Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... |  Prezimena u CG l Plemena u CG



Pleme   BRČELI   ili   BRČELO

 

 

Ovome plemenu već znamo granice na sjeveru: prema istočnoj i zapadnoj Podgori, prema Dupilu i prema Riječkoj Nahiji (prema Građanima). Poznata nam je  takođe granica na zapadu, prema Paštrovićima (u Boki Kotorskoj): od Maloga Sokola na sjeveru pa do Krnjka (brdo Krnjak) na jugu.
Na jugoistoku, prema plemenu Gluhom Dolu, brčeoska granica ide od Krnjka "na vr' Strane od Krnjka pa preko Grošta na Donje Potoke", zatim na vis Kaliće, pa na Poljice Rasovatačko i dalje na brdo Mali Rasovatac, a sa njega na vrh planine Rasovatca ili Trojice. Dalje prelazi preko visova: Zmijine Glavice, Samoborske Glavice, Smrdeša, Rusopasta i Vrijesa, te izlazi na veliku goru Baline i penje se "na Mićunovu Dubravu na vr' Balina", pa zatim ide na visove: Krstac pod Glibovac, Tijesnu Ulicu i Brbuljački Krš, i time izlazi na planinu Bjelasicu, na kojoj se i završava.
Kao što se prema opisanim granicama vidi, oblast plemena Brčela čini vrlo dobru geografsku cjelinu. Ona je istina nagnuta i donekle otvorena prema rijeci Oraovštici (ili Sjenokoskoj Rijeci ili Opačkoj Rijeci, kako taj njen dio često zovu), ali je i na toj strani zastićena visokim i krševitim brdima i stranama. Gotovo u sredini plemenske oblasti je veliko i staro naselje, Brčeli. Zbog svoga vrlo zgodnog i zaklonitog položaja pod visokim planinama i ujedno zbog podesnog klimata ono je privlačilo jos pažnju Nemanjića i zatim Balšića, te su kod njega podizali svoje zadužbine i šta više dvore, u kojima su boravili. Te su zadužbine bile od starine zborna mjesta cijele Crmnice. Uloga naselja Brčela kao plemenskog središta još je osobito bila pojačana i time, što su u njemu od vajkada sjedjela jaka i stara bratstva, koja su uvijek okupljala oko sebe ostalo stanovništvo ove oblasti u tijesnu plemensku zajednicu. Četiri grupe najjacih bratstava u ovom naselju imaju zajedno 160 domova, a to je više od polovine svih porodica u plemenu (u cijelom plemenu ima 299 porodica).
Brčeljani su zbog toga zadobili zemljišta i izvan svoje plemenske oblasti, osobito u istočnoj Podgori i u Lugu kod Vira.

Glavno naselje ovoga plemena, Brčeli, dijeli se na dva "sela": Gornje i Donje Brčele, koje ponekad u govoru označavaju kao: Gornje i Donje Selo. Sjeverozapadno su od njih "selo" Tomići, a jugoistočno od Brčela "selo" Brijege.

Gornji Brčeli
su, kao što im i samo ime kaže, viši, a južniji, dio naselja Brčela. Oni su po stranama u dnu planina Rasovatca i Krstca i po dolovima i valama, što su među izdancima tih planina. Usled toga se dijele na četiri "mahale". koje se sve, osim jedne, zovu po svome glavnom bratstvu (a ponekad se naziv "mahala" zamjenjuje riječju "Kuće").
Na južnijim i višim položajima su: Mahala Popovića, u kojoj su bratstva: Popovići (32 kuće) i Špadijeri (3 kuće) i Srednja Mahala sa bratstvima: Boskovici (15 kuca), Aleksici (11 kuca), Knezevici (2 kuce), Tomasevici (12 kuća) i Franovići (1 kuća). Niže ove dvije "mahale" su: Mahala Rolovića, u kojoj su sami Rolovići (s ogrankom Nikaljevićima; 25 kuća), i Mahala Iličkovića, u kojoj su osim Iličkovića (25 kuća) i Subotići (2 kuće).
Od imenovanih bratstava jednu veliku grupu srodnih bratstava čine Popovići, Boškovići, Aleksići i Knezevići, a drugu Rolovići i Iličkovići. Ostala su bratstva svako zasebnog porijekla.

Donji Brčeli
su po nižem i pitomijem zemljištu nego Gornji. Kuće su dijelom po stranama i po ivicama omanjih dolova a dijelom na samim brdima i glavicama (poglavito na Bojkovoj Glavici i na Leverdinu Brijegu). Nema podjele na mahale, nego se razlikuju samo grupe kuća od pojedinih bratstava: Leverde (5 kuća), Kopitovići (14 kuća), Jovanovići (27 kuća) i Gojnići (23 kuće). A neki put se čuju i nazivi: Kuće Gojnića, Kuće Jovanovića itd.

Tomici
Ovo je "selo" poglavito po dnu brda Strugova a nešto i po dvijema susjednim dolovima. Dosta je zbijeno, i razlikuju se samo donekle grupe od bratstveničkih kuća. - Bratstva su: Đonovići (55 "domova"), Raknići (5 "domova"), Marovići (9 "domova"), Ćetkovići (3 "doma") i Lješevići (6 kuća). Ova su dva poslednja bratstva zajedničkog porijekla.

Brijege 
su, kao što im i naziv kaže, na dva "brijega", na njihovim donjim stranama i nad ivicama dolova i dolaca, kao što su po dnu tih bregova. U "selu" su tri zasebna bratstva: Markovići (15 kuća), Vulićevići (ili Ulićevići, 4 kuće) i Mijovići (5 kuća).

 

 

Odštampaj stranicu

Vrati se na početak
www.montenegro.org.au