|
|
Pleme CUCE (VELJE I MALE)
Ovo se pleme graniči na jugu: Bjelicama od planine Planinika pa do
Kurjanika, a
odatle pa do Gnjilava Ždrijela Ćeklićima. Od
Gnjilava Ždrijela
nastaje zapadna granica cucka, prema Boki (Krivošijama). Ona ide sve
preko visokih brda i planina, među kojima su najviši Kosman,
Bukovica i Bjeloš. Sjeverno od planine Bjeloša je
Trnovo Ždrijelo na
tromeđi Cuca, Krivošija i Grahova.
Cucka granica prema Grahovu - a
to je i dalje zapadna granica - ide preko visoke zaravni Poda i brda
Vjetrošića i dolazi preko Gornjeg Pinjića Dola do planine
Droškorice. Dalje ide sve vijencem planine Droškorice, pa niz tu
planinu silazi do "obreška" Lješevice kod sela Jabuka. A odatle
nastaje sjeverna granica cucka, prema Rudinama (Bijelim ili Nikšićskim), i ide najprije vijencem planine
Nenade a zatim
sjevernim vijencem velike planine Pustoga Lisca i dolazi do
Dragova
Ždrijela, koje je u toj planini. Od Dragova Ždrijela cucka međa
skreće pravo na jug. Odatle počinje istočna granica, prema
Kčevu (Ozrinićima). Ona ide najprije istočnim vijencima
Pustoga
Lisca, pa
zatim dalje preko Obadovicke Aluge i planine Vrljeroga na visoki
Stožerski
Vrh, pa na Baričke Rtove i Boračku Glavicu i malo se spušta duž
Dolovskog
Korita, iz kojega se opet penje na Rude Prljine
i zatim još više na Mrdin Brijeg i najzad na Planinik.
Ova dosta
velika oblast koju zahvataju Cuce ograđena je, dakle, sa svih
strana visokim brdima i planinama. Samo je na jugoistočnoj strani
njena granica dosta niska: čine je srazmjerno niži visovi, pa
čak i
dolovi - Dolovska Korita. Ta je niska granica posledica novijih
promjena plemenske oblasti: oko sredine 17. vijeka raselile su udružene
Cuce i Čevljani nekolika cucka sela na toj strani i njihovo
je zemljište pripalo Kčevu. Inače je u ranije vrijeme cucka
međa,
koja je išla istočnije, prelazila većinom preko znatno viših
brda. -
Ali i kada se uzme u tome obimu, zapaža se, da cucka oblast ipak ne
čini sasvim jednostavnu geografsku cjelinu. Vrlo dugačka i visoka
planina Tisovac (sa visinama od preko 1200 metara), na koju se na
sjeveru nastavljaju Guka, Krotinja i Vite Stijene, provlače se kao
vrlo dug niz planinskih vijenaca skoro kroz sredinu cucke oblasti,
od sjevera na jug, i odvajaju najveći dio oblasti Malih Cuca, na
istoku, od Veljih Cuca, na zapadu.
Prema tome bi se dakle činilo,
da geografske osobine cucke oblasti nijesu bile povoljne za
stvaranje plemena i za održavanje plemenskog jedinstva. Ali taj dio
svoje oblasti, koji je pregrađen tako reći zidom od
planina, Cuce
su naselile tek u novije vrijeme, poglavito od početka 19.
Vijeka, a
u ranije doba on im je služio gotovo samo za ljetnje izdizanje sa
stokom i šta više jedno je vrijeme cijeli veliki predio od Trešnjeva
i Kobiljeg Dola na sjever do u Grahovo i u Rudine bio sasvim pust.
Zbog opasnosti od Turaka i od četnickih napada niko se nije smio po
njemu ni preko ljeta nastanjivati.
Dakle cijeli taj veliki dio -
skoro dvije trećine - današnje cucke oblasti nije imao nikakve uloge
u stvaranju plemena Cuca.
Predjeli, u kojima je i sad glavno
sjedište ovoga Plemena i u kojima je ono i postalo, čine južnu trećinu
sadašnje cucke oblasti. Tu su tri velike grupe od naselja: Zaljut,
Grepca i Male Cuce u
užem smislu (sa naseljima: Krugom,
Trnjinama i Rovinama). Sva tri ova predjela odlikuju se velikim mnoštvom dolova sa vrlo rodnom
zemljom. U njima je dalje vrlo
pogodan klimat, najpogodniji ne samo u cuckoj oblasti, nego
vjerovatno i i cijeloj Katunskoj Nahiji. Osobito se Grepca odlikuju
vrlo blagim klimatom i pitominom. Dok su od okolnih plemena odvojeni
visokim brdima i planinama, dotle su među sobom ova tri predjela u
vrlo tijesnoj vezi nizovima od dolova sa niskim pregradama između
njih. Osobito je ta veza podesna i jaka na jugu, prema najnižem
dijelu Grebaca, tako da se u njima sučeljavaju saobraćajni pravci i
iz Zaljuti i iz Malih Cuca.
Uz to su Zaljut i Grepca uvijek bili
sjedišta vrlo velikih i jakih brastava cuckih, tako da su i brastva
iz Malih Cuca, pošto su već geografskim prilikama upućena na
njih,
sasvim prirodno tražila oslonca u njima.
Svi su ti činioci skupa
uticali, da se u najjužnijem dijelu sadašnje cucke oblasti stvori
jednostavno pleme Cuce, čije jezgro i sada sjedi u tome kraju u
pomenuta tri predjela.
Podjela na Velje Cuce i Male Cuce samo je
geografska i ne predstavlja nikakvu podvojenost plemenske zajednice.
Male Cuce su odvojene od Veljih
Cuca, kao što smo već pomenuli, počevši sa sjevera najprije nizom planinskih
vijenaca,
koji čine Vite Stijene, Krotinja, Guka i osobito Tisovac, zatim se
dalje na jugu ta međa u glavnom nastavlja preko drugog brda
Guke,
pa na Ostojin Brijeg, Bojanje Brdo, Gradinu, Trnove Krše i Velju
Bobiku i završava se južno od Mrdina Brijega.
Opšta je odlika cuckih
naselja, da su prema prirodi samoga zemljišta vezana za omanje dolove, kojih ima u cuckoj oblasti ogroman
broj. Iz glavnih "sela"
na jugu Cuca postala su iseljavanjem u dolove na sjeveru mnogobrojna
"raselja", seoca od vrlo malog broja kuća, upravo od
onolikog,
koliko u kome dolu može opstati. Kako su ta "raselja" novijega
postanka, narod još nije svuda stvorio za njihove grupe opštije nazive, kao
što ih je dao onima u starom plemenskom sjedištu, nego
se većinom svako od "raselja" računa kao zasebno naselje pod svojim
imenom (a to je ime njegova dola). Takav je slučaj sa svima
mnogobrojnim seocima Veljih Cuca od predjela Zaljuti i Grebaca na
sjever sve do planine Pustoga Lisca. A kad ih kogod hoće da
označi opštim imenom, on ih obuhvati novijim administrativnim pojmom: kao
trešnjevačku opštinu. U Malim Cucama pak, kao što ćemo dalje
viđeti, narod je uslijed podesnije prirodne podjele zemljišta već
stvorio opštije nazive za pojedine veće ili manje grupe od novijih
"raselja".
VELJE
CUCE
se dakle prema
rečenome
dijele na dvije velike predione cjeline (i ujedno grupe od naselja)
na jugu - a to su Zaljut i Grepca - i na jednu
administrativnu koja obuhvata sva ostala naselja Veljih Cuca dalje
na sjeveru i zove se trešnjevačkom opštinom po svome središtu,
"selu" Trešnjevu.
ZALJUT
Čine sva "sela" i
"seoca" od ćeklićske granice (Puhalovih Krša i Gnjilava
Ždrijela) na
jugu pa do velikih brda Graca Ržišnog i Krsta Dobrogorskog na
sjeveru. Na istoku je u glavnom omeđena brdima: Gukom, Ostojića
Brijegom, Bojanjim Brdom i Veljom Glavicom.
U predjelu Zaljuti ima
30 zasebnih "sela" i "selaca". Počevši s juga pa k sjeveru ona idu
ovim redom: Najprije su Kućišta s Obodom i Bratišem.
Kao
opšti naziv za sva tri ova naselja čuje se
ponekad ime "Kućišta". Zato smo ih i uzeli zajedno.
Inače se svako
od njih za sebe označava kao "selo".
"Selo"
Kućišta je najstarije naselje u Zaljuti, i u njemu su
se razvili zameci najglavnijih i najvećih cuckih brastava:
Krivokapića i
Preobrežana. Sada u Kućištima ima svega 5
"familija" Krivokapića.
- Na jugu je prema ćeklićskoj granici
"selo"
Obod sa 5 "kuća" Krivokapića. Na sjeveru je pak
"selo"
Brateš, koje se dijeli na Brateš (6 "familija"),
Jabuku (4
"kuće") i Đinđinu (1 "familija"). Od tih 11 porodica u
Bratešu 4 su Prebrežana - Perovića
i 7 Krivokapića.
Dobronjež-Do je "selo" na sjeverozapadu od Kućišta sa 7
"familija" Krivokapića.
- Na sjeveru i sjevrozapadu od njega su "sela" Kruška i
Podaždrijelo sa ukupno 20 "kuća"
Ivanovića, nazvanih
"Krivokapića" (dijele se na
Mijatoviće, Zukoviće,
Mirkoviće i Đukanoviće)
- Na zapadu od Dobronjež-dola je
"selo"
Hrpavac ili po narodnom izgovoru Rpavac sa 5 "kuća"
Krivokapića. - Još dalje na zapadu, do cucko - krivošijske granice
je "selo" Grubin-do sa 3 "kuće"
Krivokapića.
- Zapadno
od Grubin-dola je Kutlečeva Rupa, "selo" sa 6
"kuća" Krivokapića.
- Na sjeveru od toga sela je
"seoce" Masni Do sa 2 "kuće"
Krivokapića.
Sjeverno od
pomenutih "sela" Kruške i Podaždrijela je "selo"
Vodni
Do (6 "kuća" Preobrežana - Banićevića).
- Istočno od njega
su Miokove Doline sa 6 "kuća"
Preobrežana (Perovića i
Đurovića).
- Na sjeveru su od njih Jabuke i
Lastva sa 6 "kuća" Preobrežana - Perovića.
- Sjeverozapadno od Jabuka je Krivuljina Dolina s 1 "kućom"
Preobrežana - Perovića.
- Dalje su na zapadu Brčki Do
sa 2 "kuće" Preobrežana - Banićevića i
Stražišta sa 3
"kuće" Krivokapića.
- Sjeverno od njih Mali i
Velji Lipovac sa 2 "kuće"
Krivokapića, 6
"kuća" Lipovaca (4
Ivanovića i 2
Ilića) i 3
"kuće" Preobrežana - Banićevića.
- Istočno su od Lipovca Zagonac, Slamica i
Jaseni sa 5 "kuća" Krivokapića.
Sjeverno od Lipovca je Vukodo sa 6
"kuća" Krivokapića.
- Na sjeveru od toga dola je
Ublica (2 "kuće" Krivokapića) a na zapadu od nje
Zecke Aluge (2 "kuće"
Krivokapića). Dalje na
sjeverozapadu je "selo" Djinov Do (4 "kuće"
Krivokapića i 2 "kuće"
Preobrežana - Banićevića), koje se dijeli na
Đinov Do, Ljeskovi Do i Lipov
Do.
- Još dalje su na sjeverozapadu ispod planine Bukovice:
Grandov Do (1 "kuća" Krivokapića),
Careve
Doline (1 "kuća" Krivokapića) i
Borina (1
"kuća" Krivokapića).
Od pomenutog
starog sela zaljutskog, Kućišta, na sjeveroistoku, preko brda
Bjelila, je "selo" Bata (2 "kuće"
Zvicera, 3 "kuće"
Krivokapića i 1 "kuća
Vukasovića). Ono je saobraćajno (a zbog toga i upravno)
središte ne samo Zaljuti, nego i svih Cuca, pošto je na
raskrsnici putova sa svih strana. Na sjeveru od Bate
Nerin sa Presjekom (1 "kuća"
Miljenovića, 1
Popovića, 1 Perišića - Grabljana i 3
Krivokapića) a
još dalje je na sjeveru Dobra Gora ili
Zovina sa Selištima (4 "kuće"
Popovića).
- Na zapadu je od Dobre Gore Bratićev Do (3 "kuće"
Krivokapića).
Dalje je na sjeveru Prijeko Počivalo (1
kuća Jovanovića - Grabljana) a na sjeverozapadu, ispod
Krsta
Dobrogorskog, Vukov Do (1 "kuća"
Preobrežana -
Perovića) i još dalje na sjeverozapadu Pusta
Rupa (1 kuća Jovanovića - Grabljana, 2 kuće
Preobrežana - Perovića i 3 kuće
Krivokapića).
Sva naselja od Nerina
pa do Puste Rupe, računajući tu i ova dva, zovu Cuce
često i opštim
imenom ZOVINA.
GREPCA
Zahvataju trougao između
Zaljuti, Malih Cuca i južne cucke granice. Jasno su ograđena sa svih strana visokim brdima i
planinama, a kako su uz to
i najniži dio Cuca, razumljivo je, što su i najžupniji kraj u
njima. Počevši od Bate na sjeverozapadu pa k jugu i jugoistoku naselja
grebačka idu ovim redom: Čelina, Krug, Grab, Gradina (sa
Platama), Ržani Do, Proseni Do i Lipa.
Čelina je oko dola istoga imena. Ima 8 "kuća" brastva
Zvicera.
Krug je takođe oko jednog velikog, kružnog dola. U njemu su 6
"familija" Todorovića (Drceta
ili Trčeta).
Grab je po ivicama dola
istog imena i nekoliko susjednih manjih dolova. I u njemu živi samo
jedno brastvo, koje se obično po svom selu zove "Grabljani", a
dijeli se na: Jovanoviće (8 "kuća"),
Perišiće (7
"kuća") i Vuletiće
(7 "kuća").
Gradina se dijeli na "sela"
Gradinu i Plate. Selo Gradina je na
stranama velikog brda Gradine i u njemu su 7 "familija" (6
Miljenovića i 1
Boškovića), a Plate su kraj niske zaravni istoga
imena a naseljene su sa 4 "familije" Miljenovića. Oba su
brastva, Miljenovići i
Boškovici, zajedničkog porijekla.
Ržani
Do
se po dva velika dola u kojima su kuće dijeli na "sela":
Ovsine (3 "familije" Pejovića i 1 "kuća"
Živkovića) i
Ržani Do (11 "kuća" Živkovića i 4
"familije" Vujadinovića). - Svako je od imenovanih
"ržedoljskih" brastava
zasebnog porijekla. - Stanovnici Ržanog Dola označavaju se imenom
"Ržedoljci".
Proseni
Do
ima svoje glavno "selo" u dolu istog imena i ono je Proseni
Do u užem smislu (10 "kuća"
Markovića i 4
"kuće" Tomaševića), a na jugozapadu i jugoistoku od njega su njegova
"raselja": Sjenokos (2 "kuće"
Markovića),
Kruškovac (1 "kuća"
Markovića), Lipovac
(1 "kuća" Markovića),
Dobra Voda (3
"kuće" Markovića i
1 Tomaševića) i Planinik (1 "kuća"
Markovića).
- Brastva "prosedoljska", Markovići i
Tomaševići, vode porijeklo od
istoga pretka.
- Za stanovnike Prosenog Dola Cuce imaju samo naziv
"Prosedoljci".
Lipa ima glavno "selo"
istoga imena u dolu Veljoj Lipi, sa 10 "kuća"
Popovića i 1
Markovića (od onih iz Prosenog Dola), a dalje su većinom na sjeverozapadu
redom "raselja": Pod Brijeg sa 1 "kućom",
Vrbica (na istoku) sa 2 "kuće", Jabučki
Brijeg sa 3 "kuće", Radekuša sa 1 "kućom",
Okolišta sa 1 "kućom", Gnjilava
Dolina
sa 1 "kućom", Ravna Strana sa 1 "kućom",
Zaselje sa 3 "kuće", Dugi Do sa 1 i
Jama Vojvodina sa 2 "kuće" - sve od brastva
Popovića.
- Kao što kod nekih i sama imena pokazuju, ima među tim seocima i
takvih, koja su po stranama od brijegova ili i na samim, istina onižim, brijegovima (Pod
Brijeg, Jabučki Brijeg, Okolišta, Ravna Strana, Zaselje).
- U Lipi ima samo jedno
brastvo, Popovići, i osim
toga samo još jedna kuća Markovića.
TREŠNJEVAČKA OPŠTINA
Ona zahvata veliki dio
Veljih Cuca, od Graca Ržišnog i Krsta Dobrogorskog pa do krajnje
sjeverne granice cucke u Pustome Liscu. Ona čini samo
administrativnu cjelinu, da se taj dio Cuca razlikuje od ostalih
njihovih djelova. - Počevši od Krsta Dobrogorskog najprije dolazi
"selo":
Gornji
Izvor u dubokom ulegnuću,
iznad koga se dižu planine Guka i Tisovac. Po stranama su mu 10 kuća
sve Preobrežana - Petrovića.
Na sjeveru je
od Gornjeg Donji Izvor u još dubljem ulegnćcu, iz
kojega izbija jak izvor. U samom "selu" ima 5 "kuća"
Krivokapića, a
na zapadu od njega, na brdu Zukovici, još 1 kuća
Krivokapića.
Zapadno su od
Donjeg Izvora, a pod brdom Gradac Ržiški, dolovi
Velja
i Mala Ržišta. U Veljim Ržištima ima 1 kuća
Krivokapića. - Još dalje su na zapadu, pod planinom
Bukovicom
Jabukovac i Kopitov Do, svaki sa po 1 kućom
Krivokapića.
Sjeverno od
njih, a između planina Bukovice i Bjeloša, je "selo Pod Bukovicu"
(ili Podbukovica) sa 2 "kuće" Krivokapića. - Na
sjeverozapadu od Podbukovice a pod planinom Bjelošem, su "sela"
Kalačka Prodo i Radin Do sa 3 "kuće" od
brastva Pešikana. - Na sjeveru su od njih Tospude,
"selo", koje po upravi spada u "grahovsku kapetaniju", ali po
stanovništvu u Cuce. Tu su: 1 "kuća" Preobrežana - Perovića
(Kosovića), 2 "kuće" Preobrežana - Mijajlovića (Banićevića -
Šakića)
i 2 "kuće" Zvicera.
Na jugoistoku
od Tospuda su seoca: Crnioni Do sa 3 "kuce"
Pešikana;
Bogojev Do sa 1 "kućom" Milovića ("Graovljani"), 1
Preobrežana - Perovića (Kosovića) i 1
Preobrežana -
Mijajlovića
(Banićevića -
Šakića); i Prapratni Do sa 4 "kuće"
Pešikana.
Dalje su na
istoku Doline Trešnjevačke sa Bašinom
Prodoli. U njima su 1 "kuća" Preobrežana - Perovića, 2
"kuće" Krivokapića i 1 "kuća"
Manojlovića (ova je u
Bašinoj
Prodoli). - još je istočnije Kameševo sa 1 "kućom"
Preobrežana - Perovića.
Još dalje na
istoku je glavno "selo" ove opštine Trešnjevo. Ono
zauzima prostrano polje toga imena ("od 120 rala zemlje"), a dijeli
se prema samoj zemljišnoj podjeli toga polja na: Gornje
Polje, koje je na jugu, i Donje Polje, na
sjeveru, a u Donjem Polju kao zaseban dio "sela" još i Barojević - Selo.
Brastva su
trešnjevačka sva
porijeklom iz glavnih sjedišta cuckih na jugu, a počela su se
naseljavati na Trešnjevo pred kraj 18. vijeka. Do toga je vremena i
Trešnjevo, kao i sav ostali sjeverni dio sadašnje cucke oblasti,
bilo većinom sasvim pusto zbog opasnosti od turskih četa. Ali tada
se po nagovoru mitropolita Petra I nasele na Trešnjevu od jednom 33
od najimućnijih cuckih domaćina, po 11 od
Krivokapića,
Preobrežana i Grepčana. Poslije su pridolazili doseljenici i od drugih cuckih
brastava, i sa Trešnjeva su se širile Cuce i po mnogim naseljima
dalje na sjeveru do krajnje sjeverne cucke granice.
U samom "selu"
Trešnjevu žive sada: Miljenovići - Simovići (9 "kuća"),
Krivokapići
(6 "kuća"), Preobrežani - Perovići (8 "kuća"),
Zviceri (3 "kuće"),
Pešikani (3 "kuće"),
Grabljani - Vuletići (1 "kuća"),
Lakovići - Stevovići (Malocuce; 1 "kuća") i
Inkovići (1 "kuća").
Na
sjeverozapadu od Trešnjeva iza uzvišenja Međugorja su
Dolovi sa 2 "kuće" Preobrežana - Mijajlovića (Šakići),
2 "kuće" Preobrežana - Perovića (Kosovića) i 1 "kućom"
Živkovića
(Ržedoljaca).
- Na sjeveru su od Trešnjeva Rokoče ili
Rokoč, Mali i Velji, sa Rokočkim Dolom.
U Rokoču su 3 "kuće" Preobrežana - Perovića, 1
Grabljanin - Perišić i 1
Miljenović - Simović (ovaj
treći u Rokočkom
Dolu).
- Na zapadu su od Rokoča Omari sa 2 "kuće"
Preobrežana - Perovića.
- Na sjeveru je od Rokoča Stanojev
Do sa 1 "kućom" Preobrežana - Mijajlovića (Banićevića).
-
Dalje je na sjeveroistoku od toga dola Dugi Do sa 1 kućom
Krivokapića.
Sjeveroistočno
je od Dugog Dola Sladojev Do sa 1 "kućom"
Grabljana -
Perišića i 2 "kuće" Miljenovića - Dževerdanovića.
- Na sjeveru je od
toga dola Mala Rakita sa 3 "kuće"
Krivokapića, a još
je dalje na sjeveru Velja Rakita sa 1 "kućom"
Krivokapića u "mjestu" Veljoj Aluzi.
- Na
istočnoj
strani od Sladojeva Dola je "selo" Pod Rakitu (4
"kuće" Miljenovića - Simovića
i 1 "kuća"
Grabljana - Perišića), a istočno od tog sela su Prodoli Kobiljske sa 1 "kućom"
Miljenovića - Simovića.
Sjeverno je od Trešnjeva, preko Krotinje planine, Mali i Velji
Kovačev Do sa 4 "kuće" Miljenovića - Simovića. -
Između Kovačeva Dola i "sela" Pod Rakitu je Maševski Do
sa 1
"kućom" Miljenovića - Dževerdanovića.
Od Stanojeva
Dola k sjeveru je Milov Do i sjevernije od njega
Meka Lokva. U njima su 3 "kuće"
Grabljana - Vuletića,
2 "kuće" Preobrežana - Banićevića i 4 "kuće"
Preobrežana - Perovića.
- Zapadno od Meke Lokve, a u planini Droškorici je naselje
Droškorica sa 3 "kuće" Preobrežana - Banićevića i 1
"kućom" Preobrežana - Perovića.
Na sjeveru je
od Meke Lokve Meki Do sa Ponornim Dolom
i u njima je 1 "kuća" Zvicera i 4 "kuće"
Preobrežana -
Perovića.
-
Dalje je na sjeveru do granice cucko grahovske "selo"
Jabuke (dio grahovskih Jabuka), u kome su 5 "kuća"
Preobrežana - Perovića i 2 "kuće"
Miljenovića -
Simovića.
Daleko je na
sjeveroistoku, među planinama Nenadom i Pustim Liscem, "selo"
Repiske Aluge, na granici prema Rudinama, i u njemu 4
"kuće" Krivokapića.
MALE
CUCE
Najstarija su sjedišta
Malih Cuca naselja Trnjine i Rovine, na krajnjem jugu malocucke
oblasti.
Iz njih su se Malocuce, isto onako kao i Veljocuce, od
kraja 18. vijeka počele širiti dalje na sjever i zahvatile su cio
veliki prostor do planina Tisovca, Guke i Krotinje na zapadu, pa
dalje zapadno od Vitih Stijena i od vrha Pustoga Lisca, a na sjeveru
do granice cucke prema Rudinama.
Veliki broj
malih naselja, koja su u tom prostoru postala, obuhvata narod
predjelnim imenima u tri veće grupe: sjeverno i sjeverozapadno od
Trnjina je Pretin Do, a sjeverno od njega Kobilji Do i
Vrljerog.
TRNJINE
Ovaj se predio prostire
od blizu Planinika na jugu pa naporedo sa cucko čevskom granicom do
Šesteline Grede i Vukova Brijega na sjeveru. U sredini mu je glavno
"selo" Trnjine, čije su kuće po stranama dvaju dolova,
od kojih je jedan sjeverno od crkve a drugi zapadno i jugozapadno od
nje. Stanovnike trnjinske naziva narod izrazom Trnjinari. U ovom
"selu" živi samo brastvo Lakovići, i to njegovi rodovi:
Roganovići
(5 "kuća"), Markovići (4 "kuće") i
Bigovići (1 "kuća").
Sjeverozapadno
od "sela" Trnjina su Poljane sa 1 "kućom" od brastva
Popovića iz Lipa.
- Dalje je, na sjeveru, Prokov Do, u
kome su 6 "kuća" Lakovića - Markovića.
- Sjeverozapadno je od njega
Kosmati Do sa 4 "kuće" Lakovića - Roganovića.
-
Sjeverno je od Kosmatog Dola Viti Jasen sa 4 "kuće"
Lakovića - Markovića, od kojih je jedna podalje na sjeveru, pod
Šestelinom Gredom.
Krug je južno od "sela"
Trnjina i drugo je glavno "selo" ovoga predjela. I njegove su kućice
grupisane poglavito po stranama dvaju dolova, Gornjeg i Donjeg Dola,
samo je jedna kuća podalje na jugozapadu, u mjestu Rupama (opet do).
U Krugu su 10 "kuća" brastva Mijanovića i 1 "kuća" od
Popovića sa
Lipe.
Podaleko na
jugu od Kruga je prostran, stupnjevit predio Lastvice
sa 1 "kućom" Popovića iz Lipe.
- Na istoku je od Lastvica
Prapratljiva Dolina sa 1 "kućom"
Mijanovića.
ROVINE
Su malo "selo", čije su
kuće podignute na dvije omanje, stupnjevito postavljene, zaravni. Po
njihovu međusobnom položaju i "selo" se dijeli na Gornje Rovine i
Donje Rovine. U Rovinama žive 5 "kuća" brastva
Đuričića i 1 "kuća"
zasebnog brastva Tomanovića.
PRETIN
DO
ili pravilnije, ali
mnogo rjeđe, Prentin Do. Ovo je prostrani predio, koji
zahvata cijeli srednji dio Malih Cuca od planine Presjeke na jugu do
Kapavice na sjeveru i od planine Tisovca na zapadu pa do
Pretinske
Ljuti i do Vrh Melaca na istoku. U ovome predjelu, koji je pun
dolova sa rodnom zemljom i "planina" zgodnih za ispašu, ima veliki
broj malih naselja, koja su sva osnovala brastva sa Trnjina i
Rovina.
Počevši s juga,
od Presjeke, prvo je takvo seoce Lipovi Do sa 1
"kućom" Lakovića - Stevovića.
- Na sjeverozapadu su od njega
Danave sa 3 "kuće" Đuričića i 3 "kuće"
Lakovića - Stevovića.
- Još su dalje na sjeverozapadu, a ispod velikog brda
Guke, Mrke Ploče ili Pod Gukom sa 2
"kuće" Lakovića - Markovića i 1 "kućom"
Lakovića -
Stevovića.
-Sjeveroistočno je od Lipova Dola Lačev
Do sa 4 "kuće" Lakovića - Roganovića i 2 "kuće"
Lakovića - Ćosovića. - Istočno od toga dola su
Žgljebine sa 1 "kućom"
Lakovića - Stevovića.
- Sjeveroistočno od Lačeva Dola i od
Žgljebina, a preko Vukova
Brijega, su Meoca, "selo", čiji je glavni dio, koji se
zove Meoca, oko povelike ravnice istoga imena, a drugi
dio je u strani više te ravnice i zove se Na Vrh Melaca(h)
ili kako se u stvari po narodnom izgovoru kaže: Na
Vrh Melacah. U " glavnom selu" Meocima su 1 "kuća"
Tomanovića, 6
"kuća" Mijanovića i 2 "kuće" Lakovića - Roganovića. A
Na Vrh Melaca
su 2 "kuće" Mijanovića i 1 "kuća"
Andrića (Bjelica iz
Prediša).
- Na
zapadu su od Melaca Borovi Do sa 4 "kuće"
Lakovića -
Bigovića i Pretinska Prisoja sa 1 "kućom"
Lakovića -
Roganovića.
- Južno su od njih Velji Do sa 8 "kuća"
Lakovića (5 Roganovića i 3
Markovića) i Brvenik sa 1
"kućom" Lakovića - Stevovića.
- Zapadno su od Veljeg Dola
Pretinska Prla, u kojima su 3 "kuće"
Lakovića -
Markovića.
- Sjeverozapadno je od Pretinskih Prla Mušterski
Do sa 5 "kuća" Tomanovića.
VRLJEROG
Tim se imenom zove i
planina i predio oko nje, a njime se obuhvataju i oba mala naselja,
koja su u tome predjelu. Južnije od tih naselja, koje je od Melaca i
od Pretinskih Prisoja rastavljeno Žarmeskom Ljuti, zove se Žarme. Ono se dijeli na
Žarme, koje su
na jugu, i na Marinu Rupu, koja je dalje na
sjeverozapadu. Na oba mjesta stanuju ukupno 5 "kuća"
Lakovića (4
Roganovića i 1
Markovića).
- Podalje su na sjeveru od Žarama
Rasove sa 1 "kućom" Lakovića - Roganovćca.
KOBILJI
DO
Tako se zove cijeli
ostali dio Malih Cuca na sjeveru od Pretina Dola i od Vrljeroga,
koji se proteže do sjeverno od glavnoga vrha Pustog Lisca i do
granice cucko - rudinjske. Glavno je naseljavanje ovoga predjela
izvršeno u početku 19. Vijeka doseljenicima sa Trnjina i Rovina. Oni
su se najprije naselili u "Polje", tj. U ravnicu između planina
Tisovca, Kapavice, Čumojevice (ili Čumovice), Krotinje i Guke. Ta se
ravnica i cijeli do oko nje zove Kobiljim Dolom u užem smislu. Iz
toga "Polja" raširili su se poslije ti doseljenici i po ostaloj
oblasti Kobiljeg Dola.
Glavno je
"selo" ovoga predjela i sad Polje ili Kobilji Do (u užem smislu). U
njemu žive 24 "kuće" Lakovića (Roganovića, Bigovića i
Stevovića), 6
"kuća" Đuričića, 1 "kuća" ustaša
Ćetkovića i 1 "kuća"
ustaša Samardžića. - Na jugu je od glavnog "sela"
Ozebli Do sa 2 "kuće"
Lakovića, a na istoku, pod planinom Kapavicom
Kapavica Do sa 2
"kuće" Lakovića.
- Sjeverno od "Polja" je Prijeki Do sa 5 "kuća"
Lakovića.
- Još dalje je na sjeveru Tojički Do sa 4 "kuće"
Lakovića.
- A sasvim je daleko na sjeveru, pod Pustim Liscem, Pod Lisac sa 3
"kuće" Lakovića.
- Na sjeveroistoku je od glavnog "sela" planina
" Čumovica i pri njoj 3 kuće Lakovića".
- Kao što se iz navedenog
vidi, glavno stanovništvo predjela Kobiljeg Dola čini brastvo
Lakovići (43 "kuće", od kojih 15
Roganovića, 15
Bigovića i 13
Stevovića).
 Odštampaj stranicu
|
|
