|
|
Pleme NJEGUŠI
Ovo pleme je oko Njeguškoga Polja i po zapadnoj podgorini planine Lovćena,
koja se diže nad tim poljem. Istočna granica je prema Cetinjskom Plemenu. Na
sjeveru, prema Ćeklićima, granica ide od zaravni Čekanja (koje spada u
Ćekliće) najprije na zapad planinom Bukovicom, tako da u glavnom "džada"
razdvaja ova dva plemena. Zatim više njeguškog sela Dugog Dola granica
skreće na sjeverozapad i ide neprekidno u tome pravcu preko mnogih visova,
među kojima su i Vršanj, Koslavina Glavica, Međedski Vrh, Konjski Vrh,
vijenac iznad Konjskih Rupa i najzad Ivovo Osoje. Kod Ivova Osoja se
sučeljavaju ćeklićska i njeguška granica sa međom Crne Gore prema Boki. A
odatle je ujedno ta međa i granica Njeguša kako na zapadu tako i na jugu. Za
pleme Njeguše ima Njeguško Polje (ili "Polje", kako ga Njeguši obicno
zovu), isti onakav značaj kao što ga ima Cetinjsko Polje za svoje pleme. I
Njeguško je Polje srazmjerno dosta prostrano i rodno i zbog toga su u njemu
sjedišta najvećih i najglavnijih bratstava njeguških. Osobito mu je pak
povećalo vrijednost, što je vrlo blizu Kotora i Kotorskoga Zaliva, sa kojima
je od vajkada bilo u vezi, a još je zbog toga preko njega bio najzgodniji
izlaz na more i za veliki dio ostale Crne Gore, pa čak i Brda.
U Njeguškom Polju i po njegovim stranama su naselja: na krajnjem istoku
Dugi Do, do njega u južnom dijelu polja Herakovići (Erakovići)
i Kopito, u zapadnom dijelu polja Vrba a u sjevernom dijelu
Rajićevići.
DUGI DO
se dijeli na manje djelove, jer je cijelo "selo" u grupi. Ima 52
"familije", koje su sve od istog bratstva (Punoševića, sa manjim prezimenima:
Miloševići sa Pejovićima, Otaševići, Marićevići sa Pajovićima, Parače,
Vodalije ili Vodalovići sa Boratovićima i Đuranovići) osim 2 "kuće" Jovovića
sa Stijepovićima, koje su zasebnog porijekla.
HERAKOVIĆI
ili po narodnom izgovoru Erakovići su takoođe dosta zbijeno
veliko naselje i ne dijeli se na zasebne manje djelove. Samo se u slučaju
potrebe čini razlika po sjedištima glavnih brastava. Najzbiveniji dio
Herakovića je oko samog glavnog puta za Kotor. Oko njega je s obje strane
poređan dosta dugačak niz lijepih kuća, tako da čini utisak palanačke ulice.
Zbog toga će se ponekad čuti, da taj dio Herakovića zovu: "Varoš Njeguška".
Osim Herakovića tu živi i 1 "kuća" od brastva Padalica (Gačovića) iz Veljeg
Zalaza. U Herakovićima živi glavno brastvo istoga imena, koje se dijeli na
Petroviće (3 "familije") i Popoviće (43 "familije"); osim toga još i ova
brastva: Kustudije - Božovići (3 "kuće"), Kadije (2 "kuće") i Andrići (4 "kuće").
U Herakoviće se računa i seoce Velji Kraj, koje je na sjeveroistočnoj
ivici Njeguškoga Polja. U njemu živi brastvo "Veljokrajani", kojega sad ima
svega 3 "kuće".
KOPITO
je malo naselje, u kojemu žive dva brastva: Bogdanovići (16 'kuća"),
i Radovići (Bašovići) - Pende (10 "kuća"), Kovačevići (2 kuće), Mirkovići (2
kuće), Rajkovići (1 kuća).
VRBA
(pridjev: "vrbanjski") je takodje omanje naselje i "nema manjih
sela". U njoj su brastva: Vuckovici sa Vrbicama (32 "kuće"), Vujkovići (Dejani;
4 "kuće") i Lučići (5 "kuća").
RAJIĆEVIĆI
se redovno zovu tako, a vrlo se rijetko čuje oblik Rajičevići.
Mada je ovaj drugi oblik pravilniji (od imena Rajič), ipak je onaj prvi
uobičajen zbog lakšeg izgovora. Rajićevići su veliko naselje i dijele se na
četiri "sela". Najgornje i najsjevernije selo, "za glavicom", zove se
Džupane. Južnije od njega, oko obje rajićevićke crkve i niže od njih je
Gornje Selo ili Gornjoseljani, a još južnije su "sela" Podubličani
i Babuličani. Samo u "selu" Podubličanima živi i brastvo toga imena
(25 "kuća", sa manjim prezimenima: Bećiri, Ševaljevici, Markovići, Rauti,
Maštrapi i Ćutke), a po ostalim "selima" su izmiješana brastva: Radonjići
(67 "kuća", sa sporednim prezimenima: Žutkovići, Stanišići, Radovići, Maroši,
Čavori i Palamide), Pende (4 "kuće"), Radnići (8 "kuća") i Popovići (Dželatovići;
8 "kuća"). Podubličani, Radonjići i Pende čine zajedno veliko brastvo
Rajićeviće.
Dio rajićevićskog zemljišta oko druma za Kotor, na kome su kraj puta krčme i
gostionice, zove se Krčme Njeguške ili Hanovi.
U Rajićeviće spadaju i 9 "kuća" brastva Čavora, koje stalno žive na "planini"
u Koložunju, na krajnjem jugu njeguške oblasti, ali čine u svakom
pogledu zajednicu s ostalim Rajićevićima.
Na sjeveru su od Njeguškog Polja naselja: Velji Zalaz i Mali Zalaz, a na
jugu: Žanjev Do, Mirac i Majstori.
VELJI ZALAZ
je omanje "selo", u kome su dvije grupe srodnih brastava: jednu čine
Vukčevici (5 "kuća") i Bratićevići (4 "kuće") a drugu Nikolići (12 "kuća") i
Đurovići (10 "kuća"). Južnije od ovih brastava čine kao zasebno seoce
Gačovići Gornji i Gačovići Donji, u kome je brastvo istog
imena s užim prezimenima: Dančulovići (2 "kuće"), Kapetanovići (5 "kuća"),
Lukrecije (2 "kuće") i Prorokovići (4 "kuće").
MALI ZALAZ
čine četiri brastva i svako od njih drži po jedan dio "sela"
i svaki se od tih dijelova zove po imenu svojega brastva. Ta su brastva od
četiri brata, koji su " tačno na četvoro podijelili cijelo selo". Uz Mali
Zalaz ide i "malo selo", "seoce", Vališta, koje je na sjeveru, blizu
ćeklićske granice, i u kome ima nekoliko kuća od svih zalažanskih brastava.
To su brastva: Perići - Dudići (4 "kuće"), Pejanovići (8 "familija"),
Matkovići (5 "kuća") i Ivanovići (16 "kuća").
ŽANJEV DO
je malo naselje, koje je podijeljeno između tri brastva. Jedno su
Ljesari (5 "kuća"), drugo Vulovići (3 "familije") i treće Perovići (4 "kuće").
MIRAC
selo prelazi svojim zemljištem (manjim dijelom) i na bokešku
stranu. Glavni i najveći dio sela je grupisan i zove se samo Mirac, a izvan
njega ima još samo "naziv" Zagređani (jer su za gredom) i Za-krš.
Ali nijedno od tih naselja nije zauzeto samo ovim ili onim brastvom, nego su
veća brastva nastanjena u svakome od njih. Brastva su: Kašćelani (25 "familija"),
Vujaši (2 "kuće"), Peraši (7 "kuća"), Maroši (3 "kuće"), Milaši (2 "kuće"),
Ćorović (Bogdanović; 1 "kuća") i Perović (1 "kuća").
MAJSTORI
su
seoce na krajnjem jugu njeguške oblasti. U njima živi samo jedno brastvo,
Kustudije, od 13 "kuća".
 Odštampaj stranicu
|
|
