univerzitetski profesor Robert Kurelić predstavlja knjigu Alojza Štokovića “Crnogorsko nasljedje u Istri”.
Iz Sjedinjenih Američkih Država Blažo Sredanović piše o Petrovcu kroz istoriju i inicira vraćanje drevnog imena tom gradu na Crnogorskom primorju, dok iz Italije Danijela Djurdjević donosi eksluzivnu priču i fotografije o potomcima i djelima velikog crnogorskog slikara Pera Počeka.
Argentinska umjetnica Silvana Ines Marković iz Buenos Airesa piše o posjeti postojbini svojih predaka, dok Mihal Spevak predstavlja mikro region Černa Hora u Slovačkoj.
Istoričar dr Igor Kosić iz Rusije piše o posljednjem ruskom carskom generalu Crnogorcu Andriji Bakiću, a iz Srbije Ljubomir Perović predstavlja Udruženje Crnogoraca Srbije “Krstaš”.
Dr Srdja Martinović skida prašinu zaborava sa stranica crnogorske ratničke istorije predstavljajući jednog od zaboravljenih crnogorskih junaka, a književnica Nataša Žurić govori o sudbini i položaju crnogorske žene kroz vjekove.
U rubrici Antifašizam, prenosi se prilog Nenada Stevovića o slavnoj i nikad poraženoj Četvrtoj proleterskoj crnogorskoj brigadi.
Iz zbirki Narodnog muzeja Crne Gore predstavljeni su Ukrasne fibule za kosu i Ikona Bogorodice Filarmose. U ovom broju su i stalne rubrike Crnogorska kužina, Mladi literati iz dijaspore, Knjiga, i Crnogorska emigrantska poezija, kao i nova rubrika Iz istorije crnogorske dijaspore, koja donosi priču o dva svjetska kongresa crnogorskih iseljenika.
Časopis Identitet izlazi kvartalno, izdavač je “Crnogorski identitet” sa Cetinja, a glavni i odgovorni urednik je Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore.

Elektronsko izdanje ovog broja je dostupno na sajtu www.montenegrina.net

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

PIVA I PIVLJANI

Piva je u slivu rijeka Komarnice, Pive i Tare, a izmedju planina Durmitora, Maglića, Vlasulje, Golije i Vojnika. Na istoku je Pive Drobnjak, na zapadu Gacko i Golija, a na jugu Šipačno. Do godine 1875 Piva, je bila pod turskom upravom, a od toga vremena do našega ujedinjenja bila je u sastavu Crne Gore.
Granica Pive, prema Drobnjaku, polazi od Tovarovca, na lijevoj obali Komarnice, u samom kanjonu prema Dubrovsku, pa ide, preko rijeke, uz Brijeg, kosom u Kamenicu, na putu Dubrovsko-Bezuje, u Dragaljevu. Odatle granica ide u Ležakovac, u njegov najviši vrh, pa u granicu na pomol Studenoj. Iz ove "granice", granica ide u Lonac Kamen u Studenoj pa u Prijespu, više Bobana, zatim u vrh Prutaša. Od Prutaša granica ide u Škrčko Ždrijelo, pa u Soje, zatim kosom planine do Pašine Gomile. Iz Pašine Gomile granica ide u Štulac, pa izmedju Tepaca, i sela Crne Gore spušta se u Taru u Jezik .... PIVA I PIVLJANI

Vratio se Šime

Nakon dužeg odmora društvo nam je pravio jedan od prvih članova naše zajednice - Rade Jovović Pivljanin i uz kafu latio se i novčanika!

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Ekskluzivno .... Miodrag Iličković - DIPLOMATSKE ZABILJESKE

Miodrag Iličković - DIPLOMATSKE ZABILJEŠKE
Kako se rušila Jugoslavija iz Australije

Knjiga je autentično svjedočanstvo o torbuletnim australsko-jugoslavenskim odnosima, od saveznika u ratu do protivnika u miru. Po prvi put je incident eskalirao ispred Generalnog konzulata u Sidneju 1988. godine, kada je doslo do upotrebe oruzja i ranjavanja jednog demonstranta.
Ova knjiga nudi mnogo više od toga - uključujući povjerljiva dokumenta iz jugoslovenskog diplomatskog arhiva o korumpiranim političarima, nekopetentnim diplomatima, kako su stvarani neprijatelji i kako se manipulisalo sa iseljenicima.
Mnogi će se iznenaditi kada vide neka imena onih koji su saradjivali sa vlastima u zemlji, ali i imena onih koji su medju iseljenicima smatrani neprijateljima, a ustvari su prikrivali svoju pravu ulogu. Kada sretnete grupu iseljenika nikad nijeste mogli biti sigurni ko je ko - četnik, ustaša, radi li sa australsku sluzbu ili UDB-u ili, najčešće, za obje.

Knjiga se moze nabaviti u formatu E - Book na adresi:

https://www.smashwords.com/profile/view/ilickovic

IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Kolektivna izlozba u Paramati - Sidnej

U uslovima restrikcije druženja otvorena je kolektivna izložba “Companions” u galeriji Pari u Paramati (Sidnej). Obzirom na pogoršanje opšteg stanja uzrokovano virusom Covid19 svaki od umjetnika mogao je da pozove samo nekoliko svojih prijatelja i to u različito vrijeme.
Tako smo i nas nekoliko obišli postavku i 15-tak minuta proveli u društvu Miške i organizatora izložbe.

Companions - Exhibition at Pari
Pari, Shop 7, 4-14 Hunter St, Parramatta, Sydney, Australia

We’re excited to welcome you back to Pari soon, with plans in place to make sure we keep each other safe.
‘Companions’ opens on 18 July. Our 2020 callout showed us the huge diversity of ideas that artists in Western Sydney and beyond are thinking through, and ‘Companions’ is our first show curated from the submissions we received. In ‘Companions’, materials are active partners in each practice, and the subsequent works are collaborations: the result of a push and pull between human and non-human companions.
Participating artists: Reanne Chidiac, Kath Fries, Chevron Hassett, Miska Mandic, Audrey Newton and Dianne Turner.

Dates: 18 July - 30 August
Opening: from 19 July 2-4pm Private or small group viewing sessions can be organised on request. DM us or email

Naša Miška, pored sto se uspjesno bavi raznim aspektima umjetnosti i povremeno je sudionik izlozbi, predaje nekoliko predmeta na sidnejskom Univerzitetu UTS, a u toku je svog doktorskog rada na veoma zahtjevnu temu iz ekologije.

----------------------

Riječ dvije o Miski nadjenih u biltenu izlozbe i ne bas najbolji prijevod uz pomoć Google translate:

In 2015 I visited my grandmother’s grave in Danilovgrad in Montenegro. Scattered across the graveyard were colorful plastic flowers in transparent plastic boxes. The heat of summer had made them sweat, water droplets collecting on the inside of the plastic as if the fliwers were tearing up. Underneath the earth the bodies of loved ones were slowly returning to dirt in a way their shrines never would.
Miska Mandic looks at materials and objects that are symbolic, and at times contradictiry companions to the preservation of life and memory. The impermanence of life and the earthiness of the human body motivated us to build permanent monuments to loved ones. Polished granite slabs and syneteic flowers sweeting in perspex cases will persist long after a body has returned itself to the elements. The absurdity of this fight against natural cycles is underlined by flowers that wilt, shrivel and decay.

2015. godine posjetila sam grob svoje babe u Danilovgradu u Crnoj Gori. Razbacani po groblju bili su raznobojni plastični cvjetovi u providnim plastičnim kutijama. Ljetna vrućina učinila je da se kapljice vode na unutrašnjosti plastike skupljaju dajući utisak kao da se cvijeće pokusava otrgnuti iz tog ambijenta. Ispod zemlje tijela voljenih ljudi polako su se vraćala u zemlju na način na koji njihova svetišta nikada ne bi.

Miska Mandić gleda na materijale i predmete koji su simbolični, a ponekad i kontradiktorni pratitelji očuvanju života i sjećanja. Nepromjenljivost života i zemljanost ljudskog tijela motivirali su nas da izgradimo trajne spomenike voljenim osobama. Polirane granitne ploče i slatkiši sintetičkog cvijeća u pleksiglas kutijama će postojati dugo nakon što se tijelo vratilo svom elementu. Apsurdnost ove borbe protiv prirodnih ciklusa podvučena je cvijećem koje se guzva, vene i propada.

ČESTITKE POVODOM DANA DRZAVNOSTI CRNE GORE

Čestitka Crnogorske etničke zajednice Australije

--------------------------

Čestitka Crnogorskog drustva Montenegro - Maribor

--------------------------

Savjet za saradnju s dijasporom
Podgorica
11.07.2020.

U ime Savjeta za zaradnju sa dijasporom i u svoje lično ime, čestitam 13. jul - Dan državnosti Crne Gore - svim članovima Savjeta, našim ljudima i zajednicama u iseljeništvu, kao i gradjanima Crne Gore.
Crna Gora je svoje mjesto medju slobodnim narodima uvijek gradila potpomognuta iskrenim patriotizmom i ljubavlju svoje dijaspore. U tome je bila vodjena civilizacijski progresivnim idejama i konkretnom pomoći koju je dijaspora kroz istoriju nesebično pružala svojoj matici. I danas, u svim izazovima s kojima se susrijeće, Crna Gora jednako može računati na snagu i iskrenu ljubav svojih kćeri i sinova u iseljeništvu, koji joj na raspolaganje stavljaju sve svoje potencijale u želji da zajedničkim radom doprinesu izgradnji i razvoju moderne i napredne države Crne Gore.
U ovim teškim okolnostima - kada su svuda u svijetu ugroženi životi i zdravlje mnogih - misli i srca svih naših ljudi u iseljeništvu i dijaspori su uz matičnu zemlju, pogotovu na dan kada slavimo slobodarski duh i temeljne vrijednosti na kojima počiva i današnja Crna Gora. Nebrojeno puta valja ponoviti da su te vrijednosti antifašizam, sloboda, ravnopravnost i jednakost svih njenih gradjana.
Neka nam je svima sretan Dan državnosti.
Predsjednik Savjeta prof. dr Milenko A. Perović
----------------------

Svim iseljenicima, našim ljudima u dijaspori i gradjanima Crne Gore čestitamo 13. jul, Dan državnosti Crne Gore.
Dan državnosti Crne Gore jedan je od najsvjetlijih datuma u našoj istoriji, praznik koji na najbolji način odražava cjelokupnu slobodarsku tradiciju Crne Gore i kojeg slavimo u čast dva značajna datuma naše prošlosti i to 13. jula 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora priznata kao samostalna država i 13. jula 1941. godine kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Uprkos okolnostima, naša dijaspora našla je načina da se organizuje i proslavi Dan državnosti Crne Gore, a crnogorske zastave vijoriče se 13. jula u Kanadi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i širom Evrope i regiona.
Uz zahvalnost što ne zaboravljate svoju maticu i uz želju da ostanemo privrženi vrijednostima istorijskih tekovina i posvečeni daljem napretku naše Crne Gore, još jedanput, svim pripadnicima dijaspore čestitamo Dan državnosti.

STRATEGIJA SARADNJE SA DIJASPOROM - ISELJENICIMA

STRATEGIJA SARADNJE SA DIJASPOROM - ISELJENICIMA za period 2020 - 2023. godine sa akcionim planom realizacije za period 2020 - 2021. godine

Upravo objavljena Strategija saradnje sa dijasporom za period 2020 - 2023. godine donosi, nakon svih ovih godina djelovanja Savjeta i pomak u odnosu na znacaj Internet prezentacija putem web sajtova, a na sta je ova zajednica preko predstavnika Savjeta za dijasporu za ovaj region i predsjednika ove zajednice stalno ukazivala.
Na ovaj nacin dobijamo jednu Strategiju koja mnogo obecava sa nadom da ce veliki dio od mnostva navedenog u njoj biti i realizovano.
Ono sto je znacajno za Crnogorsku etnicku zajednicu Australije i njene clanove jeste priznanje koje joj je na ovaj nacin ukazano i na njen dosadasnji rad.
Po prvi put se pominje znacaj i spremnost da se pomogne:
- "umrezavanje sajtova i portala nasih udruzenja u iseljenistvu
- pruzanje materijalne i tehnicke pomoci Uprave za dijasporu iseljenickim udruzenjima pri izradi njihovih sajtova i portala"

Od Internet sajtova kao znacajni za crnogorsku dijasporu navodi se i sajt Crnogorske etnicke zajednice Australije i sajt Montengro-Canada:

Prepoznajuci aktivnost i ucinak Crnogorske etnicke zajednice i vrednujuci projekat kojim smo konkurisali za dobijanje sredstava iz fonda namijenjenog iseljenickim udruzenjima, nasoj zajednici je dodijeljena suma od EUR 2000.00.

Uprava Crnogorske etnicke zajednice Australije koristi priliku da cestita svojim clanovima i simpatizerima na podrsci i ukazanom povjerenju, jer je ovaj uspjeh - uspjeh svih nas zajedno.

Pleme Banjani

Nakon dosta uloženog truda i vremena - konačno je završena mapa plemena Banjani koju sa zadovoljstvom poklanjamo nasim posjetiocima. Sledeća je mapa Pive!

Banjani su crnogorsko, dinarsko pleme, koje je u vrijeme turske okupacije pripalo Hercegovačkom sandžakatu, a sada suvremenoj Crnoj Gori u čiji sastav su se vratili, neznatnim dijelom 1860, a konačno 1878. godine.
Naime, poznato je da su Banjani, i prije dolaska Turaka, pripadali Crnoj Gori, Zeti i Duklji, i da su njima vladale crnogorske dinastije Crnojevići, Balšići i Vojislavljevići, kao i guvernadurske familije ..... PLEME BANJANI

Karte crnogorskih plemena

Pogledajte detaljne karte crnogorskih plemena Cuca, Njeguša, Ćeklića, Cetinja i cijele Crne Gore podijeljena na plemena. Karte su tako obradjene i u velićini da se može lako naći svako od mjesta, sela i zaselaka. Uloženo je dosta truda da se svako od tih mjesta nanovo ispiše i obilježi obzirom da skeniranje nije davalo jasnu sliku, ali se trud isplatio u šta se i sami možete uvjerit:

Pobjeda sa predstavnicima dijaspore o Danu nezavisnosti

U prilogu Pobjede novinarka Nada Kovačević nas je zamolila da odgovorimo na par pitanja povodom Dana nezavisnosti. Članak je objavljen 21.05.2020. i ovdje donosimo originalni odgovor, a na linku mozete vidjeti, razumljivo, nesto skraćenu novinarsku formu. U svakom slučaju zahvaljujemo se Pobjedi na ustupljenom prostoru.

Kako vidite Crnu Goru 16 godina nakon proglašenja nezavisnosti? Koje su promjene? Broj godina koje navodite trebalo bi da bude dovoljan da bi se osjetio napredak u svim segmentima društvenog života.
Na zalost, Crna Gora mi izgleda sve tužnija i depresivnija.
Nijesam vjerovao da u našoj Crnoj Gori ima toliko neznavenih, agresivnih i spremnih da bez razmišljanja izvrše svaku naredbu svojih vjerskih idola - dok nijesam vidio njihove šetnje. Bilo je to istinsko razočarenje!
Odakle toliko mržnje prema sopstvenoj državi?
Razumije se i nezadovoljstvo dugim trajanjem jedne većinske partije. Uz svo uvažavanje postignutih rezultata: obnova nezavisnosti, članstvo u NATO, blizina članstvu u EU, novi putevi i autoput, ova vlast je malo pažnje posvetila jačanju crnogorskog nacionalnog identiteta od školstva pa do državnih struktura i medijske pokrivenosti.
Normalno bi bilo da se smjenjuju partije na vlasti, jer ni za jednu državu nije dobro duga vladavina jedne partije, ali šta je alternativa Crnoj Gori? Glasati za partije koje joj otvoreno prijete njenim nestankom bilo bi ravno samoubistvu. Paradoksalno, ali činjanica je da upravo ovakva opozicija državi održava vlast koju svim silama nastoje da sruše!
I onda se zapitate odakle toliko suprotnosti na tako malom prostoru?
Prirodni dragulj sa sve boljom, ljepšom i sigurnijom putnom infrastrukturom, hotelskim kapacitetima, lijepom hranom i restoranima, ski centrima, nacionalnim parkovima, predivnim jezerima i morskom obalom, a onda vas iza ćoška sačekuje mračno doba za koje mislite da je 500 godina iza vas!?
Zamislite kako uredjeni svijet gleda na stav jedne crkvene zajednice da je iznad Zakona!
U Australiji ima blizu 200 vjerskih zajednica i ni jednoj ne pada na pamet da se izdigne iznad njega. Nedavno smo imali slučaj da je Australija zatražila ekstradiciju biskupa kojega je Papa imenovao za jednog od najbližih saradnika!!! Optužen je da je znao za seksualna iskorištavanja djece, ali da ih je zataškavao i sve to se dešavalo prije nekoliko decenija! Biskup je vraćen u Sidnej, osudjen i proveo je u zatvoru par godina i tek nedavno je pušten. Bilo je tu raznih komentara od onih da mu je sve namješteno do onih da je i sam u svemu tome učestvovao, ali sem jedne manje podrške ispred katedrale nikakvih uličnih cirkusa nije bilo. Sve je prepušteno pravnom sistemu da objavi svoju odluku.
Kad vidite da kod nas proglašavaju svecima ratne zločince, da su pod mantijom zaštićeni pedofili, ubice i prevaranti onda se zapitate kakav je to naš pravni sistem i koji je to moralni sklop vjernika koji im ljubi ruke?
Izgleda da lagano prihvatamo činjenicu kako je put do uredjene države izuzetno dug i da će mnogima od nas ostati samo pusta želja da budemo njen dio.
U drzavi u kojoj malo ko u koga ima povjerenja teško da možete ostvariti bolje rezultate. Imamo nezavisnu Crnu Goru - nezavisnu od Crnogoraca, a zavisnu od trećine onih kojima su matične države u okruženju, ili malo dalje preko plota. Imamo pravni sistem u kome mnogi donose nerazumljive odluke pa se zapitate u čijem interesu rade!? Previše imamo interesnih Crnogoraca koji su svo vrijeme u nekom stanju prelaznog roka i samo se očekuje bolja ponuda.
Dakle, umjesto da se radujemo napretku mi se plašimo bosanskog scenarija za Crnu Goru.
I tamo su prvo išli popovi.

Koji je doprinos dijaspore za razvoj Crne Gore kao nezavisne? Nemjerljiv doprinos dijaspore je sama činjenica da ista nije na teretu crnogorskog budzeta! Da ništa drugo ne doprinosi to je sasvim dovoljno, a znamo da učestvuje, na razne načine i da se preko 500 miliona evra slije na bankovnim računima Crne Gore.
Ali i nama je neshvatljivo koliko novca odlazi na glomazni drzavni aparat, finansiranje raznih partija, pa i onih koji rade protiv države Crne Gore, mnogobrojnih nevladinih organizacija, a uvijek se iznova postavlja pitanje - koji je doprinos dijaspore. Od nas se samo traže pare i ništa više. Nikakvi savjeti, iskustva iz država u kojima živimo, njihov odnos prema raznim zajednicama ili način života - u Crnoj Gori nikoga ne interesuje! Samo i jedino pare, a zaboravlja se da sama Crna Gora ima oko 70 milionera i da na računu jednog od njih ima 32 miliona evra! I opet iznova svi traže pomoć od dijaspore.
Eto, Vlada je formirala i Savjet za dijasporu i znate li koji je učinak tog Savjeta za ovih 4-5 godina? Da budem blag - skoro pa nikakav!

Kako članovi vašeg udruženja obilježava 21. maj Dan nezavisnosti? Moderna sredstva tehnologije su značajno promijenila način organizovanja zajednica. Mi smo se medju prvima prilagodili tim promjenama. Napravili smo izuzetno posjećen web sajt (samo u aprilu smo imali 18000 posjeta) i sveli značajna druženja na zajedničku proslavu Dana nezavisnosti u Melburnu i promotivno veče sa premijerom NSW-a u Sidneju.
Ostala druženja se svode na povremene susrete i zajedničke večere. Većinu aktivnosti odradjujemo putem Interneta.
Ove godine, iz svima poznatih razloga, su izostale planirane aktivnosti, ali to ćemo uskoro nadoknaditi, a Dan drzavnosti ćemo proslaviti u porodičnim atmosferama.

Sidnejski susret ...

Druzenje sa Ratkom Rakitom

Danas smo se sastali sa Ratkom Rakitom, jednim od naših članova koji dijeli sa nama sve ove godine od dana osnivanja ove zajednice! Ratko je zakazao sastanak kako bi na svoj način, uz lijepo druzenje, izmirio svoju člansku obavezu.
Rodom iz Zenice, gdje je ostavio dubok trag svojim ljudskim odnosom sa svojim sugradjanima, nije čudo što se takav pokazao i u ovom kraju svijeta.
Bilo bi teško nabrojati sve one koji su uz Ratkovu pomoć uspjeli doći do vozačke dozvole. Po riječima onih kojima su djeca prošla njegovu školu, Ratko im je, pored vozačkog znanja, nesebično prenosio i savjete na osnovi svog životnog iskustva. Zato možemo reći da je Ratko i ovdje formirao zeničku klimu uzajamnog povjerenja, poštovanja, uvažavanja i ljudskog druženja.

Ovu priliku smo iskoristili da gospodinu Rakiti, za dugogodišnju vjernost Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije, poklonimo dres sa oznakama Crne Gore i našeg udruženja uz štampane priloge mapa Stare Crne Gore i plemena Cuce gdje se nalazi planina Rakita sa istoimenim selima odakle, najvjerovatnije, i potiču Rakite.

Sidnejsko iskustvo našeg zemljaka sa sumnjom na Covid 19

Interesantan tekst sa nasim prijateljem koji je hitno prebačen u jednu renomiranu sidnejsku bolnicu pod sumnjom da ima virus Covid 19! Razgovor je doslovno prenesen bez ikakvih korekcija i gramatičkih ispravki. Smatrali smo da je ovako baš interesantnije, tim prije što se priča odvijala sasvim spontano.
Osoba koja nam je ispričala svoju priču nije željela da se javno predstavi pa poštujemo njenu privatnost, a vama ostavljamo da uporedite ovdašnji sa vašim zdravstvenim sistemom. .... Sidnejsko iskustvo našeg zemljaka sa sumnjom na Covid 19

Prof. Sreten Zeković objavio novu knjigu "U kružištu svetosrpstva"

Predsjednik Skupštine Crnogorskog zbora Cetinje, prof. Sreten Zeković, objavio je novu 59 knjigu "U kružištu svetosrpstva" na 356 stranica.
U knjizi se, kako je saopšteno iz Crnogorskog zbora, kritikuju "cijenjene i uvažene" svjetovne i crkveno-vjerske ličnosti i daju se odgovori na "manitu pomamu aktuelnog anticrnogorskog i antisuverenističkog pokreta".

Zahvaljujemo se clanu nase zajednice Gojku Krivokapiću koji se sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstva svih troskova da bi ova knjiga ugledala svjetlost dana. Prof. Zeković je to znao da cijeni pa je u uvodu knjige uputio izraze zahvalnosti G.Krivokapiću, kojemu ovo nije prvi put da svesrdno pomaze stampanje knjiga koje promovisu očuvanje crnogorske nacionalne i drzavne samobitnosti.

UVIJEK AKTUELNO ... "Svjedok božje ljubavi"

Posebnu zahvalnost dugujemo autorima Tanji Šuković i Snežani Rakonjac na ostvarenju ovog izuzetnog projekta.

Što je sve Amfilohije govorio i radio po Crnoj Gori u proteklih 30 godina

Kratki dokumentarac koji je napravljen isključivo od autentičnih video snimaka i koji ne prikazuje ništa sa čime većina gradjana Crne Gore, ali i regiona već nije bila upoznata, izazvao je veoma negativne reakcije protivnika nezavisne Crne Gore.
U emisiji se može vidjeti što je sve govorio Amfilohije (Radović), ali i što su radili njegovi svještenici, u proteklih 30 godina.

-----------------
Decembra 1990., još za života vladike Danila Dajkovića za mitropolita Eparhije crnogorske-primorske ustoličen je dotadašnji episkop banatski Amfilohij Radović. On je tada, uz prisustvo Momira Bulatovića, Radovana Karadžića, patrijarha SPC-a Pavla, ali i oficira tadašnje JNA, pozvao da se izvade i opoje kosti iz jama i poručio da “ako nema mira medju mrtvima neće biti mira ni medju živima”.
Na titlu, kako je navedeno, Amfilohijeva tadašnja besjeda, pokazalo je vrijeme, bila je gotovo proročanska, i podjseća da u godinama koje su uslijedile mira nije bilo, ni na prostoru bivše Jugoslavije, ni na vjerskim svetkovinama, ni u crnogorskim crkvama.
“U Crnoj Gori produbljene su stare podjele. Vrata crnogorskih hramova otvorena su za ratne zločince, ali ne i za Crnogorce”, poručuje se na početku filma u kojem se hronološki, kroz dijelove govora i poruka, prikazuje djelovanje Amfilohija.
U dokumentarnom filmu prikazani su snimci nalaganja badnjaka od strane SPC-a na Cetinju 1991. godine na kojima se u društvu Amfilohija vidi Željko Ražnjatović Arkan, kao i druga unoformisana i naoružana lica, te niz skupova na kojima je Amfilohije u društvu Šešelja, sa guslama i četničkim skupovima.
“Za sve zavedene neuke i neobaviještene gradjane ovo je onaj crv sumnje da se zapitaju i malo više informišu ko je ustvari Risto Ćirov Radović (Amfilohije). Ova emisija ne može ni naslutiti njegova nedjela tokom proteklih 30 godina, a čitavi serijal bi mogli posvjetiti svastočinstvu Rista Ćirovog”, stoji u jednom od niza komentara na sjatu RTCG.
U odgovoru na reagiranja Mitropolije SPC-a i onih političara koji su stali na stranu Amfilohija da će film poslati na relevantne medjunarodne adrese uredništvo RTCG je ocjenilo da će na tim adresama ponovo biti vidjeni osudjeni ratni zločinci, koje je Mitropolija rado ugošćavala i odlikovna i time aminovala njihova djela.
U zaključku se poručuje da je na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider Demokratskog fronta (DF), kroz Čičine naočare, u "Svjedok božje ljubavi" vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu.

"Svjedok božje ljubavi"

Identitet br.2 .... prilozi i iz Australije

IDENTITET BR 2

Elektronsko izdanje časopisa Identitet 2 mozete pogledati na ovom linku

Cetinje, 4.4.2020.
S A O P Š T E NJ E

Iz štampe je izašao drugi broj IDENTITET-a, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore. Misija časopisa je da pruži doprinos očuvanju i jačanju crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta kroz prezentaciju kulturne baštine Crne Gore, promociju naučnih, umjetničkih, sportskih, političkih i drugih uspjeha crnogorskih iseljenika i sublimaciju patriotske energije, rasute širom svijeta, svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu.
Drugi broj IDENTITETA otvara prilog iz Crne Gore u kojem dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, predstavlja tu najznačajniju instituciju iz domena očuvanja nacionalne kulturne baštine.
Dr František Šistek iz Češke piše o izložbi crnogorskog dizajnera i ilustratora Dejana Batrićevića koja je održana u Pragu, dok se dr Igor Kosić iz Moskve predstavlja tekstom o Crnoj Gori i njenim analogijama u svijetu.
Crnogorsku zajednicu u Australiji, uz istorijski presjek migratornih procesa na tom dalekom kontinentu, u dva odvojena teksta predstavljaju Mihailo Mandić i Miodrag Iličković.
Milka Dragović iz Brazila donosi priču o malobrojnoj crnogorskoj zajednici u višemilionskoj metropoli Sao Paolo, dok Julka Pejović sa Kosova piše o životu i djelu crnogorskog slikara Zvonka Pavličića.
O Mariboru i aktivnostima crnogorske zajednice u tom slovenačkom gradu piše Dijana Medved Pajković, iz Hrvatske akademik Milorad Nikčević predstavlja kulturno-istorijski i jezički prikaz Peroja u Istri, dok iz Srbije Nenad Stevović piše o identitetskom inženjeringu u toj državi.
Rubrika posvećena diplomatiji donosi priču o Crnogorskom danu u Njujorku 1918. godine, kada je kraljevini Crnoj Gori odato priznanje za doprinos savezničkoj pobjedu u Prvom svjetskom ratu. Tu je i prilog sa cetinjske promocije knjige o Kraljici Jeleni koju je napisao Italijan Guljelmo Bonano di San Lorenco.
U rubrici Crnogorska emigrantska poezija objavljeni su rodoljubivi stihovi Nikole Petanovića, a tu je i rubrika Mladi literati iz dijaspore. Iz zbirki Narodnog muzeja Crne Gore predstavljeni su Metalne toke i Njegoševa vladičanska odežda, a u rubrici Crnogorska kužina prenosi se tekst Marije Čolpe o tučenim maslinama.
Identitet izlazi kvartalno, četiri puta godišnje, izdavač je NVO “Crnogorski identitet” sa Cetinja, a glavni i odgovorni urednik je Nenad Stevović, publicista i istraživač crnogorske dijaspore.

Intervju portalu revije FOKUS

INTERVJU - Mihailo Mandić

Zahvaljujući glavnom uredniku portala Revije Fokus, Seadu Hodziću, upoznajemo vas sa više podataka o ovom portalu. Sa Seadom smo i do sada imali izuzetnu saradnju. Ovaj INTERVJU je nastavak našeg prijateljstva koji datira i prije početka rada štampanog lista Fokus.

Prvi broj Revije FOKUS izašao je 21. maja 2008. godine u Njujorku i za kratko vrijeme stekao veliki broj čitalaca. Činjenica da u Njujorku i SAD ne postoji nijedan list koji okuplja ljude porijeklom iz Crne Gore, motivisala nas je da krenemo u tu misiju, uvjereni da uspjeh neće izostati. I nijesmo se prevarili.
Novine smo distribuirali širom SAD i Kanade, a odredjeni broj primjeraka slali i u Crnu Goru.
Od štampanje prvog broja Fokusa, svaki naredni je iščekivan s nestrpljenjem. Ubrzo je postao najčitaniji periodični list sa prostora bivše Jugoslavije u državama Njujork i Nju Džerzi, a na nekim američkim prodajnim mjestima kupovalo se više od 140 primjeraka – više čak i od mnogih poznatih američkih novina.
Stotine novinskih priča, reportaža, intervjua, komentara, priča o “malim” i velikim ljudima, o životu u Americi i Kanadi, priča iz zavičaja. Sve to je bio sadržaj štampane verzije Revije Fokus.
Nakon šest godina od izlaska prvog broja Fokusa, svjesni svih prednosti koje pružaju on-line izdanja u odnosu na štampane medije, odlučili smo da redizajniramo naš web portal i svu raspoloživu energiju usredsredimo da zaživi medju našim ljudima u dijaspori i zavičaju.
Portal Revije Fokus je prilika da se svi iseljenici razasuti po čitavom svijetu okupe na jednom mjestu, da iznesu svoje stavove i razmišljanja, da daju svoje sugestije, predloge, ali i kritike, jer smo mi otvoreni za svaki vid saradnje. Istovremeno, naš cilj je da budemo bliži jedni drugima, da se upoznajemo i družimo. Želimo da otvorimo teme od značaja kako za nas iseljenike, tako i za one u zavičaju koji se bore za pravedniju, časniju i bolju Crnu Goru.

Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

VRIJEDAN JUBILEJ .... 26.12.2018. NAVRŠAVA SE 23 GODINE OD OSNIVANJA PRVE CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE

Godišnjica osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije

26.12.2019. navršavaju se 23 godine od osnivanja prve etničke zajednice Crnogoraca u Australiji. Bili su to počeci organizovanja udruženja koje se jasno odredilo po pitanju borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti. Trebalo je u to vrijeme iskazati veliku gradjansku hrabrost i suprotstaviti se protivnicima ideje samostalne i medjunarodno priznate Crne Gore.
Odmah po osnivanju znali smo da ocijenimo važnost i moć Interneta pa smo medju prvima napravili jedan izuzetno moćan i medju našom dijasporom širom svijeta popularan web sajt koji je ogledalo svih naših aktivnosti. Sajt je platforma i za mnoga druga naša udruženja sa kojima održavamo prisnu saradnju.
Uvijek iznova naglašavam značaj Internet revolucije koja je iz temelja izmijenila način organizovanja dijaspore. Nije u pitanju samo naša zajednica! Slično je sa mnogim ostalim udruženjima. U Crnoj Gori nikako da uhvate korak sa vremenom i odmaknu se od zastarelih stereotipa iseljeničkih prebrojavanja i druženja na stari način. Ranija redovna nedeljna okupljanja su izgubila svaki smisao! Nekada su ti susreti bili izvor informacija koje su nam sada postale dostupne jednostavnim klikom na mobilnom telefonu. Izuzetak su samo udruženja čiji su iseljenici koncentrisani u jednom uskom krugu, ali takvi se mogu prebrojati na prstima jedne ruke!
Crnogorska etnička zajednica se i ove godine sprema da promoviše i naše iseljeništvo i Crnu Goru na jedan reprezentativan način na premijerskoj večeri u martu mjesecu i da proslavi Dan nezavisnosti sa svojim članovima u Melburnu u maju.

Ovo je prilika da se još jednom podsjetimo na dio onoga čime se možemo pohvaliti:

- Odmah nakon osnivanja naša zajednica je sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske igrala značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke dijaspore na svjetskom nivou. Uzeli smo učešće na prvim Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
- Bili smo dio delegacije 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku kada smo potpisali «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
- Naša zajednica je bila aktivni učesnik predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
- MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
- U Australiji smo jedini organizovali uspješnu promociju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru
- Cijelo vrijeme smo pisali apele, saopštenja, reagovanja i pisma podrške borbi za obnovu crnogorske državnosti
- Našom zaslugom imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i trudimo se da reprezentujemo Crnu Goru na najbolji mogući način. Postali smo dio širokog kruga etničkih zajednica Australije
- Crnogorska etnička zajednica Australije figurira u skoro svim institucijama australskog sistema kao autentični predstavnik Crne Gore.
- Zahvaljujući nama po prvi put u Popisu Australije pojavljuje se nacionalna odrednica Crnogorac!
- Naša zajednica pomaže našim gradjanima i ovdje i u Crnoj Gori na mnogo načina. Prve informacije o Australiji naši, zainteresovani da se ovdje usele, dobijaju preko nas.>br> - Naš web sajt je jedan od najznačajnijih i najposjećenijih sajtova cjelokupne crnogorske dijaspore preko kojeg pomažemo našim iseljenicima sa pregršt korisnih informacija
- Naša zajednica posreduje i pokušava da pronadje osobe koje su pokidale svoje veze sa svojima u Crnoj Gori
- Crnogorska etnička zajednica je, nakon uporne prepiske, natjerala Poštu Australije da u svoj softverski sistem uvrste kao posebnu državu i Crnu Goru - do tada, šest godina nakon nezavisnosti, na svim pošiljkama ste morali napisati Serbia and Montenegro!
- Odstranili smo sve anticrnogorske i fašističke radio reportere sa državnog SBS radio programa na srpskom jeziku koji je sve do našeg angažovanja bio prava Gebelsova mašinerija. Sada tu radio stanicu rado slušaju kako Srbi, tako i Crnogorci.
- Očistili smo taj radio i od svještenstva SPC odakle su i popovi odstranjeni što se graničilo sa nemogućom misijom i na taj način pomogli i osoblju srpskog radio programa da svoj posao rade na profesionalan način - što oni i čine!
- Predstavnik naše zajednice je već u drugom mandatu član Savjeta crnogorske dijaspore.
- Zahvaljujući našoj zajednici gradonačelnik opštine u kojoj je registrovana CEZA postavlja crnogorsku zastavu na jarbol sidnejske opštine prilikom svih značajnijih datuma iz crnogorske istorije.
- Prošle godine (2018.) na centralnom mjestu sidnejske opštine Rockdale, uz prisustvo opštinskih i državnih funkcionera, zasadjeno je drvo posvećeno Danu nezavisnosti Crne Gore.
- Crnogorska etnička zajednica je, uz blagoslov mitropolita Mihaila, registrovala Crkvenoškolsku opštinu CPC u Australiji

MEAA je bila i ostala istinski reprezent crnogorskih nacionalnih interesa u Australiji i takva će i ostati.

Sydney, 26.12.2019.

Mediji u Crnoj Gori su sa interesovanjem propratili nas jubilej i objavili vijest o tome na svojim portalima, u dnevnoj stampi i na TVCG:

Moja Crna Gora:
Moja Crna Gora
AntenaM:
AntenaM
MINA:
MINA
CDM:
CDM
Aktuelno.me:
Aktuelno.me

Povodom godišnjice osnivanja naše zajednice stigla je čestitka i od Uprave za dijasporu na kojoj se iskreno zahvaljujemo:

Apology and Retraction

I refer to the Montenegrin Ethnic Association of Australia website post, published by me, Mr Mihailo Mandic, President of the Montenegrin Ethnic Association of Australia, in early June 2020 and entitled “Mešetarenje dijasporom”. It has been pointed out to me that certain readers may have understood the website post to mean that Mr Boban Stojovic and his immediate family members are untrustworthy, are deceitful, are liars, have acted misleadingly, are not fit to carry out duties when acting as a board member of a Montenegrin Association and are not morally upstanding members of the community. I hereby accept and declare that my comments to this effect are without foundation and untrue. I unreservedly retract the statements made by me and apologise for any embarrassment and hurt caused to Mr Boban Stojovic and his immediate family members as a result of my comments. I undertake to publish this apology and retraction on the website ‘www.montenegro.org.au’ and I will not remove same from the website until further notice. Mihailo Mandic, President MEAA
_____________________________________________________________________________
Upucujem izvinjenje i poricem objavu koju sam objavio u svojstvu predsjednika udruzenja ‘Montenegrin Ethnic Association of Australia’ pocetkom juna 2020 godine pod naslovom “Mesetarenje dijasporom”. Ukazano mi je da je ova objava mogla da ostavi utisak odredjenim citaocima da su g-din Boban Stojovic i njegova najuza porodica nepouzdani, obmanjivi, lazljivi, da se isti bave laznim predstavljanjem, da nemaju moralni kredibilitet da budu clanovi uprave i da isti nemaju moralni kredibilitet u siroj drustvenoj zajednici. Ovim prihvatam i priznajem da su moji komentari ovim povodom neosnovani I netacni. Bezrezervno poricem svoje navode i upucujem izvinjenje zbog sramote I bola koji sam nanio g-dinu Bobanu Stojovicu I njegovoj najuzoj porodici povodom mojih navoda. Obavezujem se da cu objaviti ovo izvinjenje na sajtu www.montenegro.org.au i da isto necu uklanjati sa navedenog sajta do daljnjeg. Mihailo Mandic, Predsjednik MEAA

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji



	Program \| O nama \| Uprava i clanstvo \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt \|