MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a











|


Izvještaj MEAA za 2017/18. |

21 godina od osnivanja MEAA |

22 godine od osnivanja MEAA |

23 godine od osnivanja MEAA |

24 godine od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


Sjaj Crne Gore u Sidneju 2021.

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2021. |




SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | GlasCrnogorca | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Portalluca | Pobjeda | Radio TV CG | Gradska RTV | Standard | Skala Radio | CŠO CPC u AU |


































































Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"GORSKI VIJENAC"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)


Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd


Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:














Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | mondo | cgportal | javniservis | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | MNInternational | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Crnogorsko-argentinskafondacija| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Predsjednik CG | Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska| Raskrinkavanje |
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG |
Kuća.me | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Rent a car Simeon PG | Grad teatar festival | turizamcg.com | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | CSUCG |
montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
N1 | Autonomija | Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | danas | srbijadanas | direktno | espreso | tanjug | blic | politika | telegraf | glasamerike | Svet | happytv | informer | nova | pink | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi | Vicevi.click |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list | hina | 100posto | 24sata | advance | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | index | direktno | hic | croatiaweek | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani | federalna | voanews | Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a



Vaši komentari


Pobijedila je Crna Gora



Pobijedila je Crna Gora

Autor: Antena M
07.12.2021.

U subotu su bili ovamo lokalni izbori. Glasali smo kako ne bismo platili kaznu (glasanje je ovamo obavezno, inače slijedi kazna oko 40 Eura). Drugi dan danas ni ja ni supruga pojma nemamo ko je pobijedio, niti nas interesuje. Za Antenu M piše: Mihailo Mandić (Sidnej, AU)

Posmatrajući sa strane i trudeći se da budem neutralan, mada nije lako, mogu reić da se kola kreću naprijed.
Održavaju se paneli, iznose svoje programe razne stranke, pojavljuju se razni kandidati - neki pismeni, neki polupismeni, neki baš nepismeni. Neki su, očito, zalutali i osjećaju se nesigurno ispred kamera.
Sliku kvari opterećenost DPS-om personifikovanim u Milu Đukanovuću, pa je izborni proces nekada ličio na utakmicu svih protiv ‘Mila’.
Ipak, i u takvim okolnostima sa znatnim uticajem dosta primitivnog upliva Crkve Srbije/ SPC na seosko stanovništvo, potpomognuto velikim novačnim sumama - značajan procenat glasača je čvrsto stao na stranu nezavisne, evropske i civilizovane Crne Gore.
Ovdje, htjeli mi to ili ne, moramo računati i na ove dvije stranke - Demokrate i URA, koje se deklarišu procrnogorski (doduše Demokrate ogrnute CS/SPC mantijama i namirisane tamjanom i "gradjanska" URA koja se ne iskazuje religijski, ali kupuju naklonost držeći stranu Crkvi Srbije).
Proglašena nezavisnost i članstvo u NATO istorijski je uspjeh koji, uz gore navedeno, predstavlja garanciju da je 1918. teško ponovljiva.
I ne zaboravmo - otvorena je Pandorina kutija: vraćanje autokefalnosti CPC i doživljavanje Crkve Srbije "okupatorskom" ( stavljam pod znake navoda, jer se prema okupatorima 100 godina odnosilo kao prema najrodjenijima - tek nedavno, helikopterskom dostavom mitropolita Crkve Srbije, taj odnos se malo promijenio).
Veliki je napredak i to što niko ne priča o neregularnosti izbora što je ogroman uspjeh i vjerujem da eć, uz mladje generacije, Crna Gora iskočiti iz balkanskog blata daleko brže od svih u okruženju.
Raduje me činjenica da je u Petnjici pobijedila gradjanska - crnogorska opcija, a isto tako je bilo i na Cetinju i u Mojkovcu. Ni u jednom od ova tri mjesta nijesu pobijedile partije iza kojih stoje vjerske organizacije i to je blago Crne Gore. Niko od njih nije pobijedio, ali je pobijedila Crna Gora!
To što ima medjusobne pizme, zavisti i ljubomore - to smo MI i možda je to i održalo Crnu Goru do današnjih dana.
Put do prave demokratije nije ni lagan ni brz, ali uz ovu mladost i njenu privrženost Crnoj Gori, uz znanje i odlučnost da budemo dio evropskog svijeta, ja ne sumnjam u svijetlu budućnost.
Zato nema mjesta razočarenju i nema odustajanja.

Da je vječna Crna Gora!

P.S.
U subotu su bili ovamo lokalni izbori. Glasali smo kako ne bismo platili kaznu (glasanje je ovamo obavezno, inaeč slijedi kazna oko 40 Eura). Nikakvih posebnih reklama niti rasprava nije bilo povodom ovih izbora. Nešto se moglo proičtati u lokalnim novinama i na ponekim posterima. Nikakve histerije. Drugi dan danas ni ja ni supruga pojma nemamo ko je pobijedio, niti nas interesuje. Sve možemo naić na linku koji nam je dostavljen. Ja sam, prateić kećrkino opredjeljenje, glasao za Zelene, a suprugu nijesam pitao, mada mislim da je i ona njima dala glas!
Vidim Crnu Goru na ovom putu.


Nenad Stevović ... povodom smrti Tadije Erakovića





IN MEMORIAM: Tadija Eraković (1934-2021)

U Novom Sadu je 22. 11. 2021. nakon kraće bolesti preminuo prof. dr Tadija Eraković istaknuti intelektualac, humanista, naučni i društveni pregalac iz crnogorske zajednice u Srbiji.
Tadija Eraković je rodjen 6. oktobra 1934. godine u Crnoj Gori u selu Tupan, Banjani. Osnovnu školu je završio u Velimlju, a učiteljsku u Nikšiću. Diplomirao je na Defektološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u Bratislavi je magistrirao na Specijalističkim studijama iz dječije psihologije i patopsihologije. Zvanje doktora defektoloških nauka stekao je na Univerzitetu u Beogradu, a doktora pedagoških nauka na Univerzitetu Komenskog u Bratislavi.
Kao redovan profesor predavao je specijalne pedagoške predmete na Defektološkom fakultetu u Beogradu i Učiteljskom fakultetu u Somboru. Bio je dugogodišnji direktor Dječijeg sela u Sremskoj Kamenici. Pored više stotina eseja, naučnih i stručnih radova, Tadija Eraković je autor 33 knjige. Njegovo stvaralaštvo se istodobno odvijalo u više pravaca. Prvi je naučno obrazovni, iz oblasti pedagogije, defektologije i medicine. Drugi je književno stvaralaštvo, iz oblasti beletristike, kroz prozna kazivanja, poeziju i istoriografiju. Trevi pravac je humanitarni rad sa djecom i omladinom.
Nesebično je pomagao kulturne aktivnosti i uvijek bio spreman da podrži djelovanje patriotskog dijela crnogorske emigracije u Srbiji. Obavljao je dužnost predsjednika Vijeća časti Crnogorske partije u periodu od 2012. do 2020. godine.
Ušavši u osmu deceniju života u autobiografskom eseju o rodnom selu i svom školovanju je napisao: „Rodjen sam tamo dje proljeće dolazi kasno, a zima rano. To je mjesto dje se ljudi dozivaju s jednog brda na drugo, da saopšte tužnu ili radosnu vijest. To je mjesto dje su puške i gusle najvažniji inventar. Tamo se radije odlazi u rat nego u svatove... Kada sam postao svoj čovjek, počeo sam da studiram usput, radeći. Učio sam književnost, istoriju, geografiju, hemiju, pa pedagogiju, defektologiju, i još ponešto. Visoke škole učio sam u Novom Sadu, Beogradu, Zagrebu i Bratislavi. Sve mi se činilo da školu nijesam dobro utvrdio, pa sam onda sve duplirao: dva zanimanja sa višom, dva zanimanja za fakultetom, pa dva zanimanja sa doktoratom. Morao sam tako. U mom selu kažu: Što ga šiljemo u svijet kad nije mogao da nam donese doktorat?
Tamo na Tupanu su neki neobični ljudi. Oni drže da su najpametniji i najhrabriji. Od svih čuda koja se dešavaju u svijetu, njima je svako poznato. Svak zna da ispriča nešto novo, šta je čuo iz svijeta. Čovjek se vrednuje prema onome što zna da ispriča. Ako se nešto i doda, nije važno, to je u interesu politike. A politika – to je ovamo najvažnije zanimanje. Svi su političari i filozofi, a ako se to ospori, može svašta biti. Onda se javlja junaštvo kao car zla svakojeg.”
Prof. dr Tadija Eraković biće sahranjen u ponedjeljak 29. novembra na Gradskom groblju u Novom Sadu. Neka počiva u miru, vječna mu slava i hvala!


Prilog sa Cetinja ... promocija knjige Mihaila Radojičića



Drage kolege, sinoć (11.11.21.) je održana promocija sjajne knjige Mihaila Radojičića "Smrt je uvijek u modi". Znam da sve redakcije imaju problem malog broja ljudi pa vam šaljem kratki izvještaj.
Hvala puno,
Tanja Pavićević

DUBROVNIČE OPROSTI!

Narodna biblioteka "Njegoš" na Cetinju priredila je promociju drugog, dopunjenog izdanja, romana "Smrt je uvijek u modi" Mihaila Radojičića, koji je u izdanju "Oboda" objavljen povodom neslavnog jubileja, Srpsko-Crnogorsog rata na Dubrovnik i Knavle 1991. O knjizi su govorili akademik, likovni umjetnik, Dimitrije Popović iz Zagreba i književnik i eseijist Borislav Cimeša sa Cetinja.
Dimitrije Popović je napisao predgovor za drugo izdanje romana, citirajući (povodom prvog izdanja) kritički osvrt Jevrema Brkovića: ''Ova knjiga je neophodna i treba da prijedje granice Crne Gore i bude prevedena!". Popović se pridružio navedenoj kritici: "Ovaj roman po svojoj književno-estetskoj i etičkoj vrijednosti treba da bude obavezna djačka lektira, da bi genaracije koje dolaze prepoznale šta se to tako strašno desilo 1991. godine...U tom smislu, ova knjiga je odista neophodna, jer se istina o zlu iz 1991.ukriva ili zaboravlja, makar koliko na njoj istoričari reagovali suvim statističkim podacima!"
Borislav Cimeša, govoreći o filozofskim i psiho-sociološkim aspektima romana je istakao: "Ovo umjetničko djelo nosi katarzu antičke drame svojim etičko-estetičkim i visokim literernim dometima. Knjiga je pored ostalog i izuzetan scenaristički predložak za pozorišnu, filmsku ili tv adaptaciju. Stoga se sa sigurnošću može reći da zaslužuje mjesto u obaveznoj lektiri, i zbog toga, što je roman svojom pojavom spasio obraz Crnogoraca, jer su sa Cetinja gromoglasno, na početku rata, uputili oprost Dubrovniku za našu sramotu koja ničim nije izazvana ni od Dubrovnika, niti od Hrvata."

Autor Mihailo Radojičić je na kraju, uz zahvalnost domaćinu i gostima, zaključio da je "u današnjoj Crnoj Gori lakše izdati državu no knjigu", te da za rukopis romana niko nije pokazao interes osim''Oboda'' Cetinje. A jedina knjižara "Narodna knjiga" iz Podgorice, usudila se, da "Smrt je uvijek u modi" preko svoje mreže, preporuči čitaocima.

PISMO UPUĆENO ŠEFU DELEGACIJE EVROPSKOG PARLAMENTA ZA SARADNJU SA CRNOM GOROM  VLADIMIRU BILČIKU



 Tokom današnjeg protesta (04.11.21.) preko puta Skupštine Crne Gore, pročitano je i pismo koje je upućeno šefu delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimiru Bilčiku
Pismo je potpisalo više od 130 intelektualaca, gradjanskih aktivista, ali i predstavnika crnogorske dijaspore sa više kontinenata, koji su naglasili kako žele iskazati „duboku zabrinutost usljed opšte klerikalizacije crnogorskog društva, gušenja medijskih sloboda, urušavanja koncepta gradjanske države, multikulturnog društva i kršenja ljudskih prava“. ...  PISMO UPUĆENO ŠEFU DELEGACIJE EVROPSKOG PARLAMENTA ZA SARADNJU SA CRNOM GOROM  VLADIMIRU BILČIKU


Umro je naš prijatelj, saradnik i veliki borac za Crnu Goru - prof. dr Milorad Nikčević





Umjesto novog priloga za naš web sajt, stigla nam je vijest o smrti našeg Milorada. Tužna porukakoju nijesmo željeli da čujemo, a bojali smo se da nas može iznenaditi svakoga časa. Pogotovo se ta bojazan uvećala kada je postao svjestan da će biti vezan za bolničko liječenje. U zadnjem našem razgovoru, a bili smo često u kontaktu, osjetio sam njegovu razočaranost u način života kojemu je trebalo da se prilagodi. Mislim da mu je to teže palo od same bolesti i taj gubitak volje ukazivao je da nam Milorad polako odlazi. I to onda kada je najpotrebniji Crnoj Gori kojoj je davao i dao cijeloga sebe.

Milorad Nikčević je bio doktor filološih nauka, književni istoričar, teoretičar, književnik, patriota. Čitav svoj radni vijek proveo je u Hrvatskoj gdje je stekao univerzitetsku karijeru i potpunu naučnu afirmaciju, ali i reputaciju graditelja mostova izmedju dviju svojih domovina: one u kojoj se rodio, i one u kojoj više od 50 godina živio i radio.
Za stručni, naučni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada. Posebno se ističe zlatni Pečat grada Osijeka 2003. „za izuzetna ostvarenja u području znanosti”. Godine 2014. hrvatski predsjednik Ivo Josipović uručio mu je državno odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za „višegodišnje zasluge za kulturu/znanost i približavanje njenih vrijednosti izmedju Republike Hrvatske i Crne Gore“. Prosle godine prof. dr Miloradu Nikčeviću uručena je Specijalna nagrada za životno djelo –Iskra.
Autor je mnogih samostalnih i koautorskih knjiga.

Počivaj u miru dragi naš Milorade i ne brini za Crnu Goru.
Odgojio si značajnu grupu svojih studenata koji će znati kako da nastave tvojim putem, putem slobodne Crne Gore.


Lela Milošević .... Ovo je tačno po mjeri SANU, SPC, stopama Načertanija






Lela Milošević

"Koalicija Za budućnost Crne Gore
1. Nova srpska demokratija,
2. Pokret za promjene,
3. Demokratska narodna stranka,
4. Prava Crna Gora,
5. Ujedinjena Crna Gora,
6. Radnička partija,
7. DSJ,
8. DSS,
9. Socijalisti੏ka narodna partija,
10. Stranke srpskih radikala,
11. Srpska lista,
12. Jugoslovnske komunističke partije,
13. Srpski nacionalni savjet Crne Gore.

Mir je naša nacija

1. Demokratska Crna Gora,
2. Demokratski savez (DEMOS),
3. Gradjanski pokret nova ljevica,
4. Partija penzionera, invalida i restitucije (PPIR),

Koalicija Crno na bijelo

1. Gradjanski pokret URA,
2. Stranka pravde i pomirenja,
3. Grupa birača CIVIS

Svi pobrojani osim Demokrata i Nove srpske demokratije su na ivici cenzusa, Ili jedva uznad njega i svi su
1. Pod patronatom Beograda,
2. Pod budnim okom SPC i brifovani
3. Fašističkom ideologijom svetosavlja, kao kohezionim faktorom

Oni su "sabrani" sa zadatkom potiranja crnogorske samobitnisti, rušenja gradjanskog karaktera Crne Gore, udaljavanja od Evrope i Izlaska iz NATO.

Da se podsjetimo:

1. Prvi čovjek Univerziteta Crne Gore (Vladimir Božovi) izabran jednoglasno na Upravnom odboru, kojim predsjedava URA (Rajka Glušica). Rektor je osnivač fašističkog IN4S, srpsko ruski agent i negator crnogorske nacije i crnogorskog jezika.
2. Direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara (Mladen Zagarčanin) je negator crnogorske kulturne baštine. Na svakom dukljanskom kulturnom nalazištu "pronašao" je srpske tragove, koji govore o navodnih 800 godina kontinuiteta Crkve Srbije na prostoru Crne Gore. To je čovjek koji je prvi stao u odbranu Popa Jovana Plamenca, koji je bez dozvole Uprave, prekopao grob Mitropolita Autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Arsenija, sve sa ciljem negiranja i prikrivanja dokaza o Autokefalnoj CPC.
3. Za Direktora Narodnog Muzeja postavljen je Živko Radović. Kao student, bio je član ekipa za konzervaciju Pećke patrijaršije, Sabornog hrama u Kraljevu, manastira Ravanica, Ljubostinja, Vraćevšnica, Studenica, Gradiše i riznice SPC u Dubrovniku .....impresivno. Zadatak mu je već postavljen - Predati Ikonu Filermosu u ruke Crkve Srbije ( sjetimo se činjenice da je Crna Gora kad je uzimala medjunarodne kredite zalagala pomenutu ikonu. Tolika je njena materijalna vrijednist. Njena kulturno istorijska vrijednost je nemjerljiva).
4. Vesna Bratić je etnički očistila rukovodstva osnivnih i srednjih škola. U njima ima mjesta samo za svetosavce.
5. Isto je uradjeno u zdravstvu i javnim preduzećima, na svim rukovodećim pozicijama su svetosavci
6. Bezbjednosni sektor, kojim navodno upravlja URA pokazao je svoje lice u proteklim dogadjajima na Cetinju, kad su gradjanima Cetinja, pravu i pravdi, uz brutalnu uporebu sile, protivstavljeni interesi Crkve Srbije
7. ANB je i bezbjednosni podaci su, od dolaska Vukšića, potpuno dostupni Srpsko-Ruskim agenturama.
8. Vlada je za vršioca dužnosti Uprave za katastar i državnu imovinu postavila Koču Djurišića. Jedini njegov zadatak je da "ozakoni" nelegalne upise crnogorskih Manastira i sakralnih objekata na Crkvu Srbije. Isti je po hitnom postupku, a po odluci vlade, prepisao Cetinjski Manastir sa Prijestonice Cetinje na državu, kako bi se spriječili vjernici i Crnogorska Pravoslavna Crkva da ravnopravno služe i raspolažu svojim manastirom.
9. Vlada Crne Gore je za direktoricu Javne ustanove Filmski centar Crne Gore imenovala Aleksandru Božović, aktivistkinju fašističke stranke Dveri na izborima u Srbiji.

Ovo je samo dio rušilačkih aktivnosti nove parlamentarne većine.
Čemu onda pitanje hoće li se parlamentarna većina dogovoriti ili će vlada pasti. Pa valjda je svima jasno da su oni u dogovoru od samog početka formiranja pobrojanih koalicija i da im ne pada na pamet da prave neke druge kombinacije. Ovo je tačno po mjeri SANU, SPC, stopama Načertanija Ilije Garašanina i u duhu Svetosavlja, koje je, diveći se Hitleru, Nikolaj Velimirović osmislio, kao duhovnu potku veliko-srpskog nacionalizma.
"


DESANT NA CETINJE




SPC DESANT NA CETINJE .... KO NAM JE TO DOLETIO: MITROPOLIT ILI ESKOBAR





















Brojni inostrani mediji su objavili vijest o desavanjima u Crnoj Gori - ovdje navodimo samo neke od njih iz Engleske i Njemačke:





Imamo i novog člana i to čak iz Hamburga!






Theo C. Tešanović iz Hamburga novi član Crnogorske etničke zajednice Australije!

Ovih dana na našu adresu je stiglo zanimljivo pismo Tea Tešanovića koji je, nakon oduševljenja našim sajtom iskazao želju da postane član Crnogorske etničke zajednice Australije!
Prenosimo skraćeni dio njegovog pisma uz zahvalnost na povjerenju koje nam je ukazao.

Sa poštovanjem cijenjeni Mandiću,
na prvom mijestu velika pohvala na stranici "Montenegrin Ethnic Associtation of Australia" u koju ste unijeli puno podataka Jovana Erdeljanovića o "Prezimena u Crnoj Gori".
Moje ime je Theo C. Tešanović, rodjen na Kolimeru, pod planinom Majevicom nedaleko od Tuzle u nekadašnjoj Yu - Republici BiH. Pobudjen činjenicom da je rodni kraj u zadnjem ratu 1990 uništen i spaljen, radio sam na rodoslovima mojih Kolimerskih familija koje su se spašavale gdje je ko stigao tako da ih ima i u Australiji, Evropi, Aziji i Kanadi.
Godine 1973 sam otišao na rad u Njemačku gdje i danas kao penzioner živim. Za vrijeme tog rata u staroj domovini mi je jedino preostalo da pomognem izbijeglicama koje su dolazile u Njemačku. Medju njima moju majku i od starijeg brata sina sa familijom. Tek godine 2001. sam bio u rodnom kraju i bio duboko žalostan onime što sam vidio.
Od te godine sam skupljao podatke naših familija i počeo raditi na jednoj internetskoj prezentaciji rodnog mijesta KOLIMER MAJEVICA da se ne zaboravi da su tu nekada živjele familije Toromanovića i Tešanovića čija su porijekla iz Crne Gore.
U tu svrhu sam na toj stranici pod "Info i Co" linkove o Dr. Jovana Erdeljanovića, Vukote i Akima Miljanića sa Vašom stranicom Montenegrin Ethnic Associtation of Australia.
Rado bih bio član Vašeg udruženja a uz to bi me radovalo ako bi dopunili Vaše informacije sa time da su Tešanovići i Toromanovići živjeli i na Kolimeru, Majevica - BiH.

Theo C. Tešanović

PS

Theo je odmah ispunio formu i pored uplate godišnje članarine pomogao je rad MEAA novčanim prilogom


VAZNO SAOPŠTENJE ... Gradjanska Inicijativa 21.maj





Gradjanska Inicijativa 21. maj oformila je advokatski tim za besplatnu pravnu pomoć.

SOS ... Ukoliko je protiv vas, zbog mahanja crnogorskom zastavom, pokrenuta prijava
SOS ... Ili ste, zbog vjerskog i nacionalnog opredjeljenja, izloženi pritiscima, nasilju ...
SOS ... Dobili ste otkaz ili ste profesionalno degradirani

JAVITE SE NA BROJ TELEFONA +38267640374

Koordinatorka našeg pravnog tima Milena Iljazi će vas saslušati i uputiti na odgovarajućeg advokata


KAKO JE UNIŠTENO CRNOGORSKO GRADJANSKO DRUŠTVO?



EDIKT Srpske Pravoslavne Crkve O PONIŠTENJU CRKVENE I DRŽAVNE SAMOSTALNOSTI Crne Gore

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori je konstituisana Ediktom-Odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (AS br. 95/zap. 208) od 26. maja 2006. u cilju  očuvanja jedinstva srpske Crkve i (1920. uspostavljene) Pećke patrijaršije, radi što uspješnijeg ostvarivanja misije ustanovljenja  srpske Crkve u Crnoj Gori, kao jedine autokefalne i pravoslavne Crkve.
Ediktom-Odlukom Sabora: SPC u Crnoj Gori sačinjavaju eparhije Srpske pravoslavne crkve: Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka, kao i dijelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, čime se objedinjuje srpsko duhovno biće, a razjedinjuje crnogorsko gradjansko društvo. ... KAKO JE UNIŠTENO CRNOGORSKO GRADJANSKO DRUŠTVO?



Oslobadjajuce presude za pokusaj drzavnog udara u Crnoj Gori




Povodom oslobadjajućih presuda za pokusaj drzavnog udara u Crnoj Gori donosimo prilog sta je o dokazima kojima je raspolagala Srbija govorio njen predsjednik Aleksandar Vučić pa sami ocijenite kakvo nam je sudstvo i kakve se igre igraju. Podsjetimo da je Srbija tada uhapsila dva istaknuta GRU obavjestajca i da je sjutradan u Beograd sletio glavni čovjek GRU da bi ovu dvojicu Srbija pustila da se sa njim vrate u Moskvu:

Aleksandar Vucic o dokazima kojima raspolazu srpske tajne sluzbe povodom pokusaja drzavnog udara u Crnoj Gori


Sta nam je donijela klerikalna vlada ... produbljavanje podjela i vjersku zatucanost




Klerikalna vlada koja je izrodila ovakve 'vjernike' probudila je najgore porive anticrnogorstva čiji sledbenici ne prezaju ni od najgorih prijetnji Crnogorcima utirući put fašizma pred očima EU i ostalog civilizovanog svijeta.
Primjer su i ovi komentari izdvojeni od bezbroj drugih koji na najgrublji način vrijedjaju Crnu Goru i Crnogorce izazivajući ratne poklike kojima su 90-tih krenuli u oslobadjanje 'potlačenog srpskog naroda'.
Izgleda da im je na red došla Crna Gora i Crnogorci.
Sta nam je donijela klerikalna vlada ... produbljavanje podjela i vjersku zatucanost



Oduzeti počasno državljanstvo po sili zakona onima koji štete vitalnim interesima CG!



Na nedavno održanom Zoom sastanku predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je predložio raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da ideja već dobija na publicitetu.
Čudno je da vlasti Crne Gore nijesu iskoristile mogućnost oduzimanja počasnog drzavljanstva onima koji rade suprotno interesima države. Nadamo se da će ova inicijativa biti putokaz i opomena da svako ko dobije počasno državljanstvo, a ne iskazuje lojalnost državi Crnoj Gori može i da ga po sili zakona izgubi.
U članu 2 stavka 8 zakona o gubitku crnogorskog državljanstva po sili zakona jasno piše da se tako dato državljanstvo gubi ukoliko njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore!!!

Prvi koji su se javno oglasili po ovom pitanju su bili AnalitikaM i Montenegrointernational, a njihove priloge prenijeli su i ostali portali:

Vesna Bratić osoba od posebnog značaja za nanošenje štete vitalnim interesima Crne Gore

Zahtjev za hitnim pokretanjem postupka oduzimanja crnogorskog drzavljanstva Vesni Bratić

Zbog spornih izjava hoce da joj oduzmu drzavljanstvo

Traze da se Vesni Bratic oduzme crnogorsko drzavljanstvo - pronadjen i formalni razlog


IZ AKTIVNOSTI CRNOGORSKE ETNIČKE ZAJEDNICE AUSTRALIJE



PODIGNUTI I OBNOVLJENI CRNOGORSKI MANASTIRI I CRKVE OD GOD. 1860. DO 1910.



PEDESET GODINA NA PRESTOLU CRNE GORE 1860 - 1910.

Štampano u K.C. Državnoj Štampariji 1910.
priredio: Novak Adžić

Donosimo vam spisak svih manastira i crkvi koje su obnovljene ili sagradjene u periodu 50-godišnje vladavine kralja Nikole i koje su bile državno vlasništvo Crne Gore dok ih SPC nije nezakonito prepisala u svoje vlasništvo:

Crnogorski manastiri i crkve koje su bile vlasništvo države Crne Gore, a koje se od nasilnog ukidanja Crnogorske pravoslavne crkve 1920. godine još uvijek nalaze u sastavu Srpske pravoslavne ckve.



UVIJEK AKTUELNO ... "Svjedok božje ljubavi"



Posebnu zahvalnost dugujemo autorima Tanji Šuković i Snežani Rakonjac na ostvarenju ovog izuzetnog projekta.


Što je sve Amfilohije govorio i radio po Crnoj Gori u proteklih 30 godina

Kratki dokumentarac koji je napravljen isključivo od autentičnih video snimaka i koji ne prikazuje ništa sa čime većina gradjana Crne Gore, ali i regiona već nije bila upoznata, izazvao je veoma negativne reakcije protivnika nezavisne Crne Gore.
U emisiji se može vidjeti što je sve govorio Amfilohije (Radović), ali i što su radili njegovi svještenici, u proteklih 30 godina.

-----------------
U zaključku se poručuje da je na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider Demokratskog fronta (DF), kroz Čičine naočare, u "Svjedok božje ljubavi" vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na ambasadi u Beogradu.

"Svjedok božje ljubavi"



Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Starting from a natural and historic right of Montenegro, one of the oldest states in the Balkans, open-mindedly considering the current situation and the need for a guarantee of a lasting peace, stability and prosperity in South eastern Europe, as well as considering the inherent right of the people of Montenegro to self-determination and independent decision making about their crucial internal matters and the relations with the neighboring and other countries.
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanovic, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunovic, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksic, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzovic, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandic, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjic, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top