Kod katolika u Boki Kotorskoj Božić se smatra
najvećim porodičnim praznikom. Pripreme za proslavu Božića
počinju dosta ranije, a odnose se na kupovinu poklona (ukućani jedni drugima
kupuju poklone), zatim na kićenje jelke, branje badnjaka, spremanje
peciva i sl. Badnjaci se sijeku dva tri dana prije Božića ili na
Badnji dan. Uvijek se odsiječe onoliko badnjaka koliko ima
članova porodice, i muških i ženskih. Na Badnji dan se ne smije
ništa tražiti na zajam i nastoji se da se, do ovoga dana svi dugovi
izmire. Kao i kod drugih hrišćana, na Badnji dan je strogo
zabranjeno da se jede mrsna hrana. U prvi mrak, muškarci unose
badnjake. Kada ulaze u kuću, kažu:" Dobro veče i nazdravlje vam
Badnje veče" a ovi odgovaraju:" Hvala vam", a za tim ih posipaju
rižom ili pšenicom. Pošto se badnjaci nalože, domaćin kuće ih
prelije sa vinom. Nakon što se pomole Bogu, sijedaju za trpezu na
kojoj je sva hrana posna. Tu ima posne fadžole (pasulja), priganica,
ribe, bakalara, meda i sl. Od pića se pije prvenstveno vino, ali i
rakija. Od momenta kada su se badnjaci unijeli u kuću, pa sve dok ne
pregore, ne prestaje povremeno pucanje iz vatrenog oružja. U ovim krajevima, u crkvu se ide oko pola
noći, i to je najsvečaniji dio proslave Božića. I ujutro se,
takođe, ide u crkvu.
Ovdje nije običaj da se za polaznika zove posebna osoba. Polaznik je
onaj koji prvi uđe u kuću. Istina, to mora biti muškarac. Njega ce
domaćica kuće darivati peškirom, čarapama, maramicom, a ponegdje i
košuljom. Svi oni koji idu da čestitaju Božić, a to je
najčešće
drugog i trećeg dana, to čine riječima:" Nazdravlje vam
Božić", a
ovi drugi samo zahvaljuju. Kod ovih katolika ima jedan
kuriozitet, a to je da se u crkvi
napravi ambijent kao u prostoriji u kojoj je rođen Isus Hristos sa
malim jaslicama. Od jela za Božić se najviše spremaju razne vrste mesa
(kuvano, pečeno, suvo, kobasice, pečenice), zatim sir,
salata, kolači i dr. Ove podatke sam zabilježio po kazivanju
Đine Punošević, rođene Petrović iz Škaljara, stare 68
godina.
|