Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... |  Prezimena u CG l Plemena u CG

Broj      57/1 - 97      

Sydney, 17/02/97

Glavnom i odgovornom uredniku “Srpskog Glasa”
fax (03) 9306 4200

Gospodine Grba,

nadam se da shvatate našu potrebu da se oglasimo povodom teksta g.Pajića. Svjesni činjenice da je, ovdje, sva moć u Vašim rukama - nama ostaje ubjeđenje da radimo pravu stvar bez obzira na teškoće i nepravde koje će nas pratiti. Tekst našega odgovora bio bi slijedeći:

Neznanje je, zaista, NEZNANJE

G. Pajić tvrdi da  naš tekst “Crnogorci su CRNOGORCI” “obiluje istorijskim neistinama i neodrživo filozofsko - logičkim propustima...” Tom prilikom nije naveo ni jedan jedini argument koji bi išao tome u prilog - pa je, stoga, neophodno pojasniti nekoliko stvari.

Prvo, Crnogorska etnička zajednica registrovana je 23/10/96 godine pod brojem Y2500010 (šaljemo Vam kopiju registracije) i kao takva priznata je od ove države. Bilo je samo pitanje vremena kada će se Crnogorci organizovati i u Australiji, jer potpuno nipodaštavanje Crnogoraca prevršilo je svaku mjeru. Poslije raspada Jugoslavije Crnogorci su se našli u totalnoj medijskoj blokadi. SBS radio - program na srpskom jeziku ne objavljuje naša saopštenja a da pri tome nijesu pokazali ( jer je očito i nemaju ) minimum profesionalne etike kako bi nam objasnili razloge za takav korak. No i pored toga Crnogorci su se povezali na čitavoj teritoriji Australije. Dobili smo podršku od naših zajednica širom Svijeta a, naravno, i iz naše Crne Gore.

Drugo, očigledno je da je g.Pajić pokazao elementarno nepoznavanje loze kuće Petrovića kada može da tvrdi da je knjaz Danilo otac kralja Nikole. Za informaciju njemu i onima koje zastupa navesti ćemo, ukratko, lične podatke kralja Nikole.

            Nikola Petrović rođen je 7. oktobra 1841. u Njegušima a umro 16 februara 1921 u Antibu na jugu Francuske (pošto mu je “tijelo bilo odvojeno od srca” tj. njegove Crne Gore - a zaslugom raznoraznijeh Pajića koji ga, gle čuda, sada kuju u zvijezde). Otac mu je MIRKO STANKOV, a majka Anastazija Martinović, poznata kao Stana, u narodu još pod imenom Nane, iz ugledne kuće Martinovića.

Trece, mi ne sporimo da je kralj Nikola, kao i Petar II, dosta pjevao srpstvu. U našem prošlom tekstu je navedeno od kada to datira, ali treba znati da je kralj Nikola pjevao i o drugima, kao što to pokazuju stihovi iz “Balkanske carice”:

            Kako za koga za mene nije;
            ko tako misli, neka se skrije,
            opaka misa’ ta nek se gubi!
            Dubrovnik Zetu ka’ sestru ljubi,
            a ona njega priznaje bratom:
            tako se isto svoji s Hrvatom.
            Zar pravoslavlje i latinica
            našemu bratstvu da je grobnica?
            Zašto nam Rusi bliži bi bili,
            ili za dlaku Bugari milij’?
            Crni popovi s obije strane
            da oni mogu meni da brane
            da ja ne ljubim, kao god ove,
            hrvatsku braću, te sokolove?
            Prođi se stvarat’ rad vjere bruku,
            s bratom se drži ruku pod ruku!

Trebalo bi nam podosta prostora da navedemo sve ono sto je pjevao CRNOGORCIMA, ali ćemo ovom prilikom navesti samo dva stiha:

            KO CRNOGORSTVU NE BIO VJERAN

            OGNJEM I MAČEM SVUD BIO TJERAN !

Četvrto, srceparajuće riječi u kojima se pominje majka, dijete, utroba, čupanje srca, odvajanje tijela...., da bi se opisali odnosi među dvijema ravnopravnim državama (koje sada čine zajedničku državu), djeluju degutantno i otužno, te bi ih osobe, koje imalo drže do svojega intelektualnog nivoa, radije zaobišle.

Vazno je napomenuti slijedeće:

Mi ne sporimo nikome pravo da se nacionalno izjašnjava po svojoj slobodnoj volji i savjesti. Ne sporimo to pravo ni onim Crnogorcima koji se osjećaju Srbima. To pravo ne može da osporava niko ni Crnogorcima koji se nacionalno osjećaju kao Crnogorci.

Uvjereni smo da većina srpskog naroda ne spori nacionalni identitet Crnogoraca i pravo na njihovu državnost. Uvjereni smo, isto tako, da većina srpskog naroda vidi u Crnogorcima svoje prijatelje te da će svojim doprinosom pomoći rad Crnogorske etničke zajednice Australije.

Ovim prekidamo svaku buduću polemiku po pitanju srpstva i crnogorstva.

Za Crnogorsku etničku zajednicu

predsjednik

Mihailo Mandić,dipl.el.ing.

Odstampaj stranicu