|
|
Pleme ZAGARAČ ili ZAGARAČE
Oba oblika
imena ovoga plemena se podjednako upotrebljavaju. Ime su dali
stanovnici Zetine doline, jer je njima glavno sjedište ovoga plemena
iza planine Garča ili iza oba "Garača" (Veljeg i
Malog). Ko hoće da označi, da je ono iza Veljega Garča, on
kaže "Za Garač", jer se obično pod imenom Garač razumije samo Velji
Garač, dok se Mali Garač
uvijek naziva tim cijelim svojim imenom za razliku od Veljeg Garča
(a kod samih Zagarčana redovno se Velji Garač zove imenom
Garač, a
Mali Garač opet samo imenom Garčić). Ko pak hoće da
označi, da je
ovo pleme iza oba "Garača" on će reći:"Za-Garače".
I jedan i
drugi oblik imena imaju istu promjenu, samo što je ona dvojaka:
Zagarača ili Zagarča, Zagaraču ili Zagarču itd. Stanovnici se zovu
Zagarčani; pridjev glasi: zagarački.
Zagarač se velikom
dužinom
granici s Ozrinićima, i tu smo granicu već ranije naveli. Ona se
završava na istoku kod Jame Oraške, prema ozrinićskom selu
Orašju,
pa zatim nastaje dalje zagaračka granica prema Bjelopavlićima
("Brdima"). Ona ide preko Tijesne Kamenice i silazi na rijeku
Sušicu
kod mosta prema mjestu Kovaču (koje je u Bjelopavlićima). Odatle ide
sve Sušicom do Mosta na Međicu, a tu prelazi preko Sušice i
skreće
na istok. U tom pravcu dolazi do na vrh Debeloga Kopita, uzvišenja
koje je iznad "brdskog" (bjelopavlićskog) sela
Begovine, i nastavlja
se još dalje "povrh Begovinah taman iznad kuća njihovijeh".
"Otolenaka prepriječi preko Sušice na Grobnicu, zemljište
među
selima Planom ("brdsko") i Bilećom (zagaračko), pa otolenake na vrh
sela Plane, pa na vrh Munjega Ždrijela, pa na Gašovu Pećinu, koja
graniči sa Sukom (velikim brdom) i sastavlja se sa Kraljičinim
Okom". Prema Kraljičinu Oku dopire zagaračka granica najdalje na
istok.
Od Kraljičina Oka na zapad nastaje zagaračka granica prema
plemenu Komanima. Ona ide preko Ćepurske Glavice u velikom brdu
Sađevcu (u njegovu sjevernom dijelu, tako da najveći dio
Sađevca
ostaje Komanima), pa više južnih ivica Bogojeva Dola i Šlijepčeva
Groba, zatim preko uzvišenja Škrbine i Ostaša, pa više Ostaških
Dolova. Potom se nastavlja više dolova Grope i Patanjskoga Dola i
izlazi na vrh Magrivog Osoja, pa se penje još dalje do na vrh Skočke
Strane. A odatle počinje, kao što smo viđeli, granica prema
Ozrinićima (prema Barjamovici).
Prema razlici u zemljišnim
osobinama oblast plemena Zagarača se dijeli na Gornji Zagarač i
Donji Zagarač. Gornji Zagarač je visoki, sjeverozapadni dio
plemenske oblasti, a Donji Zagarač je niže njega: obuhvata
Jednoše
ili Jednoško Polje i strane oko njega. Zato se sva tri imena za
Donji Zagarač upotrebljavaju podjednako, a vrlo često se
kaže i samo: "Polje" (U narodu se često označava Gornji
Zagarač kao Gornje
Selo a donji Zagarač kao Donje Selo).
GORNJE ZAGARAČE
U njega spadaju tri
naseljena predjela, od kojih je najdalje na sjeverozapadu
Mijogost; u sredini su Musterovići; a na
jugoistoku Đuričkovići.
MIJOGOST
Za stanovnike se
kaže:"Mijogoštani"; pridjev glasi: "mijogoški".
Mijogost je
između Veljega Garča na sjeveroistoku i granice zagaračko-komanske
na jugozapadu. Glavno mu je naselje "selo" Mijogost,
koje je u nekolikim dolovima po sredini ovoga predjela, a osim toga
ima još nekoliko kuća na jugu od glavnog "sela", na
velikom, djelimično krševitom, zemljištu Rujištima, koje je manjim dijelom
mijogoško i mustersko a većim dijelom pripada Đuričkovićima.
U
ovom predjelu žive tri bratstva, koja su zajedničkog porijekla i
ujedno blizak rod sa glavnim bratstvima susjednog predjela Musterovića. Jedno su
mijogoško bratstvo Kekovići (28 kuća), drugo Rajičevići (22
kuće) i trece Đurišići (3 kuće). Često se ova tri
bratstva obuhvataju opstim imenom "Mijogoštani".
MUSTEROVIĆI
Stanovnici se zovu isto
tako, a pridjev glasi: "musterski".
Musterovići zauzimaju
predio,
koji ima najveću širinu na sjeveroistoku, između vrhova Veljega
Garča i Garčića, pa se k jugozapadu postupno sužava, i to tako da
samo malim dijelom upire u pomenuta Rujišta. Glavni je dio
Musterovića dakle ispod obje imenovane planine i po stranama koje su
između njihovih vrhova. U ovom predjelu ima samo jedno "selo",
Musterovići, čije su kuće po ivicama i stranama nekih
šest dolova, što su poređani jedan do drugog, sve u supodini obeju
Garčeva.
U Musterovićima ima četiri bratstva. Tri su od njih
porijeklom "od jednoga" (pretka) i u bliskom srodstvu sa Mijogoštanima. To
su: Stojanovići - Lulaši (25 kuća); s užim prezimenima:
Grujičići, Markovići i "Stojanovići",
Todorovići (7 kuća) i Vasiljevići (7 kuća). Zasebnog su porijekla
Đurovići (2 kuće).
ĐURIČKOVIĆI
zahvataju sami skoro
polovinu (jugoistočnu) Gornjeg Zagarača, od Malog Garča na
sjeveroistoku pa do zagaračko-komanske međe na jugozapadu.
Osim
glavnoga "sela" Đuričkovići, koje je pod samim
Garčićem, oko crkve (Sv. Jovana) i glavnoga puta, ima u ovom
predjelu još pet "sela" i "selaca", dosta rasturenih i udaljenih od
glavnog "sela" i jedno od drugoga. Najdalje je na zapadu "seoce"
Patnje u Rujištima; istočno od njega
Njegule a još dalje na istoku takođe "seoce"
Miškovac. Na jugu je od "sela" Đuričkovića, prema
granici sa Donjim Zagaračem, "selo" Potok, a nedaleko
od njega, na sjeveroistoku, "selo" Popratine.
U
predjelu Đuričkovićima živi bratstvo Đuričkovića sa glavnim
užim
prezimenima: Vuksanovići, Vučinići i Rasaovići (prezime
skraćeno od
prvobitnog Raslavovići) (ukupno 60 kuća; sa nekoliko još
užih
prezimena, koja ćemo navesti u naseljima Donjeg Zagarača) i osim
toga malo bratstvo zasebnog porijekla, Filipovići, od 4
"ognjišta".
DONJI ZAGARAČ
ili JEDNOŠE
ili JEDNOŠKO
POLJE
ili prosto "POLJE"
Sva ova imena imaju isto
značenje i gotovo se sva i podjednako često upotrebljavaju. U
Jednoško Polje se računaju i visoke a široke strane, koje se na
zapadu i na sjeverozapadu dižu više njega i po kojima se naselio
dosta veliki broj Zagarčana. Osim toga i samo je polje nagnuto od
zapada ka istoku. Usled tih razlika, koje je dala sama priroda
zemljišta, narod je podijelio Donji Zagarač na Povrpoljinu i
Podnopoljinu (ili, rjeđe, Povrpolje i Podnopolje).
Po Donjem
Zagaraču bratstva su jako izmiješana, a to je posledica postupnog
zauzimanja Jednoškog Polja i njegova dijeljenja među razna
zagaračka bratstva.
POVRPOLJINA
ili POVRPOLJE
zauzima pomenute
široke
strane Jednoškog Polja i najviši dio toga polja koji je pod njima. U
njoj se razlikuju Osoje i Prisoje.
OSOJE
čine strane okrenute
sjeveru i sjeveroistoku. U njemu je "selo" Crna
Strana, koje se dijeli na Kuće Pešića, sa 12
kuća od
bratstva Radmanovića - Dubravljana - Pešića, i na Kuće
Miloševića, u kojima su 8 kuća Radmanovića -
Đurića - Stamatovića ("Miloševića") i 5 kuća
Radmanovića - Dubravljana - Vujovića.
PRISOJE
se dijeli na četiri
"sela", koja od juga k sjeveru idu ovim redom: Kuće
Stamatovića sa 14 kuca sve Radmanovića - Đurica -
Stamatovića; Kuće Vujovića, sa 12 kuća sve
Radmanovića
- Dubravljana - Vujovića; Kuće Živaljevića, u kojima
osim 5 kuća Đuričkovića - Živaljevića ima i 1
kuća Radmanovića - Đurića - Šćepanovića; Kuće
Purovića sa 11 kuća Đuričkovića -
Purovića i 4 kuće Radmanovića - Đurića -
Ćupića.
PODNOPOLJINA
ili
PODNOPOLJE
Zahvata sav ostali,
mnogo veći, dio Jednoškoga Polja i zagaračko zemljište preko rijeke
Sušice. U Podnopoljini se razlikuju: Osoje, "Polje" i Prisoje.
OSOJE
ima slijedeca "sela", počevsi od sjeverozapada pa k jugoistoku: Ratkova
Šuma
ili Kuće Nikolića sa 5 kuća Radmanovića - Dubravljana
- Nikolića; Rasaovića Ober sa 6 kuća Đuričkovića -
Rasaovića; Malenza sa 16 kuća Radmanovića -
Đurića - Velimirovića, 2 kuće Radmanovića -
Đurića - Šćepanovića i 3 kuce Dubinića.
"POLJE"
se sastoji, niže Osoja,
od "sela": Mijogoški Ober sa 10 kuća Mijogoštana i Dračice sa 2 kuce
Radmanovića -Đurića - Ćupića. Dalje je na
jugoistoku, "u dno Jednoškoga Polja selo Vrage" sa 4 kuće
Mijogoštana, a na istoku od njih "pri Sađavcu",
Katunina sa 6 kuća Radmanovića - Đurića -
Otaševića i
1 kućom Radmanovića - Dubravljana - Nikolića. Na sjeveru je od ovih
"sela" seoce Ljubičići sa 1 kućom Mijogoštana, a još dalje na
sjeveru oveće "selo", Bileća, koje se dijeli na
četiri
"manja sela" ili "seoca". Od jugoistoka pa k sjeverozapadu ona idu
ovim redom: najprije dolazi "seoce" Grobnica sa 4 kuće
Musterovića i 2 kuce Radmanovića - Dubravljana - Ičevića; zatim
"seoce" Selimovina sa 3 kuće Radmanovića - Đurića, sa 1
kućom Mijogoštana i 4 kuće Radmanovića - Dubravljana; dalje je
Bileća (u užem smislu) s 8 kuća Radmanovića - Đurića; i
najzad, "pod stranom kod mosta na Sušicu selo Na Međicu" sa
6 kuća Radmanovića - Dubravljana i 1 kućom Radmanovića
- Đurića.
PRISOJE
Od Mosta na Međicu pa
ka sjeverozapadu nastaje Prisoje. Ono čini južnu i jugozapadnu
stranu dugačkog uzvišenja, kojim je Jednoško Polje oivičeno prema
rijeci Sušici. U Prisoju ima dvanajest "sela" i "selaca", koja su u
glavnom od juga k sjeveru poređana ovako: Jabuke sa 6 kuća
Radmanovića - Dubravljana i 1 kućom Mijogoštana;
Gaurin-do sa 1 kućom Radmanovića - Đurića;
Sukeza sa 2 kuće Radmanovića - Đurića i 1
kućom Radmanovića - Dubravljana; Kuće
Otaševića sa 7 kuća Radmanovića - Đurića -
Otaševića;
Boljeradski Ober sa 4 kuće Radmanovića - Đurića
;
Lazarev Krst sa 20 kuća Radmanovića - Đurića
;
Skale sa 4 kuće Radmanovića - Đurića ; Ćeret sa 1
kućom Radmanovića - Đurića ;
Gropa sa 4 kuće Radmanovića - Đurića ;
Krsti sa 3 kuće Radmanovića - Đurića ;
Podškalje sa 1 kućom Radmanovića - Đurića
;
Vuše sa 1 kucom Radmanovića - Đurića. .
 Odštampaj stranicu
|
|
