Program | O nama | MEAA u medijima l Prezimena u CG l Reagovanja, pisma... | Traže se l Kontakt
|
|
|
|
|
Program | O nama | MEAA u medijima l Prezimena u CG l Reagovanja, pisma... | Traže se l Kontakt |
|
|
|
|
Vlada
Crne Gore Uprava za dijasporu
SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA
IZVJEŠTAJ Podgorica, jul 2017. godine NAPOMENA: Savjet za saradnju sa iseljenicima (u daljem tekstu: Savjet) konstituisan je 27. septembra 2016. godine, na sjednici održanoj u staroj zgradi Vlade Crne Gore u Podgorici. Shodno tome, ovaj Izvještaj se odnosi na period od dana konstituisanja do 31.12.2016. godine. S A D R Ž A J I
NORMATIVNO PRAVNI OKVIR 1 a) Rad odbora Savjeta na pripremi konkretnih projekata iznjihovog domena5
b) Savjetodavni rad Savjeta na analizi I izradi Nacrta akcionogplana realizacije Strategije saradnje c) Kompletiranje članstva u odborima Savjeta 5 d) Prisustvo Savjeta u medijima5 IV PREPORUKE 1 I NORMATIVNO-PRAVNI OKVIR Usvajanjem Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima („Službeni list Crne Gore“ broj 47/15) (u daljem tekstu: Zakon) stvoren je normativno-pravni okvir za značajno unapređenje saradnje sa iseljeništvom. Ovaj pravni akt prvi je takve prirode u Crnoj Gori. Namjera zakonodavca bila je urediti ovu veoma značajnu društvenu oblast, te sadržajno i na obostrano koristan način definisati međusobne odnose između iseljenika i iseljeničkih zajednica i udruženja sa jedne strane, kao i državnih institucija Crne Gore sa druge. U smislu sadržaja Zakona, posebno vrijedi istaći da je Zakon predvidio niz konkretnih rješenja relevantnih pitanja. Naime, Zakon je ekplicitno odredio nosioce saradnje sa iseljenicima. U prvom redu to je Vlada Crne Gore, koja (koristeći ekspertizu, informacije i predloge relevantnih organa državne uprave) definiše politiku saradnje sa iseljenicima i usvaja Strategiju saradnje sa iseljenicima (ovo se odnosi na period od 2015 do 2018. godine), kao i Akcioni plan za njenu realizaciju (2016-2018). Izvršno tijelo, koje aktivno sprovodi politiku Vlade Crne Gore u domenu saradnje sa iseljenicima je Uprava za dijasporu koja djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. Pored toga, vrijedi istaći da je Zakon predvidio stvaranje uslova za pružanje materijalno-finansijske podrške putem izdvajanja iz Budžeta Crne Gore za aktivnosti koje se odnose na pitanja od značaja i interesa za iseljenike i iseljenička pitanja uopšte, bilo da se ona realiziraju u matici i/ili iseljeništvu. Osim toga, Zakonom su definisana i druga relevantna pitanja poput dodjeljivanja nagrada za pojedince i organizacije iseljenika po raznim osnovama, organizacija Dana iseljenika, način vođenja evidencija iseljenika, kao i donošenje više podzakonskih akata koji su u neposrednoj vezi sa odredbama samog Zakona (npr. Pravilnik o uslovima i načinu sufinansiranju projekata i programa iseljenika i njihovih organizacija, Poslovnik o radu Savjeta za saradnju sa iseljenicima, Pravilnik o dodjeli nagrada istaknutim iseljenicima i organizacijama, itd). Ipak, i gotovo sigurno, najveće i najznačajnije unapređenje utvrđeno odradbama Zakona odnosi se na uspostavljanje Savjeta za saradnju sa iseljenicima, kao stalnog savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore sastavljenog od predstavnika iseljenikakandidovanih od strane najreprezentativnijih, najorganizovanijih i najuglednijih organizacija crnogorskih iseljenika u svijetu. II KONSTITUISANJE SAVJETA ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA U skladu sa Zakonom o saradnji Crne Gore sa iseljenicima (“Sl.list CG" 47/2015), nakon sprovedene procedure kandidovanja predstavnika iseljenika od strane iseljeničkih udruženja i drugih oblika organizovanog djelovanja, odnosno donošenja Rješenja o imenovanju članova Savjeta za saradnju sa iseljenicima br. 08-2095/4, Uprava je organizovala Konstitutivnu sjednicu Savjeta za saradnju sa iseljenicima, koja je održana 27. septembra 2016. godine u Podgorici. Na navedenoj sjednici, nakon utvrđivanja mandata svih članova Savjeta, i održanog svečanog dijela sjednice u kojem se, pored ostalih, skupu obratio tadašnji predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović (te na taj način nedvosmisleno potvrdio značaj koji saradnja sa iseljeništvom ima u politici Vlade), usvojen je Poslovnik o radu Savjeta, te temeljem istog, u demokratskom duhu i tajnim glasanjem, izabrano rukovodstvo odnosno predsjednik i potpredsjednici Savjeta, kao i sekretar. Za predsjednika Savjeta za saradnju sa iseljenicima, većinom glasova, izabran je dr Nenad Popović iz Njemačke, dok su za potpredsjednike izabrani Boris Popivoda iz Makedonije, Edin Latić iz Luksemburga, Ruždija Jarović iz SAD-a i Martin Junčaj iz Švajcarske. Za sekretara Savjeta izabrana je Elvira Bekteši iz Uprave za dijasporu. Potom su, na prijedlog predsjednika Savjeta (u skladu sa članom 16 Zakona), izabrani predsjednici Odbora Savjeta (ukupno njih 11), koji su naknadno, u okviru utvrđenog roka, dostavili kompletiranu informaciju o sastavu odnosno članstvu svojih Odbora. Za predsjednike Odbora izabrani su: Mirko Zečević - Odbor za jačanje kulturnog i državnog identiteta, prof. dr Milorad Nikčević - Odbor za nauku i prosvjetu, Dejan Šestović - Odbor za sport, Sabrija Vulić - Odbor za informisanje, Mihailo Mandić - Odbor za zaštitu prava i položaja iseljenika, Refik Radončić - Odbor za privredno partnerstvo, Mirza Redžić - Odbor za evropske i evroatlanske integracije, Vladislav Popović - Odbor za pravna pitanja, dr Slobodan Drakić - Odbor za zdravstvo i zdravstvenu zaštitu, Emira Mustajbašić Ličina - Odbor za ravnopravnost polova i Alex Rohas Božović - Odbor za širenje crnogorske zajednice u svijetu. Konstitutivna sjednica Savjeta okončana je upućivanjem snažne poruke svim članovima Savjeta da se u narednom periodu angažuju na unaprijeđenju veza matice Crne Gore i njenog iseljeništva, kao i da u zemljama u kojima žive i djeluju aktivno rade na razvoju novih mogućnosti za obostranu, produktivnu i sadržajnu saradnju. U dijelu procedura kandidovanja i izbora predstavnika iseljenika u Savjetu, zaključeno je da bi, ubuduće, trebalo voditi računa o realnom stanju u iseljeništvu, masovnosti, ali i radu i uticaju pojedinih iseljeničkih organizacija u sredini u kojoj žive. S tim u vezi, naveden je primjer Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, koja nema svog predstavnika u Savjetu iako se radi o izuzetno aktivnoj organizaciji koja okuplja najveći broj naših iseljenika u ovoj zemlji. III AKTIVNOSTI SAVJETA ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA Uvažavajući specifičnosti koje karakterišu organizaciju rada Savjeta, a koje se u prvom redu odnose na disperziju njegovog članstva, odnosno činjenicu da većina članova živi i djeluje u različitim državama, često i kontinentima, po okončanju Konstitutivne sjednice Savjeta radilo se na osmišljavanju umrežavanja članova Savjeta i održavanju aktivnog odnosa članova prema zaduženjima u ovom tijelu. Koristeći mogućnosti koje proizlaze iz rasprostranjenosti i ekonomičnosti elektronskih oblika pisane i verbalne komunikacije, odnosno dostupnosti elektronskih društvenih medija, nastavljen je intenzivan rad i saradnja uz redovne međusobne konsultacije. Posebno vrijedi istaći angažman na pripremi predloga konkretnih projektnih aktivnosti, odnosno doprinos koji je članstvo Savjeta za saradnju sa iseljenicima dalo u okviru procesa analize odnosno dopune i/ili dorade Nacrta akcionog plana realizacije Strategije saradnje sa iseljenicima za period 2016-2018, kao i aktivan rad na dodatnom kadrovskom popunjavanju Odbora Savjeta. a) Rad Odbora Savjeta na pripremi konkretnih projekata iz njihovog domena Imajući u vidu mandat Savjeta koji proizilazi iz člana 14 Zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na nadležnosti opisane u stavu (2) ovog člana, u mjeri determinisanoj brojnošću pojedinih Odbora, njihovim kadrovskim kapacitetima odnosno kratkim (tromjesečnim) vremenskim periodom djelovanja Savjeta (na koji se odnosi ovaj Izvještaj), istaknuto je nekoliko konkretnih projektnih prijedloga od interesa za iseljenike, ali i maticu Crnu Goru. Odbor za jačanje kulturnog i državnog identiteta jedan od prvih koji je dostavio konkretni projektni prijedlog. Naime, ovaj Odbor predložio je, odnosno pokrenuo inicijativu, dostavivši detaljno razrađen plan projekta, sa utvrđenim svim relevantim detaljima realizacije, za uspostavljanje Crnogoskog kulturnog centra (CKC) u Beogradu, uz napomenu da je inicijativa podržana od strane Crnogorske nacionalne zajednice iz Beograda, Udruženje Nikola I iz Vrbasa, kao i Udruženja Crnogoraca Vojvodine iz Novog Sada. Predlozi aktivnosti Odbora za jačanje kulturnog i državnog identiteta čini sastavni dio Izvještaja o radu Savjeta (prilog 1). Odbor za zaštitu prava i položaja iseljenika predložio je projektnu aktivnost koja bi za cilj imala adekvatno obilježavanje (putem postavljanja ploče sa natpisom ili na neki drugi način)vile u Cap d'Antibes u kojoj je svoje izbjegličke dane proveo i u kojoj je umro kralj Nikola I Petrović. Spomenuti Odbor smatra da je obaveza moderne Crne Gore, da se u saradnji sa francuskim vlastima obilježi jedno tako istorijski značajno mjesto za sve Crnogorce. Pored toga, iako se formom razlikuju od klasičnog projektnog prijedloga, ovaj Odbor je, nakon sadržajne interne konsultacije članova ovog Odbora, uputio niz prijedloga za pokretanje određenih relevantnih pitanja od značaja za iseljeničku zajednicu. U prvom redu, Odbor se interesovao za pitanje regulisanja penzijskog osiguranja, odnosno pojednostavljivanje procedure za regulisanje istog u Crnoj Gori. Pored toga, Odbor je istakao problem ovjere dokumenata, te predložio mogućnost imenovanja predstavnika od povjerenja, rješenja koje postoji u nekim zemljama sa anglo-saksonskim pravnim poretkom (tzv. Justice of the Piece), koji bi bili ovlašteni ovjeravati dokumenta. Zatim, ovaj Odbor je posebno istakao pitanje preciznijeg regulisanja odnosno pojednostavljivanja postupka priznavanja državljanstva crnogorskim iseljenicima, kao i članovima porodica koje imaju za bračnog partnera crnogorskog državljanina čak i kada se životni partneri ne nalaze u formalno-pravno ozvaničenoj bračnoj zajednici. Spomenuta su i pitanja upotrebne vrijednosti iseljeničke legitimacije, pitanje uređenja glasanja crnogorskih iseljenika u inostranstvu, mogućnost regulisanja pitanja zdravstvenog osiguranja i dobijanje carinskih olakšica za iseljenike, kao i pitanje transparentnosti odnosno inkluzije crnogorskih iseljeničkih zajednica u proceduri imenovanja počasnih konzula Crne Gore. Odbor za evropske i evroatlanske integracije počeo je sa aktivnim radom na razradi konkretnog projektnog prijedloga pod nazivom "Jačanje kapaciteta crnogorskih iseljeničkih organizacija za lobiranje i zagovaranje interesa Crne Gore." Ovaj prijedlog projekta predviđa održavanje kratkih predavanja odnosno treninga lobiranja i zagovaranja koji će biti realizovani prilikom posjete predstavnika iseljenika Crnog Gori, a povodom prisustvovanja redovnoj, godišnjoj skupštini Savjeta. Cilj projekta je, koristeći demokratske mehanizme mogućnosti direktnog obraćanja građana-državljana predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u zemljama (članicama NATO i EU) u kojima žive, kao i druge načine primjerene demokratskim društvima, doprinijeti ubrzanom putu Crne Gore u procesu integracija u NATO i EU, ali i predstavljati interes Crne Gore i u drugim relevantim pitanjima. Odbor za ravnopravnost polova samostalno je počeo sa realizacijom projektne aktivnosti na utvđivanju stanja odnosno prikupljanja statističkih podataka o polnoj ravnopravnosti u dijaspori Crne Gore. Na osnovu komparacije podataka o brojnosti članstva, odnosno polu i funkciji unutar crnogorskih udruženja i drugih oblika organizovanja iseljenika, do kojih će se doći popunjavanjem, za ovu priliku posebno pripremljenog, upitnika, očekuje se prikupljanje konkretnih podataka o stanju polne ravnopravnosti i zastupljenosti žena u iseljeničkim organizacijama, društvima i klubovima, te naročito o njihovoj zastupljenosti na rukovodećim mjestima. Odbor je dostavio i predlog da za potrebe matične države, istraži i pripremi evropsko i njemačko pravo na temu ravnopravnosti polova, kao i statistike, analizu stanja i slično, ukoliko za tim postoji interes. Odbor za nauku i prosvjetu dostavio je materijal za dopunu Akcionog plana realizacije Strategije saradnje Crne Gore sa iseljenicima (period 2016-2018), u kome je predloženo više projekata u čijoj realizaciji bi učestvovao ovaj odbor. Takodje je dostavljen i materijal radnog naziva „Nacrt rada crnogorskih škola u inostranstvu“ u kojem je detaljno razrađen predlog organizacije crnogorskih škola u iseljeništvu. Između ostalog, u Nacrtu su obrazloženi cilj osnivanja crnogorskih škola u inostranstvu (jačanje veza između potomstva crnogorskih iseljenika sa matičnom državom), njeni zadaci, organizacija rada, načini finansiranja i evaluacije iste. Član odbora Neven Pajović je održao sastanke sa predstavnikom Ministarstva prosvjete i članom Savjeta Veljkom Tomićem na ovu temu, gdje je sugerisano da Nacrt, od strane Ministarstva prosvjete, bude predložen na sjednici Vlade. Predlog projekata Odbora za prosvjetu i nauku čini sastavni dio ovog Izvještaja (prilog 2). NAPOMENA: Očekuje se da će u okviru redovne, godišnje sjednice Savjeta u 2017. godini, svi Odbori Savjeta predstaviti konkretne prijedloge projektnih aktivnosti. b) Savjetodavni rad Savjeta na analizi i dopuni Nacrta akcionog plana realizacije Strategije saradnje sa iseljenicima za period 2016-2018 Na inicijativu i u saradnji sa Upravom za dijasporu, dana 19.10.2016. godine, predsjednik Savjeta u direktnoj elektronskoj komunikaciji pozvao je članstvo Savjeta da dostave konkretne prijedloge, mišljenja i sugestije na Nacrt akcionog plana realizacije Strategije saradnje sa iseljenicima za period 2016-2018. Ova aktivnost predstavljala je ujedno i prvi savjetodavni angažman ovog Savjeta. U utvrđenom roku, članovi Savjeta dostavili su svoje argumentovane prijedloge, mišljenja i sugestije u cilju poboljšanja teksta navedenog dokumenta. S tim u vezi, posebno vrijedi istaći da su članovi Savjeta u značajnoj mjeri bili fokusirani na pitanja pružanja konkretne (materijalne) podrške Crne Gore djelovanju iseljeničkih udruženja i drugih oblika organizovanja. Konkretni prijedlozi pojedinih Odbora Savjeta odnosili su se, pored ostalog, na: „iniciranje i podržavanje osnivanja posebnog književnog fonda na crnogorskom i jezicima u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, kao i knjiga i publikacija autora iz Crne Gore u iseljeničkim organizacijama (posebno u Kanadi), kao i u drugim asocijacijama u svijetu“ (prijedlog Odbora za nauku i prosvjetu). Isti Odbor predložio je i „uključivanje visokoobrazovanih kadrova iz iseljeništva u nastavne i naučno-istraživačke programe ili projekte koje sprovode institucije u Crnoj Gori“, kao i „iznalaženje najboljih modela za stipendiranje studenata, polaznika magistarskih i doktorskih studija, tamo gdje se mogu ispuniti uslovi iz Konkursa, u skladu sa budžetom nosioca aktivnosti, kao i spremnošću iseljenika da učestvuju u pokrivanju troškova studiranja u Crnoj Gori (ili inostranstvu)“. Ovaj Odbor je takođe predložio „izradu istraživačkih projekata, i po mogućnosti, objavljivanje monografije ili knjige o istaknutim Crnogrocima u rasijanju“.Pored toga, Odbor za ravnopravnost polova dostavio je prijedlog za „istraživanje i pripremu analize evropskog i njemačkog prava na temu ravnopravnosti polova“ kako bi se, po mogućnosti, nova saznanja mogla primijeniti na rad i djelovanje ovog Odbora odnosno Savjeta u cjelini. c) Kompletiranje članstva u Odborima Savjeta Kao jedan od značajnih ciljeva prepoznatih i definisanih prilikom konstituisanja Savjeta u Podgorici utvđena je potreba konstantnog djelovanja i aktivnosti članova Savjeta putem članstva odnosno angažmana u Odborima. U cilju dodatnog popunjavanja članstva Odbora kvalitetnim kadrovima, stručnjacima za određenu oblast ili oblasti u domenu djelokruga pojedninog Odbora, aktivno se radilo na animiranju i motivisanju članstva Savjeta za učlanjenje, odnosno djelovanje u okviru Odbora. Razmjenom sugestija, konkretnih prijedloga i mišljenja, odnosno ličnih kandidatura došlo je do optimalne popunjenosti i kompozicije Odbora čime je stvoren osnov za budući uspješan rad. Članstvo u Odborima Savjeta:
d) Prisustvo Savjeta u medijima Konstituisanje Savjeta, u septembru 2016. godine, sa pažnjom je propraćeno u elektronskim i pisanim medijima u Crnoj Gori, kao i nekim drugim zemljama regiona. Pored toga, vijesti vezane uz konstituisanje i rad Savjeta u značajnoj mjeri objavljene su i nastavljaju se objavljivati na internet stranicama udruženja iseljenika iz Crne Gore. Na osnovu ovoga može se zaključiti da među iseljeničkom populacijom postoji veliki interes za rad Savjeta, te je potrebno, redovnim objavljivanjem informacija i relevantnih novosti aktivno raditi na održavanju ovog interesa. Po mogućnosti treba razmotriti uspostavljanje posebnog dijela službene internet stranice Uprave ekskluzivno posvećenog radu Savjeta. Pored toga vrijedi istaći da je u cilju doprinosa kvalitetu informisanja kanadska organizacija crnogorskih iseljenika (tj. MONTENEGRO-CANADA) uspostavila informacijama bogatu, interesu korisnika prilagođenu, sadržajno i tehnički dobro kreiranu i opremljenu, neformalnu internet stranicu Savjeta na domenu: http://www.montenegro-canada.com/savjet-za-dijasporu-.html
IV PREPORUKE U cilju povećanja efektivnosti i ekonomičnosti rada Savjeta, potrebno je unijeti određene administrativno-tehničke i druge izmjene u organizaciji rada ovog tijela. Očekujući uvećan obim aktivnosti Savjeta u narednom periodu, bilo bi korisno sagledati mogućnosti za dodatno kadrovsko jačanje Uprave, te dodjeljivanje službenika čija bi osnovna zaduženja bila organizacija rada Savjeta. Kako bi se osigurala redovnija komunikacija između članova Savjeta, odnosno njihovo aktivno učešće u realizaciji ciljeva navedenih u Strategiji saradnje sa iseljenicima za period 2015-2018. godine, predlažemo uspostavljanje savremenijih (tehničkih) informatičko-komunikacijskih uslova u Upravi, kako bi ista mogla koordinirati i realizovati održavanje redovnih (jednom ili dva puta u dvomjesečnim periodima), audio-vizuelnih (tj. elektronskih) (radnih i/ili konsultativnih) sjednica Savjeta shodno odredbama Poslovnika o radu istog. Ove izmjene bi mogle biti korisne u cilju mogućeg ekonomičnijeg rada Savjeta (smanjenje izdvajanja za putne i druge troškove, itd).
|
|
