Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |

|

Sjaj Crne Gore u Sidneju 2021.

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2021. |

|

Sidnejska promocija Crne Gore uz podrsku Ukrajini 2022.

|

Sidnejska promocija Crne Gore ... naše Crne Gore će uvijek biti

|

Veče sa Premijerom 2024.

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"GORSKI VIJENAC" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd

Sidnejski sajt:

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Deset crnogorskih zapovijesti
Zdravica vojvode Maša Djurovića
Crna Gora - Veljko Vlahović
Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom
Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice
Rekli su o crnogorskom jeziku...

Iseljeničke priče
Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori
Zbornik crnogorske dijaspore
Crnogorsko državljanstvo
IN MEMORIAM

Realitica nekretnine CG | Nekretnine CG |

DPS | SDP | PZP | SNP |

Harmonija |

montenegro-racing | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG fudbal |

slovenija
Slovenian media |

makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |

Pišite nam...

ODNOS VELIKOSRPSKIH MEDIJA PREMA MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a

VAŠI KOMENTARI

Proslava Dana kulture u Mariboru

Poštovani
šaljemo Vam prilog sa proslave Njegoševog dana u Mariboru.
Srdačan pozdrav
Dijana Pajković

U organizaciji Crnogorskog kulturnog društva Montenegro Maribor, 14. novembra svečano je obilježen Njegošev dan. Tim povodom izvedena je monodrama "Potonja ura Njegoševa".
Tekst za monodramu je napisao dr Slobodan Tomović, najbolji poznavalac života i djela Petra II Petrovića Njegoša. Režiser je Blagota Eraković, a Njegoša igra Slobodan Marunović.
"Predstava je u četvrtoj deceniji izvodjenja i za to vrijeme, od 1988. godine, kada je prvi put izvedena, igrana je više od 1600 puta. I kao takva je kultna i trajna kao i sam Njegoš.
Slobodan Marunović je prvak Crnogorskog narodnog pozorišta, koji je za svoj rad dobio najviše nagrada i priznanja. Književni i pozorišni kritičari kažu da je Marunović fenomen svoje vrste. On je najdosljednjiji savremeni scenski interpretator Njegoševe duhovne biografije, njegove misli i njegovog lika", navodi se u saopštenju.
Medjutim, kako je navela moderatorka Dijana Pajković, u Marunovićevom tumačenju Njegoša je nešto impresivno.
"On jednako uspješno predstavlja kako modernu, tako i klasičnu Crnu Goru i Njegoša. On crpi energiju iz Njegoševog duhovnog miljea i reflektujući je na sceni, metaforički je prenosi na publiku. Za glumca je teško održati balans izmedju modernog i klasičnog, a da pri tom ostane dosljedan i ne dozvoli pomjeranje u jednu ili drugu stranu. To je takodje razlog što drugim glumcima ne uspijeva "igrati Njegoša". I upravo to je karakteristiično za Marunovića i to ga čini jedinstvenim i posebnim", zaključuje Pajkovićeva.
Zato nas, kako dodaje, Marunović uvijek ponovo oduševljava svojim nastupima i kada mislimo da smo sve već vidjeli i da je nešto novo nemoguće, on nas ubjedljivo demantuje i svaki put ga ponovo i još intenzivnije doživljavamo.
"Pored monodrame, Marunović je govorio Njegoševe pjesme i stihove iz "Luče Mikrokozme" i "Gorskog vijenca".
Monodrama "Potonja ura Njegoševa" je najviše nagradjivana predstava i predstava koja je igrana na svim kontinentima svijeta.
Mariborska publika je, kako je navedeno, bila oduševljena nastupom Marunovića i nagradila ga je velikim aplauzom.

Napomena: Tekst kojeg nam je poslala Pajkovićeva nijesmo mogli da preuzmemo sa e-maila pa smo koristili prilog objavljen u AntenaM.

Podrška našoj zajednici iz Adelaide

Član našeg udruženja od prvog dana osnivanja, Jovan B. Ilić, i ovoga puta nam je poslao dobrovoljni prilog na kojem mu se iskreno zahvaljujemo. Jovan redovno prati aktivnosti naše zajednice i uvijek nas samoinicijativno pomogne na čemu smo mu neizmjerno zahvalni.

Srbi nosili fes prije Turaka, pa kupili šajkače od Austrougara!

Naime, polovinom 19. vijeka austrougarska vojska, kao i druge evropske vojske, shvatila je da šarene, nakindjurene uniforme koje su se do tada nosile nijesu praktične za poljske uslove, kao i da su lako uočljive neprijateljskim snagama. Zato je austrougarskoj armiji napravljena nova uniforma, čiji je sastavni dio bila i šajkača.
Novine se, medjutim, nisu dopale prestolonasledniku Francu Ferdinandu, te su svi sašiveni kompleti, a uz njih i šajkače ubrzo prodati Srbiji i to u četvrt cijene! Jeftini, siromašnim Srbima došli su kao bogom dani. Nakon propisa iz 1870. godine šajkača je kao dio tog kompleta postala zvanični dio uniforme, a kasnije i nacionalno obilježje.

Detaljnije: Srbi nosili fes pre Turaka, pa kupili šajkače od Austrougara!

INVITATION - Unite Round Multicultural Celebration - Nov 22

Dear Mihailo,
The A-Leagues would like to invite you and members of the Montenegrin to participate in this year’s Unite Round Multicultural Celebration at Allianz Stadium in Sydney on Friday, 22 November starting at approximately 7.00pm.
This is a marvellous opportunity to celebrate the cultural diversity of football in Australia as well as get to parade on the Allianz Stadium field between two A-Leagues matches (Perth Glory v Western United followed by Newcastle Jets v Central Coast Mariners).
The first Unite Round Multicultural Celebration held in January 2024 was an amazing spectacle with more than 40 nationalities represented and close to 400 participants.
We are planning for this November’s celebration to be even bigger!
As the leader of an identified cultural organisation, we encourage you to gather other members of your community to come along and take part in this fabulous event. We will provide a free ticket for each participant plus a guest. This will allow free entry to both games.
We encourage all groups and individuals to come along in national dress, bring along national flags and other items to celebrate your cultural background while parading around Allianz Stadium.
Kind regards
Patrick Clancy
Event Coordinator
Unite Round Multicultural Celebration

Center for investigative journalism of Montenegro (CIN-CG)

Nedavno su nas kontektirali iz Center for investigative journalism of Montenegro (CIN-CG) (Kristina Radović - Journalist) sa molbom da im odgovorimo na postavljena pitanja koja postiremo ovdje:

1. Koliko crnogorska etnička zajednica Australije broji članova?
Od dana osnivanja rad naše zajednice je u potpunosti dostupan javnosti putem našeg web sajta montenegro.org.au koji sadrži preko 20000 (22985) fajlova. Na njemu možete naći sve potrebne informacije, ali obzirom da slabo ko na te strane češlja naše sajtove reći ću vam da imamo registrovanih članova 168. Imajući u vidu da su članovi uglavnom glave porodica koje broje 3-4 člana to se može računati da je naša zajednica okupila nešto ispod 1000 naših gradjana. Na zadnjem Popisu imali smo 2296 naših gradjana koji su se izjasnili u nacionalnom smislu Crnogorcima. Obzirom da prije našeg osnivanja nije postojala mogućnost da se izjasnimo kao Crnogorci već se sve pripisivalo srpskom korpusu to je ova cifra za nas više nego impresivna.

2. Kakve su Vaše procjene, koliko ima crnogorskih gradjana u Australiji?
Na Vaše pitanje sam djelimično odgovorio u prvom pitanju. Crnogoraca ima 2296, a po mom proračunu u Australiji imamo oko 5000 naših gradjana različitih nacionalnosti, a porijeklom iz Crne Gore.

3. Koja su glavna zanimanja crnogorskih gradjana u dijaspori?
Naši su se ovdje doseljavali u talasima. Ranije su dolazili većinom neškolovani radeći, uglavnom, razne fizičke poslove. Bilo su to poslovi u gradjevinarstvu, poslovi čišćenja, farbanja, rudarstva, mehaničara, vozača, uslužne djelatnosti, da bi novija generacija došla sa zavidnim završenim fakultetskim obrazovanjem i sa dobrim engleskim jezikom su našli sebe na poslovima koji zaslužuju respekt sa finansijskom sigurnošću. Danas ima dosta naših koji predaju na Univerzitetima širom Australije, doktora i stomatologa, kao i u bankarskom sektoru, računovodstvu, privatnim biznisima itd.

4. Koji su to najčešći razlozi zbog kojih gradjani Crne Gore odlučuju da napuste matičnu državu?
Skorija generacija napušta Crnu Goru, jer ne može da se nosi sa očiglednom nepravdom kojom se susrijeće na svakom koraku. Nepotizam, korupcija, politički primitivizam, vjerska zatupljenost je dio atmosfere zbog čega civilizovane osobe, inteligentne, sposobne i edukovane ne žele da budu njihov dio. Traže uredjene sisteme u kojima će doći do izražaja njihovo znanje i sposobnost i u kojem će imati zaštitu kao njihovi gradjani.

5. Koje su inicijative ili programi koje crnogorska vlast sprovodi kako bi podržalo naše gradjane/ke u inostranstvu? Da li ste zadovoljni saradnjom sa institucijama matične države?
Naša vlast u svemu kasni. Ono što je trebalo da uradi prije 20-30 godina, uradi danas, a vrijeme je i taj pokušaj već pregazilo. Na kraju ispada da najviše urade za sebe, u svojoj promociji i privilegijama. Taj Centar za dijasporu (nekoliko puta je promijenio ime), čast pojedincima, ni danas nema jasnu sliku o našoj dijaspori niti prate naš rad i učinak. Dodjeljuju nekakve nagrade po političkim i privatnim principima. Obezvrijedili su ozbiljne projekte crnogorskih udruženja, a forsiraju poplavu novonastalih teferič udruženja. Prave nekakve knjige, zbornike i leksikone dijaspore, sve tajno i bez saradnje sa predstavnicima iseljenika, u kojima nećete naći mnoge zaslužne Crnogorce, ali za njih i njihove ljubimce uvijek ima mjesta. Imaju standardne postavke ‘pisaca’ koji sistemom copy/paste pišu o nama i našim udruženjima bez da ostvare bilo kakave kontakte ili urade minimalno ‘on line’ istraživanje. Zato nije iznenadjenje kada dodijele nagradu nekom ‘udruženju’ koje iza sebe nema ni jedan jedini uspješan promotivni nastup okrenut Crnoj Gori, o kojem se ne može naći ni jedno jedino slovo na Internetu, ili proglase dobrotvorima i humanitarcima obične prevarante, a ignorišu udruženja, poput našeg, koje ima više sadržaja nego svi oni zajedno.

05.11.2024.

Lijep gest naših Crnogorca iz Melburna i Sidneja

Zahvaljujemo se našem Crnogorcu, Ervinu Pelidiji iz Melburna, koji nam se nedavno javio, obnovio članstvo i svojim novčanim prilogom pomogao rad naše zajednice.

Zahvaljujemo se i Gojku Krivokapiću koji nas je i ovoga puta pomogao svojim prilogom. Gojko je jedan od rijetkih članova koji redovno, samoinicijativno, pomaže rad naše zajednice.

Pleme ZAGARAČ ili ZAGARAČE

Oba oblika imena ovoga plemena se podjednako upotrebljavaju. Ime su dali stanovnici Zetine doline, jer je njima glavno sjedište ovoga plemena iza planine Garča ili iza oba „Garača“ (Veljeg i Malog). Ko hoće da označi, da je ono iza Veljega Garča, on kaže „Za Garač“, jer se obično pod imenom Garač razumije samo Velji Garač, dok se Mali Garač uvijek naziva tim cijelim svojim imenom za razliku od Veljeg Garča (a kod samih Zagarčana redovno se Velji Garač zove imenom Garač, a Mali Garač opet samo imenom Garčić). Ko pak hoće da označi, da je ovo pleme iza oba „Garača“ on će reći: „Za-Garače“.... ZAGARAČ ili ZAGARAČE

In memoriam ... Genevieve Meyer Iličković

In memoriam ... Genevieve Meyer Iličković

Rastužila nas je vijest iz Crne Gore da je u kotorskoj bolnici 13.10.2024. u 18.00 umrla Genevieve Meyer Iličković.

Rodjena je u Parizu 1945.u porodici koja je imala galeriju. Njen otac bio je lektor na universitetu. Nakon završetka osnovnog školovanja prešla je sa roditeljima u Njemačku. U Hamburgu, gdje je njen otac bio direktor Francuskog institute, upoznala se sa svojim budućim suprugom, Miodragom Iličkovićem, koji je tada bio student i pohadjao kurseve politike pripremajući se za upis na Diplomatsku školu u Parizu. Sa Miodragom je, nakon Njemačke, proputovala čitav svijet, najviše su proveli, pored Crne Gore, u Švajcarskoj, Africi i Australiji.
Genevieve je studirala filologiju u Francuskoj i Njemačkoj, a pored glavnih svjetskih jezika, poznavala je i južnoslovenske i neke istočne, kao što je na primjer farsi. Zbog svog širokog obrazovanja bila uvijek rado vidjena kao gost na prijemima i jedna od prvih dama diplomatskog kora. Bila na prijemu i kod predsjednika Tita i mnogih stranih državnika.

Raspadom Jugoslavije dijelila je sudbnu i vjerno pratila supruga sa kojim je doživjela sudbinu političkog izbjeglice da bi se oboje našli u svojoj novoj domovini, Australiji, kojoj je bila odana do kraja svog života.
Vaspitala je i školovala dvoje djece koji su danas ugledni gradjani - ćerka u biznisu mode, a sin član borda poznate svjetske turističke hotelijerske kompanije Aman.

Voljela je Crnu Goru i javno se zalagala za nju zbog čega je doživljavala i neprijatnosti, ali su je ljudi prepoznavali na ulici i prilazili joj sa punim poštovanjem.
Napisala je knjigu “Crmnička kuhinja na francuski način" koja je bila promovisana i u Crnoj Gori i koja ostaje spona crnogorske i francuske kuhinje. Značaj ove knjige je prepoznat i postala je sastavni dio mnogih biblioteka. Naši gradjani će se sjetiti Genevieve obzirom da je bila čest gost crnogorski orjentisanih medija.
Njena poslednja želja bila je da se njen posmrtni pepeo prospe iznad Crne Gore koju je toliko voljela i kojoj se, po nesreći, vratila da u njoj i umre.

POPIS U CRNOJ GORI 2023

I pored svega .... ne mogu nam ništa

Uprkos besprizornoj propagandi beogradskog režima, hajdučiji crkve Srbije, nekontrolisanom novcu kojim su se kupovale lične karte, putujućim prekograničnim cirkusom - Crna Gora je sačuvala svoj karakter i uspjela da se odbrani i stavi do znanja svima da je Crna Gora, ipak, država Crnogoraca i ostalih koji u njoj žive.

"I ovo je nerealna slika, jer smo oštećeni sigurno, imamo blizu 18 000 nepopisanih sugradjana ( po MUP ovom registru) od kojih je neki procenat bojkotovao, a ostali nijesu popisani zbog 'propusta' popisivača.
Nemamo mogućnost provjere podataka, 40 000 listića je ubačeno u sistem zadnji dan ... i mnoge stvari koje govore u prilog tome da ovo apsolutno nije realno stanje i da je kompromitovan proces.
I pored svega toga .... ne mogu nam ništa". (Svetlana Pajović)
......

Konačni rezultati Popisa, koji je organizovan u decembru prošle godine, pokazali su da u Crnoj Gori živi 623.633 gradjana, od čega je 306.807 muškaraca, što je 49,2 odsto, i 316.826 žena odnosno 50, 8 odsto.
256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, a 205.370 osoba kao Srbi. 58.956 osoba ili 9,45 odsto se izjasnilo kao Bošnjaci, a 30.978 ili 4,97 odsto kao Albanci.
Crnogorskim jezikom govori 215.299 osoba, odnosno 34,52 odsto, srpskim 269.307 osoba ili 43,18 odsto. Bosanski jezik je maternji za 43.470 osoba, odnosno 6.97 odsto, a albanski kod 32.725 osoba ili 5,25 odsto. Ruski je maternji kod 2,36 odsto osoba, a srpskohrvatski kod 2,08 odsto.
12.824 osobe su se izjasnile kao Rusi, odnosno 2,06 odsto, a 10.162 osobe kao Muslimani, dok 17.907 osoba nije željelo da se izjasni.
443.394 gradjanina, ili 71,1 odsto stanovnika, izjasnilo da je pravoslavne vjere, 124.668 odnosno 19,99 odsto islamske, 20.408 ili 3,27 katoličke, dok je 14.260 ateista, što je 2,29 odsto.
2,1 odsto gradjana nije željelo da se izjasni o tom pitanju.
Od ukupnog broja stanovnika, 316 826 ili 50,80 odsto čine osobe ženskog pola a 306 807 ili 49,20 odsto su osobe muškog pola.
Žene u prosjeku imaju 40,90 a muškarci 38,52 godina. Prosječna starost stanovništva Crne Gore je 39,73 godina.
Radno sposobno stanovništvo (od 15 - 64 godine) čini 65,13 odsto, dok stanovništva sa 65 i više ima 16,84 odsto. Punoljetno stanovništvo čini 78,45 odsto ukupnog stanovništva.

Rezultati Popisa potvrdjuju da je Crna Gora uprkos besprizornoj propagandi, jakim pritiscima da se etnofederalizuje, da joj se nametne etnički koncept, uspjela da sačuva svoj gradjanski karakter, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković. “Očigledno da etnički inženjering nije uspio. Pokazalo se da Crna Gora ima čvrsto, gradjansko, multietničko jezgro, koje nepokolebljivo stoji u odbrani državnih interesa”, istakao je Živković. Rezultati popisa, ističe Živković, ne idu na ruku onima koju su pokušali da velom nacionalizma prekriju Crnu Goru.
“Vidimo da je procenat onih koji govore srpskim se nije promijenio u odnosu na onaj iz 2011. godine. I šta ćemo sad?! Pričati o diskriminaciji na taj način kako je neko bio ugrožen, na današnji dan nakon objave rezultata popisa pada u vodu”, rekao je Živković.
Prema jasno utvrdjenom pravilu, naglašava Živković – crnogorski jezik je jezik države Crne Gore.

Rezolucija o genocidu nad Crnogorcima

CEP predstavio Rezoluciju o genocidu nad Crnogorcima

Crnogorska evropska partija predstavila je na pres konferenciji sadržaj Rezolucije o genocidu nad Crnogorcima tokom perioda od 1918. do 1929.

“Polazeći od uvjerenja da je kultura sjećanja neophodna da bi se bolje razumjela prošlost i njene posljedice. Crnogorska evropska partija poziva sve partije posebno one državotvorne na potpisivanje peticije i da se uputi Skupštini na usvajanje rezolucije genocida nad Crnogorcima”, kazao je predsjednik CEP-a Novak Adžić na pres konferenciji u Podgorici. ... Rezolucija o genocidu nad Crnogorcima

B E L V E D E R E

B E L V E D E R E

5.09.2023.

Zavaljujemo se Novaku Abramoviću koji nam je ustupio svoje fotografije koje su zabiljezile nasilničko i okupatorsko djelovanje udruženih policijskih snaga Crne Gore i Srbije protiv mirnih demonstranata prilikom ustoličenje nedostojnog Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru.
Novak je vlasnik renomiranog HD Video Studija Sirius - Cetinje o čemu možete naći više na linku Sirius - Cetinje

Tužna vijest ... danas (26.09.2024.) u Sidneju je sahranjen Novica Vujačić

Danas, 26.09.2024. je na Pravoslavnom groblju u Liverpulu (75 Flowerdale Rd) sahranjen Novica Vujačić.
Novica je bio član Crnogorske etničke zajednice od prvog dana njenog osnivanja i jedan od onih Crnogoraca koji su svo vrijeme bili na strani očuvanja crnogorske nezavisnosti i njenih tradicionalnih vrijednosti - uvijek se izjašnjavajući kao Crnogorac, a poštujući sve ljude dobre volje.
Naša zajednica gubi iskrenog prijatelja i saborca kakvih je sve manje medju nama.
Porodici iskreno saučešće, a Novici neka je laka crna zemlja.

NIKADA NE ZABORAVITI NJIHOVA IMENA ... ONI SU IZDALI CRNU GORU STAVLJAJUĆI POTPIS NA TU

Dritan Abazović (GP URA); Ana Novaković Djurović (GP URA); Filip Adžić (GP URA); Goran Djurović (GP URA); Vladimir Joković (SNP); Aleksandar Damjanović (SNP); Marko Kovač (SNP); Dragoslav Šćekić (SNP); Miomir Vojinović (SNP); Vasilije Lalošević (SNP); Zoran Miljanić (CIVIS); Fatmir Djeka (Koalicija Jednoglasno); Biljana Šćepanović (nestranačka ličnost)

BIZARNI OBIČAJI KOJI SE KORISTE U SRBA

Levirat
Sororat
Strndžanje
Mnogoženstvo
Kolektivno opštenje
Gostinska obljuba
Engi
Snohačenje
Lapot

DETALJNIJE O OVIM SRPSKIM OBIČAJIMA MOŽETE NAĆI NA STRANICAMA SRPSKIH NOVINA KOJE VAM POSTIREMO NA SLEDEĆEM LINKU, A ČITAOCIMA OSTAVLJAMO DA OCIJENE DA LI I KOLIKO IMAJU SLIČNOSTI SA CRNOGORSKIM OBIČAJIMA:
BIZARNI OBIČAJI KOJI SE KORISTE U SRBA

Reagovanje tabloida KURIR i INFORMER-a na najavu da će Crnogorske patriote tražiti usvajanje REZOLUCIJE o GENOCIDU NAD CRNOGORCIMA koji je izvršila Srbija u periodu od 1918. do 1929.

Reagovanje tabloida KURIR i INFORMER-a na najavu da će Crnogorske patriote tražiti usvajanje Rezolucije o genocidu nad Crnogorcima koji je izvršila Srbija u periodu od 1918. do 1929.

Objavljeno 17.09.2024.

Takozvane crnogorske patriote najavljuju da će u Skupštinu Crne Gore pokušati da proguraju rezoluciju "o genocidu nad Crnogorcima" koji je izvršila Srbija u periodu od 1918. do 1929. godine! Najava je stigla iz Crnogorske evropske partije, a sagovornici Kurira ovaj potez ocenjuju kao nebulozu i pokušaj marginalnih političkih figura na crnogorskoj političkoj sceni da skrenu pažnju na sebe.
Naime, ove namere obelodanio je Zoran Damjanović iz Crnogorske evropske partije, koju je osnovao istoričar Novak Adžić ... Rezolucije o genocidu nad Crnogorcima koji je izvršila Srbija u periodu od 1918. do 1929.

Izvještaj Krsta Zrnova Popovića o velikosrpskim zločinima u Crnoj Gori i crnogorskom viteškom otporu srpskoj okupaciji

Izvještaj
Krsta Zrnova Popovića o velikosrpskim zločinima u Crnoj Gori i crnogorskom viteškom otporu srpskoj okupaciji

Piše: Novak Adžić

Sve naše pristalice silom su namoravali da uzmu oružje i da se bore protivu nas. Koji nije htio to učiniti oni su ga ubijali ili zatvarali, imanje mu pljačkali, kuće palili, familije zatvarali i internirali, ili gole i bose nesretnje po šumama razagnjali, toljagama ih prebijali i primoravali ih. Takvih familija i sada ima po šumama gdje krepavaju, a koje se ne smiju niti imaju kud povratiti. ... OPŠIRNIJE

Vazda kvarno prema Crnoj Gori

Odlomci pisama kneginje Darinke Obrenović Milanu Piroćancu (sekretaru knjaza Nikole) 1866. g.
(izvor Srbija i oslobodilački pokreti. SANU, Beograd, 1983, 538)

"Vi ćete se starati da zadobijete što je moguće neograničeno poverenje knjaževo i sviju lica okružavajući knjaza i imajući upliv na njega i na državna dela; a da bi se u ovakvo stanje postavili, Vi morate pre svega starati se, da upoznate tajne misli i težnje kako knjaževe tako i njegove okoline, odnoseći se na dela državna i pored toga i privatne naklonosti svakog ponaosob, pa prema svemu tom udešavaćete Vaša dejstvija u predoznačenoj celi. Čuvajte se da nikad ne pokažete prezrenje prema običajima crnogorskim, niti da umanjivate važnost onome što se kod njih za važno smatra, pa makar se vama drugojače činilo. Ispravljajući pogrešna njina mnenija treba to činiti samo načinom koi neće i njima negodovanje poradjati. ... Uputstvo kneginje Darinke Obrenović Milanu Piroćancu

Vukašin Perović ... VJEČITI GUBITNICI

VJEČITI GUBITNICI

Ko je vjekovima bio porobljen, tudji sužanj i koga je bilo strah da se bori za slobodu, njemu knjiga iz istorije mora biti prazna.
I kako onda?
Što učiti djecu i što pričati narodu? Kako naći razloge i opravdanja? Mora se oteti istorija od onih koji je imaju, a za poraze okriviti neko drugi. Tako je država Duklja kriva što je na Tudjemilu potukla Vizantiju i njenog vazala Rašku. Zeta je kriva jer nije ratovala na strani Raške, pa su Srbi poraženi na Kosovu. A onda, od kad je nastala Crna Gora, ona je kriva za sve ostalo.
Kriva je što su Srbi šetali opanke 489 godina i ni jedan rat nijesu vodili protiv Turaka. Što je Njegoš govorio 4 jezika a Miloš bio nepismen. Što im je Sultan kontrolisao crkvu, odredjivao zastavu i donosio Ustav. Što su u WW1 Srbi pobjegli u Grčku, a u WW2 bili na strani fašista. Što su devedesetih izazvali rat, pa pobjegli iz Slovenije, Hrvatske i sa Kosova, kriva za njihove zločince i genocid. Što danas podržavaju Rusiju, a oružje šalju Ukrajini. Kriva je što… Ista priča zadnjih hiljadu godina. Pa još kad umisliš da si najveći, najhrabriji, najpametniji… “logično” je da si ti uvijek u pravu. Zato uvijek pri ruci moraš imati nekoga ko je kriv za tvoje greške, lošu politiku, neznanje i kukavičluk.
A nekako je najlakše kad je za sve kriva Crna Gora.
Sloboda tako ne fukcioniše. Ona nije u brojevima, parama, medijima, vašim plaćenicima… Sloboda nije stvar koju možeš kupiti, niti nesoj kojeg možeš podmititi ili zavesti. Sloboda je misao cijele Crne Gore čiji je duh na Lovćenu a neugasla zublja tinja na Cetinju. I logično je da onima u čijem jeziku ne postoje riječi: sloboda, ponos, prkos, borba, junaštvo… ništa nije jasno. Srećom, tu je istorija. Ona postavi sve na svoje mjesto, i kukavice i heroje. Piše i ne prašta. Zato nas ostavite na miru, bavite se Srbijom i ostanite tamo daleko, daleko od Crne Gore.
Vukašin Perović

Da se podsjetimo ... SRAMOTA ko nam piše Leksikone

Pomoć Srbima stiže iz Crne Gore
Delegacije iz Crne Gore očigledno nijesu imale što tražiti u Australiji, pa ih nije niti bilo, ako se izuzmu emisari kao što su Amfilohije Radović i Djuretić.. U stvari u to vrijeme Crna Gora je bila srpsko “drugo oko u glavi”. A za iseljeništvo, u većini, moglo bi se reći na putu da postane prišipetlja srpskoj zajednici.

Crnogorsko iseljeništvo u Australiji je jedno od najstarijih, ali je malobrojno u odnosu na ostale zajednice. Nikada nije bilo čvršće povezano sa zemljom porijekla, a i u Crnoj Gori su ih se sjećali prigodom dolaska delegacija u Australiju. Kada je za Etničku Enciklopediju trebalo napisati prilog o Crnogorcima trebalo je čekati da knjiga udje u štampu da bi se konačno neko sjetio da pošalje jednu stranicu texta koji svakako nije bio na nivou enciklopedije. Bez naročitog oslonca u Crnoj Gori, iseljenici su bili raštrkani po Jugoslovenskim klubovima. Jedino udruženje “Crnogorsko kulturno umjetničko društvo Njegoš”, bilo je takodje jugoslovenski orijentisano i svrstano medju “pozitvna društva”. Dok su se raspadom SFRJ srpska, hrvatska, makedonska i slovenačka zajednica okrenule svojim matičnim nacijama - crnogorsko iseljeništvo se našlo dezorijentisano i pod jakim pritiskom iz srpske zajednice koja negira postojanje crnogorske nacije. Crnogorsko udruženje “Njegoš” naslijedilo je slabosti koje su sada došle više do izražaja. Ono je i dalje ostalo na linijama jugoslovenstva ne primjećujući da se sada pod tim imenom krije veliko srpska opcija. Ostajući na “jugoslovenskoj liniji” “Njegoš” je u stvari postao negacija crnogorskog etničkog i kulturnog indentiteta – ostale su samo oznake u imenu koje je postavljeno u drugim vremenima. Ali to je uostalom bila orijentacija i crnogorske zvanične politike, vlade Bulatović – Djukanović – “drugog oka u glavi”.

Ni danas nije jasno kakva je bila misija sekretara Matice Iseljenika Crne Gore i novinara, Slobodana Vukovića. O njegovom dolasku saznao sam kada se pojavio u konzulat u kancelariji Zorana Veljića. Vuković je sa Veljićem dogovarao program – koga sve želi da posjeti – Klub u Bonaringu, Srpsku Narodnu odbranu, Srpsku Crkvu u Kabramati, Srpsku……. Na kraju sam upitao Vukovića – Izgleda da nijesam dobro shvatio, jer mi se je učinilio da ste iz Matice Iseljenika Crne Gore, a sada vidim da u stvari nijeste! Crnogorska društva vas ne interesuju.

Sa Vukovićem nije bilo organizacionih problema. Jednoga dana on se jednostavno izgubio negdje u Kabramati, i nakon izvjesnog vremena, pred odlazak, pojavio se u konzulat ugojen - pet šest kila teži. Nakon što je napustio Australiju, iz serije članaka po beogradskim novinama, pohvala ovom ili onom domaćinu, njegovoj umješnosti na roštilju, pravljenju gibanice, pečenju rakije i drugih specijaliteta vidijeli smo gdje je sve gostovao. No desilo se da u tim pohvalama nije baš svima ugodio tako da su počeli pozivi konzulatu i izrazi nezadovoljstva prema pisanju Vukovića!

Medjutim Vuković je bio došao i sa novinarskim ambicijama, Da intervjuiše MIP Evansa. Veljić je nekako dogovorio sa MIP – om da se pošalju pitanja. Pošto je Vuković još bio “na terenu” povjerio je Veljiću da napiše pitanja i pošalje Evansu! Kako je sve teklo dalje neznam, ali se sjećam da se nekoliko sedmica kasnije Veljić pojavio ljutito mašući NIN-om . – "Evo ti tvog Crnogorca..?! … Pogledaj što piše – Sjedim sa Evansom na terasi i pijuckam kavu “, - Kakvu kavu nije video niti Evansa niti Kanbere! Objavio je članak koji sam mu ja napisao!

Tako se završila Vukovićeva degustatorska turneja.

_________________________

*Trebalo je da Crna Gora padne na najniže grane u svoj istoriji da bi počela da se vraća svojim korijenima. Kod iseljenistva to malo duže traje.
Nakon rata u AU se doselilo veći broj mladjih školovanih Crnogoraca iz raznih djelova SFRJ koji imaju razvijen osjećaj za sadašnju političku realnost u zemlji i povezanost nacije iz koje potiču. Ta nova generacija predstavlja značajnu podršku politici nacionalne i državne afirmacije CG. Po prvi put crnogorski iseljenici su od zvanične Australije priznati kao etnička zajednica bez obzira što faktički postoje još od kraja devetnaestog vijeka, pod imenom "Montenegrin Ethnic Association of Australia" ( www.montenegro.org.au)

Mio Iličković

Tekst o našim iseljenicima u Australiji: AUSTRALIJA i CRNOGORCI

Da ne zaboravimo ... Protesti protiv ustoličenja mitropolita crkve Srbije na Cetinju

Da se podsjetimo i nikad zaboravimo:

Protesti protiv ustoličenja mitropolita okupatorske crkve Srbije na Cetinju

CRNOJ GORI POTREBAN UKRAJINSKI MODEL: Zabrana rada tzv. SPC garant stabilnosti države

SEKTA
CRNOJ GORI POTREBAN UKRAJINSKI MODEL: Zabrana rada tzv. SPC garant stabilnosti države
Balša Knežević

Vijest da je parlament Ukrajine, Vrhovna rada usvojio juče zakon o Zabrani vjerskih organizacija povezanih sa Ruskom pravoslavnom crkvom, nije iznenadio nikoga ko je makar ovlaš pratio dešavanja u ovoj državi nakon ruske agresije koja je počela u februaru 2022. godine. Odluku je podržalo 265 poslanika, dok je 29 parlamentaraca glasalo protiv. ... Zabrana rada tzv. SPC garant stabilnosti države

preuzeto sa sajta vominfo.com (izvor je aktuelno.me)

Da ne zaboravimo kako je ustoličen mitropolit okupatorske crkve Srbije Joanikije na Cetinju

Ustoličenje nedostojnog mitropolita Joanikija, crkve Srbije, na Cetinju

Petar Matijević - SRBSKI FALSFIKATORI I MITOMANI

SRBSKI FALSFIKATORI I MITOMANI
Pise:Petar Matijević

“Dvoglavog orla smo ukrali od Vizantije. On simboliše pogled i na istok i na zapad zato što je Vizantija sebe videla kao naslednicu Rimskog carstva.
Četiri ocila smo takodje ukrali od njih, a u originalu znači "car careva nad carstvom caruje" Što bi otprilike značilo da je iznad cara jedino Hrist i njegovo carstvo.
Ukrali smo i jezik, bosanski se zvao, a osim Bosanaca govorili su ga i Dubrovčani. Ovi potonji su ga zvali samo "naški", katkad i "slovinski", a u korespondenciji s bosanskim begovima, zvali su ga bosanski. Vuk Karadžić je, kao što znamo, književni jezik skovao po uzoru na hercegovački govor. Prodjite i sad krajevima gde se zadržao šopski, čakavski ili kajkavski govor i shvatićete da je jezički standard nametnut, a Štokavština priznata kao jedina književna i ispravna. Paradoks je da se združenom srpsko-hrvatskom akcijom, bosanskom jeziku danas osporava pravo da bude zaseban jezik, a jedino bi Bosanci razumeli svoje pretke od pre 300 godina, Srbi i Hrvati bi samo tupo gledali kada bi ih čuli.
Dalje, ukrali smo od Turaka mnoga jela koja smatramo svojima, ukrali smo i veru od Grka, zamenivši sve svoje slovenske bogove nekim nepoznatim svecima iz dalekih zemalja poput Sirije, Palestine i Anadolije.
Ukrali smo i zastavu od Rusa i okrenuli je naopako.
Od Belgijanaca smo ukrali Sretenjski ustav, a od Turaka uzrečicu bre.
Tek što smo se raznih pesama nakrali, ne zna im se broj!
Šta reče moj omiljeni pesnik Markonjero: "Kradu se sa istoka, zapada i juga, te divne, divne pesme što šire se ko kuga".”

Razlika izmedju crnogorskog i srpskog pravoslavlja

RAZLIKE

Razlika izmedju crnogorskog i srpskog pravoslavlja je ogromna.
Crnogorski mitropoliti od Ruvima II do Mitrofana Bana predvode narod u bitkama i ustancima. Mitropolit nije mogao biti izvanjac “nego rodni Crnogorac” kako kaže Petar I. Kod Srba u njihovoj crkvi patrijarsi su bili Grci koje je postavljao sultan. Jedan od njih, Gavrilo IV Hromi se poturčio 1758. I popovi su bili Grci, ne samo u Srbiji, nego čak i u bosanskom vilajetu.

Srpska pravoslavna crkva držala se carstva nebeskoga i time pomagala ropsku okupaciju. Smatrala je da je zemaljski život nevažan. Kritikovala je Crnogorce zašto se “ne pokore srećnome sultanu.”
Crnogorska crkva se više borila za blaga zemaljska.

Nije ista crkva koja je uz narod i koja ga budi i crkva koja ga uspavljuje sa srećnim sultanom.

Kad vojvoda postane nadvojvoda

....
Prvi tekst o Crnoj Gori u srpskoj štampi izašao je u Letopisu Matice srpske, knjiga 2 i 7, Budim 1825/6, u kojem piše da Crnogorci „... sami po sebi sačinjavaju osobiti i od svih drugih naroda u Evropi sasvim različni narod ...“ U samom tekstu nema ni pomena o bilo kakvom srpstvu Crnogoraca. Naprotiv. Čak ni u čuvenom „Načertaniju“ Ilije Garašanina, ministra unutrašnjih djela Srbije, iz 1844. godine, Crnogorci se pominju samo kao potencijalni vojni saveznik koje treba, na način kako su to Rusi radili, novčano pomoći i preko novčane pomoći pridobiti ih na svoju stranu. ... Kad vojvoda postane nadvojvoda

Srbi pod komandom Albanca Zagnuš - paše kopali tunele da Turci osvoje Carigrad

Analize istoričara i izvještaj svjedoka: Srbi pod komandom Albanca Zagnuš - paše kopali tunele da Turci osvoje Carigrad

Autor: Antena M
24.08.2024.
Priredio: Vladimir Jovanović

Inverzija srpske mitomanije od 19. vijeka ovaj tetragram sa grčkim betama, iščitavaće ne kao logična ćirilična „B”, nego kao ćirilična „S”. Štoviše, taj će analfabetski trik proglasiti za nacionalni simbol; biva da ovaj drevni vizantijski grb znači: - Samo sloga Srbina Spasava ... Srbi pod komandom Albanca Zagnuš - paše kopali tunele da Turci osvoje Carigrad

Srbi vazali Osmanlija srušili pravoslavnu Vizantiju

Analiza profesora Bečkog univerziteta
Autor: Antena M
23.08.2024.

Autor: „Zeitschrift für Balkanologie” (58, 1+2, Visbaden, 2022, 131-152), prijevod na crnogorski
Piše: Dr Oliver Jens Schmitt *

Bitka kod Kosova polja na Vidovdan (28. juna) 1389. referentna je tačka srpske kulture sjećanja. Tada se srpsko-bosanska vojska suprotstavila Osmanlijama pod sultanom Muratom I. Njega ubi srpski borac Miloš (K)Obilić, a srpski knez Lazar Hrebeljanović bi zarobljen i pogubljen. Političke linije fronta bile su jasne: na jednoj strani hrišćanska vojska kneza Lazara i bosanskoga kralja Tvrtka I Kotromanića, koji lično nije učestvovao u bici, ali je poslao izvještaj o pobjedi u Firencu; na drugoj strani su Osmanlije, koji od 1354. osvojiše velike dijelove istočnoga Balkana. ... Srbi vazali Osmanlija srušili pravoslavnu Vizantiju

Na UNSW Miška Mandić promovisana u DOCTOR OF PHILOSOPHY PhD; Art, Design and Media

U vrijeme prevara, lopovluka i falsifikatora koje je izrodilo preko 20000 lažnih diploma u Crnoj Gori vrijedno je napomenuti da ima i onih koji svojim napornim radom, posvećenim nauci i prosperitetu cijele zajednice ostvaruju rezultate za divljenje.
Upravo je naša Miška jedna od njih.
Bilo nam je veliko zadovoljstvo prisustvovati ceremoniji uručivanja diplome kojom je ozvaničena njena titula DOCTOR OF PHILOSOPHY PhD; Art, Design and Media sa temom: Folding Cinema: - How does a cinematic temporality that is relational and intimate work against dominant, established modes of temporal reproduction?
Lijepo je napomenuti da je Miška zaradila svoje doktorsko zvanje na UNSW (Universitet of NSW) koji je prošle godine bio rangiran kao jedan od najboljih u svijetu!
O njenoj doktorskoj disertaciji najveću ocjenu su dala dva externa ispitivača: doktor profesor Elizabeth A.Povinelli sa Columbia University NY i dr Kim Knowles akademik i predavać na studije filma Aberystwyth University u Wales-u i Experimental Film Programmer at the Edinburgh International Film.
Tako Elizabeth A. Povinelli navodi u svom raportu: “It is one of the best dissertations I have read across numerous disciplines and national and international institutions. I recommend, without reservation, it be accepted as fulfilling the requirements for a PhD in the School of Arts, design and Architecture at UNSW”.
Drugi ispitivač sa Aberystwyth Univerziteta u UK, dr Kim Knowles, kaže:
“The thesis should absolutely be put forward for a prize as it is one of the most accomplished practice as research PhDs I have examined.“
Miška predaje na UTS (Universitet of Technology) koji je isto tako rangiran u vrhu svjetskih Univerziteta. Njeni radovi su već objavljeni u raznim časopisima od Melburna i Sidneja pa do Barcelone. Dobitnica je nekoliko nagrada, medju kojima je i nagrada Lawrie Fitzgerald za inovaciju i kreativnost u zvuku i filmu kao i nagrada za izvanredne studente Fakulteta umjetnosti i društvenih nauka, UTS. Miška je, takodje, učesnik mnogih kolektivnih izložbi, a njeni filmovi su učestvovali i na nekim od festivala dokumentarnih filmova.

Gaeta - zaboravljeni heroji I i II dio

Gaeta - zaboravljeni heroji I dio

Gaeta - zaboravljeni heroji II dio

Lažavina u odsustvu istorije

Izvor: Pobjeda
Piše: Miodrag Vlahović

.....Ako se ko ne sjeća Vuka Stefanovića-Karadžića i što je on turao na glavu, neka podgleda neki od brojnih filmskih zapisa braće Manaki (recimo, čuveni “Pazarni dan u Novom Pazaru”), pa će se uvjeriti u prethodno. Ili, još ljepše, neka stavi na glavu ono što je na istoj držao Miloš Obrenović, mada bi tu trebalo insistirati na odgovarajućoj svilenoj tkanini i boji - turbana. O austrijskoj kapi pretvorenoj u šajkaču nema potrebe da razglabamo. ... Lažavina u odsustvu istorije

Crkva Srbije, SANU i velikosrpska politika opet u 90-tim

Povratak u devedesete ... https://m.youtube.com/watch?v=rTILSPXwH5A

LOVĆENSKE STRAŽE ... HATIŠERIF, PRVI I DRUGI TOMOS CRKVE SRBIJE

Za 9lanstvo i simpatizere Patriotskog pokreta otpora „Lovćenske straže 1990. svaki vid nacionalizma i šovinizma je apsulutno neprihvatljiv. Mi zagovaramo državni patriotizam, antifašizam, ekumenizam, interkulturalizam (život jednih sa drugima a ne život jednih pored drugih) uz maksimalno poštovanje Univerzalne dekleracije o ljudskim pravima. U medjuvremenu se trudimo da naše djelovanje bude u skladu sa riječima velikog humaniste duhovnog pastira blaženopočivšeg don Pavla Marvulića sveštenika Barske nadbiskupije koji je ostao upamćen u narodu izmedju ostalog i po izreci: „Bez obzira koje smo vjere, mi smo kamen i bedem ove zemlje, jer smo mi zemlja ove zemlje“.... HATIŠERIF, PRVI I DRUGI TOMOS CRKVE SRBIJE

LOVĆENSKE STRAŽE ... Svetosavski Karl Fridrih Hijeronim Minhauzen

Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ smatra da su laž, prevare i manipulacije životna i politička konstanta predsjednika Vlade Crne Gore, svetosavca apostola mr Milojka Spajića, čije se djelovanje može okarakterisati kao moralno-politički nihilizam, kod koga se društvene i političke vrijednosti ne mogu utemeljiti ni na kakvim racionalnim argumentima.
Manipulacija kao vrsta poremećaja zvanično ne postoji, ali se često pojavljuje kao jedan od glavnih simptoma poremećaja ličnosti, kao što su antisocijalni poremećaj, granični poremećaj ili narcisoidni poremećaj ličnosti. Samim tim, i simptomi se razlikuju od osobe do osobe. I dok ih jedna osoba može imati sve, kod druge su prisutni samo neki. ... Svetosavski Karl Fridrih Hijeronim Minhauzen

Sreten VUJOVIĆ ... Svetosavska genocidna sekta na (ne)djelu

Gotovo nema dana da se na društvenim mrežama, osobito na lažnom Facebook profilu Autokefalna crnogorska pravoslavna crkva ne pojave gadosti od kojih bi se zgrozio, da je nekim čudom živ, i sam Pol Jozef Gebels (Paul Joseph Goebbels), šef Hitlerove propagande! ... Svetosavska genocidna sekta na (ne)djelu
23/07/2024

ĆEVAPI HOUSE ... najbolje ćevape u Australiji naći ćete kod Lukića u Melburnu

Sa zadovoljstvom možemo objaviti da je i službeno registrovana kompanija za proizvodnju i prodaju ćevapa ĆEVAPI HOUSE čiji su vlasnici Josip i Snežana Lukić.
Uskoro će biti poznate i adrese web site, Instagramna i FB na kojima će biti dostupne sve potrebne informacije.
Josip i Snežana se zahvaljuju svojoj familiji i prijateljima koji su im pomogli u realizaciji njihove ideje. U kvaliteti njihovih ćevapa smo imali prilike i ranije da se uvjerimo i ovom prilikom nam ostaje samo da ih najtoplije preporučimo i poželimo uspješan rad.

Kontakt: Josip Lukić 0425877830; Snežana Lukić: 0408106694

Mavro Orbin .... Kraljevstvo Slovena

Djelo Kraljevstvo Slovena ugledalo je svjetlost dana 1601. godine. Orbin je svojim djelom došao u vrijeme kada se u svijetu odjednom pojavilo krupno interesovanje za slovenske stvari. Svijetu je Orbin, prvi od svih, ponudio obilje i širinu svojih obavještenja o istoriji Slovena, na jednom jeziku koji se onda razumijevao i čitao bezmalo svuda.
Orbinovo djelo postalo je ne samo udzbenik slovenske istorije već i udzbenik slovenskog patriotizma. Od Jakete Lukarevića i Dziva Gundulića njega koriste istorićari i njime se nadahnjuju pjesnici. Prvome je Kraljevstvo Slovena odlično poslužilo kao izvor za "Obilni izvor iz dubrovačkih anala" (1605g), drugi je po njemu radio mnogobrojne strofe svog nedovršenog eposa Osman.

Donosimo vam ovdje skraćeni tekst KRALJEVSTVA SLOVENA i kada i ako ga pročitate dobro ćete se zamisliti koliko smo civilizacijski odmakli od perioda u kojem je djelo pisano (16 vijek). Izgleda da sve ovo kroz šta prolazimo prolazimo sa razlogom. Došla nam je tehnologija, bojleri i televizori, kola i avioni, Internet a sa njime i društvene mreže, ali uz sve to i nosioci tamnog perioda srednjeg vijeka, naša iskvarenost, zajedljivost, pizma, povodljivost, lopovluk, nemoral i sve uz to što ide. Dokle - samo će nam se kazat.

Koga interesuje komentar posvećen značaju Orbinovog djela na razvitak srpske istoriografije moze isti naći na linku: Kraljevstvo Slovena u razvitku srpske istoriografije

Protesti Crnogoraca protiv ustoličenja mitropolita crkve Srbije na Cetinju

Žalosno je to kad te narod neće i kad te čuva policija

Protesti Crnogoraca protiv nametnutog mitropolita crkve Srbije

Iz srpske štampe ... rodjačke veze Srba sa Turcima

MARU BRANKOVIĆ SU SA 16 GODINA PRODALI TURSKOM SULTANU MURATU II

Mara Branković, lepa ćerka despota Djuradja bila je, posle Olivere, druga srpska princeza koju su udali za turskog sultana. Za razliku od Olivere, Mara nije imala preveliki uticaj na svog muža, izmedju ostalog i zato što je Murat II više voleo muškarce, ali je njena biografija svakako vredna filmskog serijala. ... MARU BRANKOVIC SU SA 16 GODINA PRODALI TURSKOM SULTANU MURATU II

PRINCEZA OLIVERA LAZAREVIĆ KAKO JE PRINCEZA OLIVERA OTIŠLA U HAREM

Naime, posle bitke na Kosovu Srbijom je, u ime maloletnog kneza Stefana Lazarevića, vladala kneginja Milica. Ona je ovaj teški vladarski i majčinski teret odluke o vazalstvu Turcima i davanju Olivere u harem podelila sa preživelim plemstvom i crkvenom jerarhijom, te ja tako konačnu odluku o slanju Olivere u sultanov harem doneo Državni sabor, krajem 1389. godine. Pored toga što su bili primorani da je pošalju Bajazitu, Lazarevići su se obavezali i na vazalne obaveze prema Osmanlijama koje su podrazumevale plaćanje godišnjeg danka i redovno izvršavanje vojnih obaveza. ... KAKO JE PRINCEZA OLIVERA OTIŠLA U HAREM

Razmotava se klupko Abazovićeve "Jovanjice"

Tužilaštvo bi uskoro trebalo da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani za pokušaj krijumčarenja narkotika, nakon što je prije desetak dana Forenzički centar završio analizu uzoraka ulja industrijske konoplje uzetih iz magacina kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice i, kako saznaje Pobjeda, utvrdio da sadrže čak 150 procenata više sadržaja THC (psihoaktivna supstanca) od dozvoljenog, zbog čega se ovaj proizvod tretira kao droga, odnosno narkotik. ... Razmotava se klupko Abazovićeve "Jovanjice"

Razriješen generalni inspektor ANB-a, ministar pravde Milović informisao SDT o brisanju kaznene evidencije Artana Kurtija

Abazovićev čovjek za tajne zadatke u velikim problemima

BUJICA 20.10.2023. … Velikosrpsko ludilo u Crnoj Gori

Bujica 20.10.2023. … Intervju sa prof dr Slobodan Prosperov Novak, a iz Podgorice se javlja Balša Knežević:

Velikosrpsko ludilo u Crnoj Gori

Manastiri koje drzi crkva Srbije u Crnoj Gori kao država u državi

NAKON DOGADJAJA U MANASTIRU BANJSKA:
Tzv. Temeljni ugovor, koji je Crkva Srbije potpisala sa Vladom, garantuje toj vjerskoj organizaciji eksteritorijalnost

Autor: Duško Mihailović
Pobjeda, 02.10.2023.

Manastiri kao država u državi
Tako je Abazović, u ime države, jemčio Crkvi da u manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorimau njenom vlasništvu drzavni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadleznih crkvenih organa osim u slučajevima kada to nalazu razlozi hitnosti zastite zivote i zdravlja ljudi ... Dritanovi magacini oruzja

BOJAN JOVANOVIĆ ... PEDOFILIJA u SPC

Poštovani gospodine,
NVO koja je objavila tekst jedna je od najvećih NVO u USA i bavi se pomoći žrtvama u verskim zajednicama koje su pretpele zlostavljanje od strane sveštenstva.
Another story in orthodox churches

Možete kao i oni postaviti moj kontakt. Stojim Vam na raspolaganju. S poštovanjem
Bojan Jovanović jovanovicbojan711@gmail.com

Oduzeti počasno državljanstvo po sili zakona onima koji štete vitalnim interesima CG!

Na nedavno održanom Zoom sastanku predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je predložio raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da ideja već dobija na publicitetu.
Čudno je da vlasti Crne Gore nijesu iskoristile mogućnost oduzimanja počasnog drzavljanstva onima koji rade suprotno interesima države. Nadamo se da će ova inicijativa biti putokaz i opomena da svako ko dobije počasno državljanstvo, a ne iskazuje lojalnost državi Crnoj Gori može i da ga po sili zakona izgubi.
U članu 2 stavka 8 zakona o gubitku crnogorskog državljanstva po sili zakona jasno piše da se tako dato državljanstvo gubi ukoliko njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore!!!

Prvi koji su se javno oglasili po ovom pitanju su bili AnalitikaM i Montenegrointernational, a njihove priloge prenijeli su i ostali portali:

Vesna Bratić osoba od posebnog značaja za nanošenje štete vitalnim interesima Crne Gore

Zbog spornih izjava hoce da joj oduzmu drzavljanstvo

Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju

The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blažo Sredanović, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunović, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksić, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redžović, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandić, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjić, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!

Posjeta crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije 2005. godine

Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali hrabrosti da javno podrže ideju nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije suštinski promijenjen pa se možete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji



	Program \| O nama \| Uprava i članstvo \| Prezimena u CG \| Crnogorske teme \| Aktivnosti MEAA \| Traže se... \| Kontakt \|