BOŽIĆ kod malisorskih katolika

Kod svih katolika Božić je jedan od najvećih hrišćanskih praznika. On se uvijek proslavlja 25. decembra i uvijek traje tri dana. Međutim, kao i kod ostalih hrišćana, Božiću prethode božićni posti. To su dani kada se sva hrana spravlja na ulju, odnosno izbjegava se hrana životinjskog porijekla, osim riba. Kada se primakne dan Božića, domaćin kuće ide u šumu da bere badnjak, ili ga na drugi način nabavlja. To se čini najčešće na Badnji dan ali može i koji dan ranije. Sijeku se tri badnjaka. Na Badnji dan se mogu obavljati svi poslovi koji se inače obavljaju običnim danima. Jedino na Badnji dan ne valja bilo što pozajmiti. U vrijeme božićnjih posta neko i ne posti svaki dan, ali na Badnji dan se mora postiti. Domaćica sprema za večeru obično posni pasulj, priganice, ribu, med, salatu, a od pića obavezna je rakija i vino. Uveče, kada padne prvi mrak, domaćin ili neko koga odredi domaćin kuće, unosi badnjak. Na pragu kuće zove se domaćin i kada se ovaj odazove kaže se:" Dobro veče i srećno vam Badnje veče!" Iz kuće mu odgovaraju:" Sve ti srećno i veselo bilo !" Poslije ovoga, badnjak se postavlja na ognjište, a preko njega unakrst se stavlja jedna grančica od vinove loze, naravno ako je ima. Pošto se večera postavi na nisku trpezu, domaćin kuće uzima po malo od sve hrane koja se tu nalazi i stavlja je na badnjak govoreći:" Zdravi ste badnjaci veseljaci, ja vas hlebom i vinom, a vi nas zdravljem i veseljem". Nakon ovoga, svi ukućani se uz svijeće pomole Bogu i sjedaju na slamu, koju je domaćica ranije unijela u kuću, i večeraju. Poslije večere se čuje guslarska pjesma. Tada se obično poslužuju orasi i kestenje. Ovu veče niko nikome ne dolazi u posjetu. U kasne sate, kada badnjak preko sredine pregori, neko od domaćih izađe iz kuće i puca iz vatrenog oružja. Rano ujutro, u cik zore, dolazi polaznik, koga je domaćin kuće ranije pozvao za polaznika. Napominjemo da se polaznik može mijenjati. To zavisi od volje domaćina kuće. Polaznik ulazi u kuću i govori:" Dobro jutro i srećan vam Božić"! Ovi mu odgovaraju:" Sve ti srećno i veselo bilo"! Poslije ovoga polaznik prilazi badnjacima koje je domaćica rano podložila i sa malo hrastovih grana tarka badnjake, pa kada se pojave varnice, govori:" Koliko je ovih varnica toliko u kući muških glava, sreće, zdravlja i napretka. Koliko je ovih varnica toliko imao ovaca, govedi, konja, košnica"! Kada se ovaj ceremonijal završi, domaćica iznosi pred polaznika raznovrsnu hranu, a najviše razne vrste mesa. Naravno, i ukućani se omrse sa polaznikom.
 

Običaj je da se u ponoć, na Badnje veče ide u crkvu. To se čini i ujutro na Božić. Poslije povratka iz crkve, domaćica daruje polaznika košuljom ili peškirom, čarapama i sl, i to kada polazi kući. Pošto se Božic slavi tri dana, to se za ovo vrijeme međusobno posjećuju rođaci, prijatelji, komšije i drugi. Jedni drugima čestitaju Božić rijecima:" Nazdravlje Božić" a ovi odgovaraju:" Hvala, takođe"! Pri tome se ljube tri puta. Treba navesti i to da se nekoliko dana ispred Božića obavezno kiti jelka, što je radost za đecu. Na jelku se obično stavljaju razne bombone, ukrasi i slično.
 

Postoji običaj i to u nekim seoskim domaćinstvima da se na Božic nešto vraća. Tako npr. Domaćica ujutro unosi u kuću kokošku i vrti je oko ognja, a ovo čini da joj kokoške ne nose jaja van legla koje je ona postavila ili kako to one kažu - da kokoške ne gube jaja. Pored ove ima i drugih vradžbina koje prate božićno slavlje.