MEAA
Program | O nama | Uprava i clanstvo | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a





















|


Izvještaj MEAA za 2017/18. |

21 godina od osnivanja MEAA |

22 godine od osnivanja MEAA |

23 godine od osnivanja MEAA |

24 godine od osnivanja MEAA |

25 godina od osnivanja MEAA |

Crna Gora zablistala u Sidneju ... Večera sa premijerom NSW-a 2019. |

|


MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2019. |


|


Sjaj Crne Gore u Sidneju 2021.

|

MEAA u Melburnu proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore 2021. |

|


Sidnejska promocija Crne Gore uz podrsku Ukrajini 2022.

|


Sidnejska promocija Crne Gore ... naše Crne Gore će uvijek biti

|


SAVJET ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA CRNE GORE

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

MINA | GlasCrnogorca | Aktuelno.me | Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Mportal | Cafe Montenegro | Portalluca | Pobjeda | Radio TV CG | Gradska RTV | Standard | CGportal | MADEinMN | Skala Radio | CŠO CPC u AU |
































































Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"GORSKI VIJENAC"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)


Etničke zajednice u NSW-u
Spisak naših doktora
Top lista najboljih srednjih škola u NSW
Iseljavanje iz Australije
Sydney u ciframa
Broj stanovnika AU ovoga časa iznosi...
Popis stanovništva AU 2001
Popis stanovništva AU 2006
Popis stanovništva AU 2011
Popis stanovništva AU 2016
Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink itd
Posjete Australiji, Useljavanje, vize itd


Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:














Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...

Deset crnogorskih zapovijesti

Zdravica vojvode Maša Djurovića

Crna Gora - Veljko Vlahović

Njegoš o Srbima i Hrvatima - pismo guv.Turskom

Kralj Nikola - stihovi iz Balkanske carice

Rekli su o crnogorskom jeziku...



Iseljeničke priče

Mujo Žilić... Crtice iz Sarajeva

Traže se...

Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

crnogorska štampa
Aktuelno.me | Pobjeda | Portalanalitika | antena m | mondo | VoiceofMN | cgportal | javniservis | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | radio tv cg | GGradPG |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrina.net | Cafe Montenegro | Montenegrina Zeta (Argentina) | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Visit MN| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini| Eurogusinje| Britansko-crnogorsko drustvo | MojaCrnaGora |
Predsjednik CG | Vlada CG | Skupština CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN|florina.me| Matica Crnogorska| Raskrinkavanje |
Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CG | Crnogorsko NP | Crveni krst CG | Expeditio Kotor | Ecomontenegro |
Realitica nekretnine CG | Nekretnine CG |
Cetinje | Podgorica | Berane | Kolašin | Mojkovac | Igalo | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat travel | TopMontenegro |
Hotel Perla | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Eco Tours | Rent a car Meridian | Rent a car Simeon PG | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP |
Harmonija |
montenegro-racing | montenegrocharter | petex-suvenir | Crmničko vino|

CG fudbal |

srbija
N1 | Insajder | Krik | Autonomija | Novinar.De | nin | vreme | nedeljnik | novimagazin | birn | danas | Nova | srbijadanas | direktno | espreso | tanjug | blic | politika | telegraf | glasamerike | Svet | happytv | informer | nova | pink | Ilus politika | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | Korisna knjiga | Peščanik | dijaspora-oglasi | Vicevi.click |

hrvatska
dalmacijanews | vecernji-list | hina | 100posto | 24sata | advance | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | index | direktno | hic | croatiaweek | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |

bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani | federalna | voanews | Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
Ostalo
SlobodnaEvropa | BBC |CNN | Deutsche Welle |FIFA | UEFA |


Pišite nam... e-mail to us...

Odnos velikosrpskih medija prema MEAA:

Lažima VESTI nikada kraja...

Kako nas je dočekao Srpski Svetski Glas

MIS TV (srpski TV program)

Uobičajeni prilozi iz Crne Gore

'Istina' Boba R., bivšeg urednika SBS radija

Nepravda SBS radija

Lažni multikulturalizam SBS- a



Vaši komentari


U toku nova izložba Miške Mandić ... Sidnej



U očekivanju povratne informacije njene doktorske disertacije Miška predaje na jednom od sidnejskih univerziteta i nastavlja da učestvuje svojim radovima na izložbama.
Ovog puta to je u galeriji Sydenhem-International (Sydney) na kojoj izlaže svoje fotografske radove zajedno sa Samuel Hodge (09.02.24.- 02.03.24.).
Pored niza interesantnih fotografija svoje mjesto su našle i one iz Martinića, okoline Kotora, Perasta i Sarajeva.

Samuel Hodge i Miška Mandić istražuju koncepte koji su nastali kroz diskusiju o studijskoj praksi, izložbi i saradnji. Ovom instalacijom tražili su zajednički jezik koji bi im omogućio da jedni drugima prenesu koncepte vizije osjećaja (ideje) uz medjusobno uvažavanje sopstvene autonomije.
Proširujući ovo, umjetnici su koketirali s idejama o tome što znači odgovornost za 'umjetnika koji izlaže'. Umjesto da ponude novo i ekskluzivno, oni su se okrenuli kroz svoje arhive neizloženih radova u potrazi za novim idejama. Nakon što su te radove predali jedni drugima, odlučili su da radove biraju jedni drugima. Bio je to jedan novi pokušaj da se izožba napravi interesantnijom i neizvjesnijom po oba umjetnika. Po reakcijama posjetilaca može se reći da su u tome i uspjeli.







Ljudi, sjećanja: Blažo Zlopaša ...



Neposredno nakon što je moja supruga otvorila stomatološku ordinaciju u Sarajevu stupili smo u kontakt sa Blažom tražeći da nas posavjetuje u poslu i preporuči kako doći do najboljih materijala. Bili smo njegovi gosti u Cavtatu, a i on je navraćao kod nas u Sarajevo. Ne samo da nam je pomogao savjetima već je za nas naručivao i materijal iz Njemačke i Švajcarske na čemu smo mu i danas zahvalni. Naišao sam na ovaj prilog o njemu i kako nijesam znao mnoge detalje vezane za njegov život našao sam za interesantno da ih i vama ponudim:



Doktor Blažo Zlopaša rodjen je u Nikšiću. U Zagrebu je studirao medicinu, a u Beogradu stomatologiju. Diplomirao je prvi u generaciji. Njegovi profesori su ga odabrali da karijeru nastavi na fakultetu ali on ju je nastavio u NemaČkoj i Švajcarskoj. Oralni je hirurg, a specijalizaciju i usavršavanje iz oralne implantologije završio je u SAD kod profesora Leonarda Linkova. Ugradio je prve implantate na Balkanu. Govori nekoliko jezika. Sa suprugom Marijom, Švajcarkinjom, ima ćerke Tamaru i Marijanu i sina Srdjana. Živi i radi u Beogradu. ... Ljudi, sjećanja: Blažo Zlopaša


Draško Djuranović ... Jedan narod, jedno carstvo, jedan vodja ...



"Ein Volk, ein Reich ... "

Jedan narod, jedno carstvo, jedan vodja ... Sve to mnogo podsjeća na jučerašnju "ibernmensn" kovanicu srpskog ambasadora Nebojše Rodića o jednom nedjeljivom, srpskom narodu ... Draško Djuranović
Pobjeda: 16.02.2024.

“I zaista, ako je gos'n ambasador, sve sa satom i leptir kravatom, ustvrdio da ovdje postoji jedan narod; ako su se svi Srbi, pa i Srbi sa teritorije Crne Gore, prvi put digli protiv Osmanlija 1804. godine - koji je onda narod vodio tri bitke 1452. i 1453. godine pod komandom Stefanice Crnojevića protiv Turaka i njihovog saveznika Djurdja Brankovića?
Ili još jedno nezgodno pitanje za srpsku ,,ibernmenšn istoriografiju“: ukoliko su Srbi, a ne Crnogorci, ratovali protiv Turaka na Carevom Lazu 1712, ili na Krusima i Martinićima 1796. godine – zbog čega neka od tih bitaka nije proglašena za Prvi srpski ustanak, a jeste 1804, ona buna protiv dahija?
Eh, ima toga još.
Recimo, te 1796, iste godine kada su Crnogorci predvodjeni Petrom I Petrovićem porazili Turke, prvo jula u Martnićima, onda s jeseni na Krusima, dje je i stradao Mahmut-paša Bušatlija, baš te 1796. godine, nedje krajem juna, Crnogorski zbor na Cetinju je donio Odluku, odnosno Zakletvu, u kojoj je prvi put i formalno potvrdjeno jedinstvo Crnogoraca i Brdjana, kao i spremnost da se do posljednjeg bore za svoju nezavisnost. Avgusta, baš te iste 1796. godine, Crnogorski zbor je "u ime glavara od sve Crne Gore" donio prvi zakonski tekst - Stegu.
Nagradno pitanje za srpskog ambasadora Rodića, srpske političare iz Crne Gore, kao i kvaziistoričare tipa, recimo, Joca Markuša, glasi ovako - da li je donošenje Odluke/Zakletve, pa onda Stege 1796. godine - koju je izglasao Crnogorski zbor, osam godina prije Prvog srpskog ustanka - neoboriv dokaz da Crnogoraca nema i da ih, jelte, nikada nije bilo u Crnoj Gori? Odnosno: da je ovdje oduvijek postojao, što bi zvanično rekao ambasador serbski, samo jedan narod - srpski i jedno carstvo-srpsko... Jedan narod, jedno carstvo, jedan vodja... Sve to mnogo podsjeća na jučerašnju "ibernmenšn" kovanicu srpskog ambasadora Nebojše Rodića o jednom nedjeljivom, srpskom, narodu kojeg ni državne granice ne mogu odvojiti. Ali i liči na ono zloslutno, njemačko, iz tridesetih godina prošlog vijeka. Znate već: "Ein Volk, ein Reich, ein Fuhrer“. Samo, ovdje nijesu najveći problem ovi mali Vučićevi partijski vojnici, kao ni ovdašnji znani i neznani plaćeni šovinisti "srpskog sveta". Za budućnost ovog društva, za budućnost Crne Gore, pravo je pitanje: zašto na skandalozni, šovinistički, nastup srpskog ambasadora nije reagovao nijedan crnogorski zvaničnik, od predsjednika Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića do ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića? Kao što se nije oglasila niti jedna stranka takozvane avgustovske većine koja je i danas na vlasti.
Je li ne smiju ili su saglasni sa tezom o jednom, srpskom, narodu u Crnoj Gori?

Vijek od strašnih srpskih zločina





Šćepan Mijušković ‘zatrovan crnogorstvom’ (1924)

Šćepana Mijuškovića (1872-1924), komandira (majora) proslavljenog i odlikovanog u crnogorskim ratovima — Srbi su 1919. zatvarali u podgoričkoj Jusovači. Odbio da položi zakletvu Karadjordjeviću. Koliko je poznato, nije bio aktivni komita. Potpisnik 14. oktobra 1920. javne „Izjave crnogorskih oficira” da su odluke tzv. podgoričke skupštine neustavne i ništavne.
Mijušković je 21. februara 1924, kod svoje kuće u Pješivcima, skupa s rodjenim i bratom od strica, te s još nekoliko svojih prijatelja, uhapšen od strane žandarmerije kojom je rukovodio oficir Milan Kalabić, Srbin iz okoline Doboja (BiH). Novinar Vlado Mićunović, koji je docnije istraživao ovaj slučaj, a temeljeći se na iskazima aktera i svjedoka, opisuje to hapšenje: „Kao gladni kurjaci navalili su žandarmi na nemoćne ljude. — Udrite, udrite! – siktao je u bolesnom zanosu Kalabić, udarajući Šćepana koji je nekoliko puta padao i opet ustajao. — Još, udrite još! Da vam majku crnogorsku…!” („Tragovi vremena”, Novi Sad, 1990, 33).
Iste noći su Mijuškovića u Nikšiću, mučilištu podruma žandarmerijske stanice, Kalabić i saradnici zvjerski umorili. ... Vijek od strašnog srpskog zločina - Šćepan Mijušković ‘zatrovan crnogorstvom’ (1924)

Napokon poznato i ime:
Major Dragutin Kecmanović bio je komandant žandarmerije koja je ubila i spalila porodicu Petra Zvicera

O Šćepanovom mučenju i ubistvu još jedan prilog:
100 godina od zvjerskog mučenja i ubistva kap Mijuškovića


Fakultet za crnogorski jezik i književnost ... REZULTATI LITERARNOGA KONKURSA



Poštovani,
Fakultet za crnogorski jezik i književnost odabrao je najbolje eseje koji su pristigli na konkurs objavljen povodom Dana Njegoševa rodjenja.
Lijep pozdrav,

Ivana Rondović
PR, koordinator za medjunarodnu saradnju i rukovodilac Studentske službe
REZULTATI LITERARNOGA KONKURSA NA TEMU „NJEGOŠ, PJESNIK SLOBODARSKE MISLI“

Godina 2023. u crnogorskoj književnosti i kulturi bila je značajna po obilježavanju 210 godina od rodjenja Petra II Petrovića Njegoša. U nizu aktivnosti koje je u slavu Petra II realizovao Fakultet za crnogorski jezik i književnost posebno je mjesto imao literarni konkurs za učenike srednjih škola na temu „Njegoš, pjesnik slobodarske misli“. Konkurs je raspisan 13. novembra 2023. i bio je otvoren do kraja te godine.
Nagradjeni literarni radovi rangirani su ovim redom.
I mjesto Ilija Backović, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić.
II mjesto Matija Bošković, Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica, i Ilija Mićanović, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić.
III mjesto Nadja Vučević, JU Srednja mješovita škola Andrijevica, i Isidora Koprivica, JU Srednja gradjevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica.
Posebna nagrada za stil: Novak Koprivica, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić, i Vlado Jovanović, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić.
Posebna nagrada za pismenost: Jovana Mićanović, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić, i Jovan Lasica, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić.
Posebna nagrada za kreativnost: Jovana Martinović, Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica; Minja Stojadinović, JU Srednja gradjevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica; Matija Radinović, JU Srednja gradjevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica.
Posebna nagrada za originalnost: Nemanja Jelić, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić Lončar Katarina, Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić Ivana Otašević, JU Srednja gradjevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Podgorica.
Posebna nagrada za umjetničko vidjenje tradicije: Maša Pešić, JU SMŠ „Dr Branko Zogović“ Berane;Slavica Tomašević, JU Srednja medicinska škola Podgorica, Milena Raičković, JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica.

Sa zadovoljstvom konstatujemo da je interesovanje crnogorskih srednjoškolaca za ovu temu bilo izuzetno. Osobito je vrijedan podatak da su radovi pristigli iz gotovo svih naših opština, te da radovi potvrdjuju visok nivo kreativnosti, individualnosti i vještine u iznošenju argumenata. S obzirom na znatan broj pristiglih radova koji ovom prilikom nijesu nagradjeni a nesumnjivo zaslužuju priznanje, organizator će i ostale učenike nagraditi izdanjima iz svoje izdavačke djelatnosti. Nagradjenim učenicima i njihovim mentorima iskreno čestitamo!
Nagrade će biti svečano uručene 19. 2. 2024. u 12 sati u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.


PONOVO SRBI NE ZNAJU KO SU



piše: Vukašin Perović



PONOVO SRBI NE ZNAJU KO SU
Što Srbi više komentarišu i objašnjavaju svoje porijeklo, narodu je sve manje jasno. Sad valjda kažu da su nastali u Zeti, 200 godine poslije naše Duklje. Ali i dalje su u svadji sa istorijom. Od vremena kada je nastao tekst, ništa se nije promijenilo. Ništa dodati, ništa oduzeti.
KOMŠIJE SRBI, ČIJI STE I OKLE STE 24. jun 2021. Neobičan srpski performans "Tako su govorili naši preci". A njihovih predaka tu skoro da nema.
Tužno je kad neko ne zna ko je, što je, čiji je i okle je. A kad cijeli narod to ne zna, onda je to veliki problem. Možda mi koji smo u komšiluku možemo da pomognemo. Pokušajte komšije da shvatite odakle ste i ko su vaši preci. Onda ih prihvatite i ne otimajte tudje. Ne možete od drugih uzimati najhrabrije i najpametnije, jer vam se čini da su bolji od vaših. Ne gurajte se u potomke slavnih, hrabrih i slobodnih, jer mislite da vaši nijesu dovoljno dobri.
Ne možete u isto vrijeme biti iz Duklje i iz Raške.
Nijesu vaši preci vladari Duklje, jer su vaši Nemanjići popalili Duklju.
Ne možete prisvajati Balšiće koji nijesu bili na Kosovu, jer je vaš Knez Lazar poražen na Kosovu.
Ne možete biti Crnogorci iz slobodne Crne Gore, jer ste Srbi iz porobljene Srbije.
Ne možete biti potomci Petrovića, jer ste potomci Obrenovića koji su nestali i Karadjordjevića koji su popalili, ubili, opljačkali i silovali Crnu Goru.
Nijeste ni potomci mojkovačkih junaka, jer su vaši preci bježali za Grčku.
Vi ste iz Raške i Srbije, tako da sa Dukljom, Zetom i Crnom Gorom nemate nikakve veze. Znam da bi vi šćeli, ali ne da istorija. Možete da se divite prvoj državnoj štampariji na svijetu, ali ne možete da prisvajate Crnojeviće, Obod i Oktoih. Možete da poštujete Sv. Petra Cetinjskog, ali on je vladar i vladika Crne Gore, u vrijeme kada Srbija i srpska crkva nijesu postojale. Možete da pokušate da razumijete Gorski vijenac, ali nemate pravo da prisvajate Njegoša. Ružno je što svojatate Knjaza Danila jer vas on nije doživljavao kao svoje. Nekulturno, jadno i sramotno je što se stidite majke i oca. Što govorite da ste nečiji iz komšiluka, samo zato što nijeste zadovoljni precima i postojbinom. Da ipak razmislite čiji ste i okle ste.
Imate vi vaše i možda shvatite da ti vaši i nijesu toliko loši. Puno je bolje i poštenije da ste potomci svojih predaka iz svoje Srbije, nego što se gurate da budete potomci Crne Gore i Crnogoraca, jer sa nama nemate ništa zajedničko.


Napustio nas je još jedan istinski borac za sekularnu, evropsku, nezavisnu i civilizovanu Crnu Goru ... Rajko Cerović



Rajko Cerović



Rajkovom smrću Crnogorci gube iskrenog patriotu, beskompromisnog borca za nezavisnu, evropsku i civilizovanu Crnu Goru. Njegovo britko pero od prvih pohoda na slobodu Crne Gore neustrašivo je dijelilo lekcije povampirenim klerofašistima pred kojima nije uzmicao do poslednjeg dana svog života.
Rajka sam upoznao na susretima crnogorske dijaspore u Čikagu i odmah smo našli zajednički jezik - borba za nezavisnu Crnu Goru. Naše druženje nastavilo se intenzivno svih narednih godina i nije se moglo dogoditi da moj boravak u Crnoj Gori prodje bez našeg vidjenja bilo u Podgorici ili Kolašinu. Često smo se čuli telefonom i uvijek bi početku razgovora prethodila neka šala.
Nedostajaćeš, kako meni tako i svim crnogorskim patriotima, ali ponosni što je i tvojom zaslugom izrastao značajan broj pravih, nepotkupljivih, novinara koji nastavljaju da pišu tvoje stranice.
Počivaj u miru dragi naš Rajko.

Cijeneći našu dugogodišnju saradnju i prijateljstvo sa pokojnim Rajkom u Pobjedi je objavljena čitulja od strane naše zajednice ...



Jedan od mnogih Rajkovih tekstova:
BAJKA O ZAJEDNIČKOJ ISTORIJI CRNOGORACA I SRBA


Gojko Krivokapić, neumorni borac za Crnu Goru





O članu naše zajednice Gojku Krivokapiću smo pisali mnogo puta i malo ga njih ne poznaje iz crnogorske dijaspore. Od prvog dana našeg osnivanja bio nam je glavna potpora. Pored ogromnog dijela svog vremena kojeg provodi studirajući istoriju Crne Gore i nepravdu koja joj je učinjena i koja se kontinuirano nastavlja, prvenstveno od strane okupatorske crkve Srbije, Gojko je jedan od veoma rijetkih naših iseljenika koji i finansijski pomaže našu zajednicu, a često puta i one kojima je potrebna pomoć u Crnoj Gori.
Pored njegovih ranijih priloga koji se mogu naći na njegovom blogu u sastavu našeg sajta gojkokrivokapic, ovdje postavljamo i priloge inspirisanim podrškom Bobanu Batrićeviću, govoru Aleksandre Šofranac ( strana1 i strana2), kao i popisnim prevarama.


Crnogorska zastava na proslavi australske fudbalske lige u Parramatti







Sinoć (12.01.2024.) smo proslavili multikulturalnost koja čini australsku fudbalsku ligu tako sjajnom uz poseban počasni krug sa učesnicima iz 43 zemlje medju kojima je svojom zastavom bila predstavljena i Crna Gora.
U pauzi izmedju dvije prvenstvene utakmice odato je priznanje različitim etničkim zajednicama koje su dale ogroman doprinos Australiji i A-ligama, kako se kaže na njihovom zvaničnom sajtu.
Mi smo najlakše ‘kliknuli’ sa našim Bosancima koji su predstavljali Bosnian Sydney Association mada su nam prilazili i iz drugih zajednica želeći da napravimo zajednički snimak.
Hvala A-Ligi što smo bili njihovi gosti i Bosancima na lijepom druženju!


Od organizatora smo dobili zahvalnicu i link sa cjelokupnim učesnicima ceremonije što možete pogledati na donjem linku:

Hello everyone, A big thank you to you and your respective communities for taking part in the inaugural A-Leagues Unite Round Multicultural Celebration on Friday night.
It was a magnificent spectacle thanks to the energy and efforts of the more than 300 people that took part.
Here is a link to photos from Friday night. Please feel free to post on social media and/or send to friends/family/communities.
'Photographed With Love'

warm regards Patrick


Radonjić: Gledamo mirnu kapitulaciju Crne Gore pred stranim gazdom




Akademik i ugledni profesor Univerziteta Crne Gore upozorava da država uz ubrzanu klerikalizaciju i populizam tone u bezdan




Radonjić:
Gledamo mirnu kapitulaciju Crne Gore pred stranim gazdom

Četnički vojvoda Andrija Mandić će sve što je naumio i ostvariti jer Crnogorci elementarno ne poznaju svoju istoriju i predsjedniku parlamenta nema ko da se suprotstavi. Kad ne bi bilo tako, zar bi časni Crnogorci sjedjeli smjerno u parlamentu svoje države, kojim predsjedava četnički vojvoda - kaže Radonjić ... Gledamo mirnu kapitulaciju Crne Gore pred stranim gazdom


Srpska srkva u ratu i ratovi u njoj




Milorad Tomanić je ostoričar iz Beograda. U ovoj knjizi se ponajviše bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u jugoslovenskim ratovima, ali se kritički osvrće i na ostale periode crkvene istorije.
"A što gledaš trun u oku brata svoga, a u svome oku grede ne primećuješ? Ili kako ćeš reći svome bratu: pusti da izvadim trun iz tvoga oka, a gle, greda u oku tvome? Licemere, izvadi prvo gredu iz svoga oka, pa ćeš tada gledati da izvadiš trun iz oka brata svoga (Mt. 7, 3-5)."

SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ

.....

SPC je odgovorna za zločine genocida i etničkog čišćenja, presudio je 1995. sud u Parizu. Srpska pravoslavna crkva izgubila je 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv listova Liberation, Le Monde, Le Figaro zbog  tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. To je prvi i jedini slučaj u Europi, a vjerojatno i u svijetu, da je za jednu crkvenu instituciju službeno, u sudskom postupku praktično potvrdjeno sudioništvo u najtežim djelima protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.

SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ


Razmotava se klupko Abazovićeve "Jovanjice"




Tužilaštvo bi uskoro trebalo da donese odluku hoće li doskorašnji premijer Dritan Abazović i nekoliko ljudi iz njegovog okruženja biti saslušani za pokušaj krijumčarenja narkotika, nakon što je prije desetak dana Forenzički centar završio analizu uzoraka ulja industrijske konoplje uzetih iz magacina kompanije „Hanf pharma“ iz Podgorice i, kako saznaje Pobjeda, utvrdio da sadrže čak 150 procenata više sadržaja THC (psihoaktivna supstanca) od dozvoljenog, zbog čega se ovaj proizvod tretira kao droga, odnosno narkotik. ... Razmotava se klupko Abazovićeve "Jovanjice"

Razriješen generalni inspektor ANB-a, ministar pravde Milović informisao SDT o brisanju kaznene evidencije Artana Kurtija



Abazovićev čovjek za tajne zadatke u velikim problemima


BUJICA 20.10.2023. … Velikosrpsko ludilo u Crnoj Gori



Bujica 20.10.2023. … Intervju sa prof dr Slobodan Prosperov Novak, a iz Podgorice se javlja Balša Knežević:

Velikosrpsko ludilo u Crnoj Gori


Manastiri koje drzi crkva Srbije u Crnoj Gori kao država u državi



NAKON DOGADJAJA U MANASTIRU BANJSKA:
Tzv. Temeljni ugovor, koji je Crkva Srbije potpisala sa Vladom, garantuje toj vjerskoj organizaciji eksteritorijalnost

Autor: Duško Mihailović
Pobjeda, 02.10.2023.




Manastiri kao država u državi
Tako je Abazović, u ime države, jemčio Crkvi da u manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorimau njenom vlasništvu drzavni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadleznih crkvenih organa osim u slučajevima kada to nalazu razlozi hitnosti zastite zivote i zdravlja ljudi ... Dritanovi magacini oruzja



Draginja Vuksanović Stanković i Nela Savković Vukčević



Dok je nama nasih hrabrih Crnogorki 'Crnu Goru osvojit ne mogu, ma nikako da je sasma njina'!






BOJAN JOVANOVIĆ ... PEDOFILIJA u SPC







Poštovani gospodine,
NVO koja je objavila tekst jedna je od najvećih NVO u USA i bavi se pomoći žrtvama u verskim zajednicama koje su pretpele zlostavljanje od strane sveštenstva.
Another story in orthodox churches


Možete kao i oni postaviti moj kontakt. Stojim Vam na raspolaganju. S poštovanjem
Bojan Jovanović jovanovicbojan711@gmail.com


Svjedok Božje ljubavi - Amfilohije Radović



SVJEDOK BOZJE LJUBAVI - AMFILOHIJE RADOVIĆ



Oduzeti počasno državljanstvo po sili zakona onima koji štete vitalnim interesima CG!



Na nedavno održanom Zoom sastanku predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je predložio raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da ideja već dobija na publicitetu.
Čudno je da vlasti Crne Gore nijesu iskoristile mogućnost oduzimanja počasnog drzavljanstva onima koji rade suprotno interesima države. Nadamo se da će ova inicijativa biti putokaz i opomena da svako ko dobije počasno državljanstvo, a ne iskazuje lojalnost državi Crnoj Gori može i da ga po sili zakona izgubi.
U članu 2 stavka 8 zakona o gubitku crnogorskog državljanstva po sili zakona jasno piše da se tako dato državljanstvo gubi ukoliko njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore!!!

Prvi koji su se javno oglasili po ovom pitanju su bili AnalitikaM i Montenegrointernational, a njihove priloge prenijeli su i ostali portali:

Vesna Bratić osoba od posebnog značaja za nanošenje štete vitalnim interesima Crne Gore

Zbog spornih izjava hoce da joj oduzmu drzavljanstvo


Da se podsjetimo kad je crnogorska dijaspora pisala istoriju



The First Congress of the Montenegrin Diaspora
By freely expressed will of the delegates present at the session on October 10 1999, the Congress adopted:

Declaration of Good Will about Montenegro

Strongly inspired by the feeling of connection, love and good intentions towards our homeland, Montenegro, we, the participants of the Congress, people of different nationalities and religions but with the same feelings towards the state of Montenegro
Refusing to let our country, Montenegro, with its 10-century-long statehood, stay the only country without its own statehood and international recognition after the break up of Socialist Federal Republic of Yugoslavia .....
.....

For the First Congress of the Montenegrin Diaspora:

Blazo Sredanović, The Montenegrin Association of America
Vesna Radunović, Montenegrin Independent Cultural Center of New York
Branko Aleksić, Montenegrin Cultural Society "Crna Gora" of Toronto
Fado Redzović, "Rumija" Cultural Center from Chicago
Mihailo Mandić, Montenegrin Ethnic Association of Australia
Jovan Radonjić, Montenegrin National Association of Croatia

October 10th, 1999.

Kompletan tekst Deklaracije: "Declaration of Good Will about Montenegro"

Ovo je bila ta dijaspora, a mi iz Crnogorske etnicke zajednice Australije smo ponosni sto smo bili dio ovog istorijskog I Kongresa na kojem je donesena "Declaration of Good Will about Montenegro"!!!


Posjeta crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije 2005. godine


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga.U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali hrabrosti da javno podrže ideju nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije suštinski promijenjen pa se možete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji

2. Crnogorski iseljenici u Australiji

3. Crnogorska etnicka zajednica Australije

4. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji


Vrati se na početak
Top