Pravoslavni živalj u ovom mjestu a posebno stariji
ljudi,
redovno se postili sve božićne poste. Jedan ili dva dana prije
Badnjeg dana muškarci idu da sijeku badnjake. Za Badnjak se siječe
hrastovo drvo ili (u nedostatku hrasta) maslinovo drvo. Koliko je muških glava toliko se
siječe badnjaka. Badnjaci su oblice veličine
40 do 50 cantimetara. Od sagovornice smo saznali da su kod njih jedne godine
posjekli 17 badnjaka. Mora biti neparan broj. Ako ima 14 muških
glava, treba da se posiječe 15 badnjaka itd. Svi badnjaci se ne
unose u kuću na Badnje veče, već samo jedna trećina, a jedna
trećina
na Vasiljev dan na staru novu godinu, zatim, uoči Bogojavljenja, a
po neko i na Savindan. Na Badnji dan domaćin kuće zareže badnjake na
oba kraja, a domaćica iste ukrasi sa lovorikom, maslinom i crvenom
vrpcom. Pored ovoga, domaćica peče pecivo i kuva meso za
Božić. Pošto padne mrak, domaćin sa ostalim muškim glavama unosi
badnjake,
a žene ih dočekuju, posipajući ih orizom ili žitom. Pri ulasku
govore:" Dobar večer i nazdravlje vam Badnje veče"!
Ujutro, ko prvi od muškaraca dođe taj je polaznik i on
ostavlja pored badnjaka nešto novca, a pri polasku kuci dobije od
domaćice peškir, čarape, maramicu i sl. Poslije dolaska
polaznika,
ide se u crkvu na jutarnju leturgiju. Ovdje je karakterističan
običaj za vrijeme ručka. Naime, kada se sjedne da se ruča, svak
drži
po malu svijeću (mirobožnicu) i svi se između sebe po tri puta
ljube u lice i izgovaraju ove riječi:" Mir božji, Hristos se
rodi,
molimo se Bogu i roždestvu Hristovu, nazdravlje!" Na Božić se
dočekuju gosti sa punom trpezom, ali se oni malo zadržavaju, jer
svak od pravoslavnih očekuje svoje goste.
Vasilije Mujo Spasojević - "Običaji u Crnoj Gori"
|