|
|
P
Pav, Sveti Djordje (Ulcinj)
Pavelić, Herceg-Novi
Pavić, ogranak Koprivica iz Banjana
(Nikšić), naseljeni u Turjaču (Ozrinići), Nikšić, pa
Karo (oko 1885. god.) ode u Šavnik; Radovanići i Krimoljice (Tivat)
Pavić, predak bratstva Pavićevića -
Dragomiljana
Pavićević, Dragomi do u Ćeklićima
(Cetinje) ogranak Petrovića i kao: Dragomiljanin
iz Bjelopavlića od Buronjića,
došli iz Jezera Ćeklićkih, ranije Buronjić,
navodno su iz sela Buronje u Lješkopolju. Od njih su u: Podgorici,
Cetinju, Komanima (u podnožju Siljevice i u Župi Bandićkoj) i kao:
Ćirković i
Milutinović odseljeni u Metohiju i Ameriku,
Pavićević -
Dragomiljac, od Pavića potomka
Orlovića, Kotoru, Grblju, kod Petrova sela u
Srbiji, Kairu i Aleksandriji (Egipat) i Buenos Airesu (Argentina);
Mijanovići (Zeta) ogranak Matijaševića iz
Bratonožića; Miločanima kod Nikšića; u Komanima (Župi) grana
Bandića potomci Pavića
Miloševa, ogranak Sekulića; Vojno Selo
(Plav); Duži (Drobnjak), ogranak Dančulovića
(Grgurovića) grana
Ćurjanovića - Novljana. Od njih su u
Mačagaj (Čapo), Argentina; Toponica (Gruža Kragujevačka), u 18. v. došli
iz Pive, grana Nikolića, jedni i kao:
Mrlješ grana
Bačarevića; Markovac (Jasenice), Srbija došli iz Bjelopavlića;
Gotovuša, Židovići, Podine i Crljenice (Pljevlja); u Pješivcima porijeklom
iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, od njih su kod Nikšića, Umčarima (Jagodina)
u Beogradu; Buljarice (Paštrovići), Budva; Brezovice, Bioče i Ubla (Kuči),
od njih su u Zeti 1) Sretnja i Pavkovići (Bjelopavlići), u Bjelopavlićima
2) su ogranak Davković -
Pavković - Mitrovića
od njih su u Budvi, 3) srodnici Pavića u
Rsojevićima, Sretni na Koljenšićima; kod Valjeva, Užica, Lončara, Grocka i
Konjarnik u Toplici (Srbija) iz Bjelopavlića; u Mojanovićima (Zeta) grana
Mojanovića
Pavićevići, bratstvo u Dolu
Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima
Pavićevići, zagranak bratstva
Sekulića u
Bandićima
Pavičević, Kotor
Pavičić, u Bjelopavlićima od kojih su 1912. god. jedni prešli u
Dubrovnik; Kotor; Kuti, Herceg-Novi
Pavišić, ogranak Gvozdenovića, došli
iz Gluhog Dola (Crmnica) porijeklom u Obodgrad i Božove njive (Ceklin); iz
Ćeklića (Cetinje) doselili se kod Rijeke Crnojevića
Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu
Pavković, Bjelopavlići, ogranak
Mitrovića, grana Bubića
(Pavkovića), od njih su u: Podgorici, Ublima,
Podima, Baošićima, Meljini i Savini, Herceg-Novi, a jedni kod Herceg-Novog
iz Hercegovine u Budvi kao: Pavićević;
Lepetane, Herceg-Novi; u Kotoru
Pavl, Bar; Kotor
Pavle Buronjić, predak Dragomiljana
Pavle
Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr.
srodnih bratstava
Pavlević, u Tuzima
Pavlin, Prčanj (Boka Kotorska)
Pavlinović, Dobrota (Kotor)
Pavlić, Dobrota, Kotor
Pavlić Radonjić,
predak Vujadinovića
Pavlićević, Petrov Do (Zagora) u Ćeklićima (Cetinje) ogranak
su doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: došao
Petar Buronjić u Komane i kao: Petrović
(Petrovljavin),
Mirković i Marković od
P. u Komanima, Zagori (Rijeka Crnojevića), Vranjini na Skadarskom jezeru,
Crvenoj Stijeni i kao: Pajović,
Podgorici, Danilovgradu, Gornjem Polju (Nikšić), Cetinju; Ulcinj došli
1912. god. iz Bjelopavlića; u Kotoru i kao:
Pavličević; ogranak Vidnića u
Markovini (Cetinje)
Pavlićevići u Podgorici
Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u
Ćeklićima
Pavlićevići, grana
ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Pavlićevići -
Vidnići, bratstvo u Markovini
Pavleža, Pelinovo (Grbalj)
Pavlina, Kotor
Pavlinović, u Budvi, po nahočetu
Pavličević, Kavač i Sasovići (Kotor) 1687. god. sišli iz Stare Crne
Gore; Kasa Grande, Herceg-Novi; ogranak Petrovića
u Ćeklićima (Cetinje)
Pavličić, Kalanj (odseljeni kod Kosovske Mitrovice i kao:
Kozović), Gorica i Slatina (Bjelopavlići)
ogranak su Milakovića (Petrušinovića);
Klopot (Bratonožići); Donja Zeta
Pavličići, selo Gorica kraj
Danilovgrada u Bjelopavlićima
Pavlov, Salč (Ulcinj); Novi Kneževac (Obilićevo), Gornji Banat i
Srpska Crnja (srodnici sa Ivanov), kao:
Crnojević, došla tri brata, kasnije
Ivanov,
Pavlov i Petrov; vidi:
Markov i
Alilujev; u Boku Kotorsku došli (1687. god.) iz Bjelopavlića
Pavlović, Donja Zeta (15. v.), od njih su u Kotoru; Kuti, Kruševice
i Ubla, Herceg-Novi (1693. god.) došli iz Popova (Hercegovina); Risan,
Piva i u Hercegovini bili su vlastela; Krtolska naselja, ogranak su
Vučinovića; Reževića rijeka (Paštrovići),
Budva ogranak Vukovića; Lastva i Pobrdje (Tivat); Dobre Vode (Bar), sišli
su ispod Lisinje; u Ulcinju jedni su iz Albanije; u Crnilu (Uroševac) i
Tularima (Jablanica) iz Velike (Gornji Vasojevići); u Tularima (Jablanica)
iz Pipera (Podgorica); Cuce (Cetinje) 16. v. Jedni su prešli na Jasen i
Zavrh (Nikšić). Od njih su u Resnik u Lepenici (Kragujevac); drugi su
prešli u Pitaviće (Čačak), od braće: Pavla
Pavlović, Čola Čolić,
Jankovih sinova; U Podgorici 1420.
god.; Ljuljanice (Šumadija), došli su iz Pive; Bujačići (Valjevo) iz
Pipera; Borača (Kragujevac), prije 1804. god. došli od rijeke Tare;
Vučkovica i Grošnica (Kragujevac), pa jedni u Adžine livade (Lepenica)
kao: Perović, došli su iz Drobnjaka;
Ljuljenice (Gruža), Kragujevac iz Pive; kod Požarevca i Knjaževca (Srbija)
ogranak Ćukića iz Lijeve Rijeke (Podgorica);
u Podgorici‚1477. god.; ogranak Rajića iz
Pipera pošli u Velenje (Novi Pazar), pa u Glediće i Strugare (Kragujevac);
kod Gusinja ogranak Drakulovića (Nikezića)
iz Bezjove (Kuči), jedni kasnije kao: Memedović;
na području Pljevalja i kao: Pavlović
(Spahić); Cetinje; u 14. v. kao:
Režević u Paštrovićima, a kasnije
Pavlović; od njih su u Istoku
(Metohija); u Budvi, po majci iz Paštrovića; Njeguši (Cetinje) i kao:
Gačović došli iz Bjelopavlića; iz Čeva
(Cetinje), ogranak Nikolića odselili se u
Presjeku i Miločane (Nikšić) i odatle u Srbiju; u Uskocima i Tušini
(Žabljak) i Prošćenju; ranije: Spaić
iz Župe Nikšićke u Kolašin 1712. god. koji su prešli u Sirovac (Žabljak);
iz Ćureva (Foča) 1853. god. kao: Pavlović
- Drinjak; Cuce (Cetinje); Ubla (Risan) 1687.
god. doselili se iz Bjelopavlića; u Potarju kod Mojkovca 1688. god.; Zavrh
i Dragovoljići (Nikšić), od njih su u Drobdžacima i kod Foče; Veljaci
(Ljubuško), Hercegovina, došao devedid (deveti djed), iz Bjelopavlića; u
Banjanima (Nikšić) 1509. god.; ogranak Srejovića
iz Rovaca (Podgorica) u Degrom (Kosenica), južna Srbija i kao:
Pavlović =
Iličić; Miličnice (Kranjani) i Ratkovo (Šumadija) porijeklom su
iz Vasojevića; u Podgorici iz Zete; Zaton (Bijelo Polje); u Vasojevićima
su grana Čarapića iz Kuča. Od njih su u
Šumadijskoj Kolubari i kao: Nastasić;
Župa Nikšićka pa iz nje kao: Spaić u Kolašin
1712. god. a kasnije predju u Prošćenje (Šaranci), Drobnjak; početkom 19.
v. iz Prošćenja (Žabljak). Imali su seobe i sasvim u Pasji Nugo i Seline
(Žabljak). Pretpostavka da su srodnici potomaka
Spaića iz Župe Nikšićke.
Pavlovići, u Gluhom Dolu
Pavlovići, rod u Lastvi
Pavnić, iz Gračanice (Gacko) došli u Momišiće
(Zeta), rodjaci tamošnjih Radovića,
Raičkovića pa jedni kasnije
Adžimatović u Podgorici.
Pavo, Kotor
Pavović, Lastva (Tivat); Sutomore i Šušanj (Bar)
Pavčević, Berane
Pavčić, Kotor, po nahočetu
Pagan, Kotor
Pagaroko = Pagorogius, u Kotoru
Pagović, Kotor i područna Dobrota
Pagorogius, vidi: Pagaroko
Padalica (Gačović), Njeguši
(Cetinje) i Kotor
Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima
Padić, Kotor, po nahočetu; oko 1400. god. u
Gornjoj Zeti i kao: Crnojević,
vlastela
Padnje, vidi: Podnje
Padovan, Rose, Herceg-Novi
Padović, u Spuž kod Podgorice došao predak iz Azije; Tuzi
Padnje (Podnje), Kotor
Pažin, u Igalu i Sušćepanu, Herceg-Novi
Pažinović, u 17. v. iz Hercegovine doselili se kod Herceg-Novog
Pažić, Bjelopavlići
Pažović, u Kotoru
Pažuri, Boljanići (Pljevlja)
Pazarac, Pljevlja
Pazimović, Orebić na Pelješcu; doseljenici iz Boke Kotorske
Paimarković (Mamimarković), u
Spužu Bjelopavlićkom 1774. god.
Paić, potomci Malonšića u
Bjelopavlićima i Zagaraču
Paica, Risan
Pajaka, u Podgorici
Pajanković, iz Drobnjaka odselili kod Mojkovca
Pajević, u Mul (Tivat) i Mulo (Kotor) došli iz Stare Crne Gore;
ogranak Cerovića u Drobnjacima, jedni su
otišli u Donji Kolašin (Raška); Zubač (Višegrad) ogranak su
Jovanovića iz Pive; Lipovac (Gruža),
Kragujevac doselili se od Berana; Boljanine (Bijelo Polje); Kolašin i
Ljuce (Pljevlja) jesu od Kolašina; jedni i kao:
Ljuca, a u Potkrajcima (Pljevlja) jesu
Kričak = Verus
a u područnim Čadinjama Pajević; u
Vranjini (Zeta) i Seocu (Crmnica) ranije Čudović;
u Golubovcima (Zeta): 1. ogranak Godunovića (Milčevića),
2. ogranak Radulovića sa Glavice
(Bjelopavlići)
Pajić,
Nikšić Kapavica uz Oblo Brdo (Ljubinje) iz Crne Gore; u Piperima;
Gornja Zeta
Pajković, Cetinje; Lužac (Berane) i kao:
Djurdjevac, Bihor (Bijelo Polje) jesu
ogranak Djuraškovića od Rijeke Crnojevića
Pajović, Lazorac (Kuči); Vladanja, Golubovci i Berislavci
(Zeta) ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića)
iz Kuča; Orahovo (Kuči) potomci sina Pak Nika
iz Selaca (Klimende), sjeverna Albanija; ogranak
Tomaševića - Kaludjerovića u Ćeklićima
(Cetinje); ogranak Radulovića u
Bjelopavlićima; Jezer i Pajev Do (Ćeklići), Cetinje iz Bjelopavlića grana
Buronjića, od njih su u Kavču i Mulu (Tivat),
Dobroti (Kotor), Cetinju, Americi; Njeguši (Cetinje), grana
Punoševića; Donja Jablanica (Srbija) ogranak
Vlahovića iz Rovaca; Donja Selca (Crmnica) iz
Vranja (ima ih u Mijanovićima), Zeta; Vranjina na Skadarskom jezeru i kao:
Puranović iz Očinića, Lastvi
Primorskoj i Srbiji iz Očinića (Cetinje); Njeguši (Cetinje); Jašovići i
Borač u Kniću (Šumadija) ranije: Žugović,
porijeklom iz Drobnjaka; Novaković (Žabljak), ranije
Macić, doseljenici sa Čeva (Cetinje);
Pljevlja 1847. god.; Bijelo Polje i okolina: Radojeva Glava, Bijedići,
Ušanovići i Pećarskoj, porijeklom iz Rovaca; Prijevor (Budva); u Zetu iz
Ceklina
Pajovići, bratstvo u
Njegušima
Pajovići, rod u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Ćeklićima
Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima
Pajovići - Očinići na Vranjini
Pajfer, Risan
Pakević, Kržanja (Kuči), ogranak Vujoševića
(Mrnjavčevića), od njih su kod Prištine
(Kosovo)
Pakini, Herceg-Novi
Paković, Lepetane, Herceg-Novi i Nikšić
Pal (Pale) i
Palević, u Baru; vidi:
Palmović
Palavestra (Palavastra), Nikšić
Palavra, u Pljevljima 1881. god.
Palavratić, Dosidje, Zagradje kod Gusinja, Gornjoj Ržanici i
Metohiji su iz Kuča; Kod Gusinja jedni su i kao:
Palavrt
Paladančić, Babunica (Tivat)
Paladin, Sutomore (1852. god.) i Šušanj (Bar)
Paladine, ranije Paladinus i
Paladinić, oko 1397. god. u Ulcinju,
Šušnju (Bar) i u varoši
Paladinić, vidi: Paladine
Paladino, Ulcinj
Paladinović, Bar
Paladinos, vidi: Paladine
Palavizin, Kotor
Paladrić, Vijenac (Pljevlja)
Paladruić, Vijenac (Pljevlja)
Palaegrini, u Boki Kotorskoj
Palaić, Perast (Boka Kotorska)
Palamar, ogranak Koraća, potomaka
doseljenika iz Bratonožića u područje Bihora (Bijelo Polje)
Palamarević, Petnjica (Berane), ogranak
Koraća
Palamid, u Njegušima (Cetinje) i kao:
Radonjić
Palamida, vidi: Palamid
Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u
Njegušima
Palamur, Velji Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) nepoznato porijeklo
Palanga, Bar
Palangić, Bar i područno Zaljevo
Palandrača, Babunci (Tivat)
Palandračić, Babunci i Klinci, kod Tivta došli iz Albanije
Palaorić (Marunović), u
Podpodima (Bjelopavlići)
Palaorići (Marunovići),
rod u Bjelopavlićima
Palačković, Morinj (Risan)
Palević, u Tuzima su od Sarapa rodonačelnika
Pavla, iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića), srodnici
Vukićevića, srodnika (Kolja)
Karadaglića; Žari (Gornja Morača), ogranak
Dulovića, došlih iz Hercegovine, od njih u
Mojkovcu i područnim Poljima, Žarima, Lepencu i Istoku (Metohija); Valeta
(Bjelopavlići); u Vasojevićima 1) ogranak Dabetića,
2) u Kaludri su došli od Rijeke Crnojevića; u Rovcima potomci
Pavla Vlahovića; Pistule, Pinčići, Donji
Murići i Šestani (Primorska Krajina); vidi: Pal
(Pale)
Paleg, u Budvi
Palegrini, Herceg-Novi
Palelj, Sveti Djordje (Ulcinj)
Palibrk, Bratonožići, od njih su u Donjem Kolašinu, Širokim
Seniokama u Raškoj
Palibrković, Gotovuša, Brvenica i Jugovo (Pljevlja)
Palietak, Lepetani, Herceg-Novi
Palija, Dragovoljići i Ridjane (Nikšić) u 16. v., ranije
Delibašić. Od njih su u Dobra Sela
(Drobnjak), Srbiji i Dalmaciji
Palikar, u Tudurovićima (Paštrovići) u 17. v.
Palikaradja, u Cetinju (1774. god.); u Bar su (1692. god.) došli iz
Grčke. Sasovići, Herceg-Novi i kao: Palikuća.
Kameno i Mostić, Herceg-Novi i kao: Bošković,
vidi: Stanić
Palikuća, Donja Ržanica (Berane); u Kotoru i kod Herceg-Novog iz
Hercegovine, vidi: Palikaradja
Palilog, Kotor
Palilogo, u Cetinju (poč. 14.v.) i kasnije
Paliologus = Palkogo, u Kotoru
Palirović, Kameno i Ratiševine, Herceg-Novi
Palitak, Lepetani, Herceg-Novi
Palić, u Drobnjak doselili iz Ridjana (Nikšić); Bar
Palkovijević, Podgorica
Palma, i kao: Palmica, Kotor
(Boka Kotorska), u 15. v.
Plamica, Kotor, vidi: Palma
Palmović, u Krutama (Ulcinj) i kao: Pale;
u Livare (Gornja Krajina) došli su iz Gruda (Tuzi); isto kao:
Palović
Palnika, u Šestanima (Primorska krajina). Od njih su kod Zadra
Palović, vidi: Palmović
Palovrtića, kod Plava
Paloka, Bar
Palokić, Sveti Nikola na ušću Bojane
Palokut, Bar
Palonga, Bar
Palongić, Bar
Paltašić, u Kotoru 1440. god., od njih su 1478. god. u Veneciji
(Italija)
Paluška, Kunje (Ulcinj), potomci pridošljaka iz Miskina
Palčić, Kotor
Palja, vidi: Nikpavlović
Paljak, Kolomza (Ulcinj)
Paljević, ogranak Vujoševića
(Mrnjavčevića)
u Berovu i Momču (Kuči), od njih su Arović
u Podgorici; u Tuzi došli iz Albanije; Rječ (Ulcinj), ogranak
Markovića iz Omara (Vraka), Skadar,
porijeklom iz Pipera; Herceg-Novi; Pošćenje (Žabljak)
Palji, Štoj (Ulcinj)
Paljikarda, u Cetinje došli iz Moreje (Grčka) oko 1771. god.
Paljoka, u Pistule kod Ulcinja došli iz Miridita (sjeverna
Albanija)
Paljokić, Bar
Paljuša, Tuzi; Nikšić
Paljušaj, vidi: Paljušević
Paljušević (Marković), u Kučima
a njihovi potomci u Zatrijebaču kao: Paluša
= Paljušaj, porijeklom iz Stare Crne
Gore
Pamer, Kotor
Pamović, u Berane došli iz Peći (Metohija)
Pamučina (Ilić), Ćeklići
(Cetinje), od kojih su u: Slivnici, Zagradinji, Drobjenici i Pridvorici
(Trebinje), i odatle jedni u: Sarajevo, Banja Luku (Bosna), Trst (Italija)
i Srbiju, ranije: Milijević
Pamučine, bratstvo u selu
Zagradinju
Panganji, Kotor
Pandurić, u Herceg-Novom, po macji
Pandula, iseljeni iz kraj Tare u Mojkovac i Srbiju
Pandurica, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); u Podgorici
Panikuća, Kotor
Panić, Cerovo
(Valjevo) od Berana, ogranak Pantovića
Panicek, vidi: Pančera
Pankulja, vidi:
Boljanin u Orahovcu
Pansini, Baošići (Kotor)
Pantaleo, Kotor
Pantanis, u Kotoru su došli iz Brenšija
Pantelić, Ljuljaci (Knić), Kragujevac, grana
Nikolića (Ivanovića) iz Pive i jedni
kao: Mirković; Todorin Do (Lučići) uz
Klenovac, došli (krajem 17. v.) iz Pješivaca (Crna Gora); Rabas (Valjevo),
porijeklom iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); Brazilovice (Šumadijska
Kolubara), doseljenici od Kolašina, srodnici:
Milićevića, Nikolića i
Živanovića; u Donjem Dragačevu (Srbija)
doseljenici od Bijelog Polja (Polimlje); Rebas (Srbija), iz Vražegrmaca
(Bjelopavlići); u Lipovici (Gareši), Jasenica iz Bjelopavlića:
Pantelići, u Gornjoj Trešnjeviici kod Topole, i od njih
Božići i Terzići, svi sa slavom Nikoljdan, ogranak od
Nikolića (Ivanovića)
iz Pive (prilog: Milan Milković
milkovic02@gmail.com
)
Pantin (Maksin), u Srpskoj
Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Pantić, kod Valjeva došli su iz Pive (Crkvica i Jerenića) a tamo iz
Zatarja; Bijelo Polje (Mostar), ogranak Maleševaca
iz Počekovića i Miruša (Nikšić); Cerovo (Valjevo) ogranak
Popovića iz Šekulara (Vasojevići)
Pantica, u peraška naselja došli iz Italije
Pantović, u Mratinju (Piva), jedni su ogranak
Vračara, a drugi su potomci Panta Vukovića;
Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Tromenti (Trebinje), srodnici područnih
Radanovića i Topalovića.
Porijeklom iz Crne Gore; Sušćepan, Herceg-Novi, došli iz Korjenića
(Trebinje), porijekolm iz Crne Gore; Lipovac (Topola), Arandjelovac
doselili iz Bjelopavlića; Žari, Prošćenje, Stevanovac, Leovac (Mojkovac),
potiču iz Morače, a porijeklom iz Kuča; kod Bijelog Polja; u Šekularima
(Ćetkovići), Berane, potomci su Ćetkovića,
doseljenika iz Tušine (Žabljak); u Djuričkoj Rijeci kod Plava grana
Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka
Crnojevića). Od njih su Panići u Cerovu
(Ražanj); u Budvi po majci 1911. god.
Pantovići na Pobrđu
Panca, Crno jezero (Žabljak); u Podgorici
Pancin, Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Italije
Pančera = Panicek, u Kotoru
Pančika = Pančiča, u Kotoru
Pančiča, vidi: Pančika
Pandžić, područje Durmitora, 12. v.
Panja, Trnovo (Crmnica) iz Gornjeg Ceklina (Cetinje), grana
Lješovića
Panjako, u Tivtu i Kotoru
Paović, potomci Kozjevića u Očinićima
(Cetinje), srodnici su im Glendže i
Batrićevići; u Pipere (Crnci) došli su iz
Pješivaca; Gajtan (južna Srbija) oko 1879. god. doselili iz Cetinja (Crna
Gora)
Paovići, bratstvo u Očinićima
Papan, Papani (Sutomore), Bar u 15. v. sišli iz Crmnice, od njih su
u Paštrovićima, Italiji, Argentini i na Bliskom Istoku; u Herceg-Novi
sišli sa Ubala Krivošijskih
Papac, iz Ridjana (Nikšić) prešli u Burmez (Burmaško Polje),
Hercegovina
Papac, po predanju pred nekoliko stotina
godina živjeli u Riđanima u Crnoj Gori; potom su se odselili, ali ne
u - Burmez (Burmeško polje) u Hercegovini - to ne postoji - postoji
naselje Burmazi pokraj Stoca koje obuhvaća nekoliko naselja. No prije
Burmaza živjeli su u Veljoj Međi, potom Batkovićima, sve u Hercegovini, i
tek onda su se doselili u Burmaze. Sve obitelji Papac su oduvijek bile i
jesu katoličke vjere (Trebinjsko-mrkanska biskupija). (prilog
Vesna Papac, Hrvatska....opširnije)
Papeš, Kotor
Papići, u Bučju i Crljenici (Pljevlja) došli iz
Ridjana (Nikšić). Iz plemena Ridjana (izmedju Ridjana i Grahova) potiču
Papići u Oputnoj Rudini (Koravnica), Miljevcima (Nevesinje), Vlahinji (Bileća)
od kojih su u Nikšiću, Batkovićima, Babinoj Glavi (Nevesinje), Velimlju (Nikšić),
Pošćenju i Komarnici (Drobnjak), kao: SAVOVIĆ, a od ovih
VRANIĆ u
Crkveničkom polju; Kaću (Novi Sad), od Kolašina (Crna Gora). Oni su
ogranak Bubića (Trebješana) iz plemena Ridjana; u Petrićima (Bjelopavlići);
Mala Crna Trava i Kruševo (Piva), ogranak Mumina (Muminje); iz Smokvica (Crna
Gora) u Dubočane i Domaševo, Prijevor (Zadušja), Trebinje srodnici su od
Baćevića (Mulina) iz Banjana (Nikšić)
Papović, grana Drekalovića
iz Kuča u Vojno Selo (Plav) i u Grblju; Pljevlja 1886. god.; Budva; u
Goliji (Nikšić) iz Velestova (od Ozrovića),
porijeklom sa Kosova. Od njih su u: Marovcu (južna Srbija) i Velikoj
Slatini (Uroševac), Avtovcu (Gacko), Hercegovina i kao:
Hasanbegović, u Gacku (Hercegovina) i
kao: Pašić (Muljani)
i Asanbegović, Kazancima i Mulje
(Gacko) kao: Popović =
Papović Kazanac, Mačagaju (Grand-Čeko),
Argentina
Papotović, Mojdež i Dobrota u Boki Kotorskoj
Papraćanin, u Papratima (Pješivci); Dobrska Sela (Rijeka
Crnojevića)
Parača, Budva
Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Paprenica, hercegnovsko i risansko područje (oko 1692. god.)
naselili se dolaskom iz Korjenića (Trebinje); Kotor
Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se
iz Banjana krajem 17 vijeka.
Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Paragaj, u Kotoru 1333. god. i kao:
Paragak
Paralela, Prčanj (Boka Kotorska)
Parandil, vidi: Rovčanin kod
Pljevalja
Paranduk, Kunje i Riječ kod Ulcinja
Paradjin, Gluhi Do (Crmnica)
Paražižek = Žižek, u Kotoru
Parajković, Sutomore (Bar), 1853. god.
Paranović, Sutomore (Bar), 1851. god.
Parapid, Glavačići (Tivat) i od njih su u Nikšiću; u Podgorici
Parapidi, lokacija – Grbalj Donji, selo Glavatičići,
pripada opštini Kotor. Jedno od tri najstarija prezimena u Grblju i Boki
(čitulja Parapida u manastiru Savina 1785.), a pop
Savo Nakićenović piše u svojim djelima, takodje, o bratstvu
Parapid. Porijeklo prezimena nije pobliže obradjivano, zna se jedino da
nije dato po pretku, kako je bio običaj u ostalim srskim plemenima i
bratstvima. Pretpostavke su da je prezime Parapid grčkog porijekla ili
da su Grci dali prezime zatečenim starosjediocima. Krsna slava je dugo
bila „Tiodorova Subota“, ali je prije stotinak godina promijenjena i
danas Parapidi slave „Sv Velikomučenika Onisifora i Porfirija i Sv
Nektarija Eginskog“ 22. Novembra. (prilog:
Parapid Slobodan
parapid@gmail.com )
Paraplović, Herceg-Novi
Paraušić, Skok (Pridvorica), Žabljak, ranije Vuković, grana
Mandića iz plemena
Novljana
Parac, u Cetinju 1493. god.
Parača, u Njegušima (Cetinje)
Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Paraušić, potiču iz sela Skok, u
blizini Šavnika, Drobnjak
Parvizović, Bobovište u Primorskoj Krajini
Parežana, bratstvo u Hercegovini
Parežanin, u Parežu (Banjani), Nikšić grana
Petrovića Banjana, prešli Trebišnjicu i u Panik (Bileća) kao:
Parežanin; ogranak
Kokotovića prešli iz Banjana (Nikšić) u
Bilećke rudine, Fojnicu (Hercegovina), Miruše (Nikšić), vidi:
Kokotović
Paražišek, Žek, u Kotoru
Parezić, Mojdež (Primorska krajina)
Paredjin = Radulović =
Poturak, grana Trepčana u Drobnjacima
Pares, Kotor
Parid, Kotor
Parijez, kao: Drašković iz
Banjana (Nikšić) prešli kod Herceg-Novog
Paripović, iz Nikšića (oko 1795. god.) odselili se u Berane, drugi
u Podgoru i Zvjezd (Pljevlja)
Parković, Srbina, Herceg-Novi
Parmaković, u Podgorici (oko 1704. god.) ogranak
Alilagića, od kojih su u susjednom Spuču
Parmarković, iz Pipera prešli u Spuž i Podgoricu
Parović, u Nikšić došli iz okoline Nevesinja; Donja Lastva (Tivat);
Kotor, po nahočetu
Parudjini, Kotor
Parteli, Cetinje
Parušić, Skok (Šavnik) ranije Vuković.
Od njih na Glasincu (Romanija) i u Srbiji, i Komarnica (Drobnjak)
Parnj, a, Ceklin (Rijeka Crnojevića)
Pasara = Pasare =
Pasari, u Kotoru
Pasacer, Kotor
Pasgrali, u Kotoru, došli iz Italije; Risan
Pasguali, Kotor u 15. v.
Pasgualis, u Risnu
Pasguepiti, Kotor
Pasina, vidi: Pasi
Pasi = Pasina, Kotor
Paskavaleti, Kotor
Paskval, Kotor u 15. v.
Paskvaligo, u Budvu su došli iz Italije
Paskvalić, i kao: Grubo =
Grubac, 1354. god., a kao:
Paskvelić (1699. god.) u Kotoru i
okolini
Paskvelić, vidi: Paskvalić
Paskovadj, vidi: Paskovac
Paskovac = Paskovadj =
Paskovčanin =
Paskovč, u Fundini (Kuči)
Paskovč, vidi: Paskovac
Pasković, Fundina i Medun (Kuči); Podgorica, Nikšić, Kotor i
susjedni Muo
Paskovčanin, vidi: Paskovac
Paskuali, Ros (Luštica), Herceg-Novi; Kotor
Pastuinata, Kotor
Pastuhović, u Njegušima (Cetinje) 16. v.
Pasulibus, vidi: Pačalis
Pasuljević, iz Koća (Kuči) prešli kod Plava, preci
Kurtagića
Pasumer, Budva
Patarić, Podgorica
Patić, iz Velinića iza Tare 1882. god. došli u Gornje Crkvine i
Jereniće (Piva)
Patrijanov, ogranak Ivinih u Srpskoj
Crnji (sjeverni Banat), vidi: Markov
Patrošević, kasnije Bonjanin,
kod Nikšića, Grahova i Patroševina Glavica
Paćukić = Subotić i kao:
Glavatović, u Fundinama (Kuči), od
kojih su Cikići kod Plava i Gusinja,
Dosudja i Gričari (Gusinje)
Paćuha, Podgorica
Pauković, 1701. god. u Herceg-Novom
Paul, a, = Paulić, u
Baru, a u Kotoru i kao: Pauli 1445.
god. porijeklom ioz Markije
Pauli, vidi: Paul
Paulik, Risan
Paulić, vidi: Paul
Pauzović, Kotor
Paunović, u Vasojevićima (Velika) od njih u Tularima (Toplica),
južna Srbija; kod Lipljana (Kosovo), jesu od
Adrovića, porijeklom iz Ceklinske Župe (Cetinje); u Muder Babuš (u
slivu Sitnice), Kosovo, porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); Pješivci
ogranak Dragišića, od kojih si Ilić i
Tumić u Velikoj Sukobini; Kragujevac
(vidi: Blagojević) i njihovi srodnici
u Golubovcima (Zeta) i u Piperima, od njih uz Kolubaru (Šumadija) ogranak
Kaljevića iz Uskoka (Žabljak)
Pauri, Herceg-Novi
Pausgneti, Kotor
Pausini, Kotor
Pautin = Pautini =
Pautino, u Kotoru, 15. v.
Pautović, Kotor
Pautinov, istorijska Kotorska porodica. Od njih su u Prečistoj
Krajini, uz Skadarsko jezero kao:
Pautinović 1415. god.
Pautinović, vidi: Pautinov
Pahrlić, Podgorica
Pacić, Livari u Krajini
Pačalis = Pačualis, u Kotoru i
kao: Pasualibus
Pačanić, Dobrota (Kotor)
Pačariz, Berane i Crnača (Bioča bjelopoljska) ogranak
Kovačevića Vasojevića, srodnici
Kneževića u Budimlji (Berane), Lozna (Bijelo
Polje) i od njih su u Boru i Gruži (Srbija); u Podgorici
Pačasuko, u Kotoru
Pačualis, vidi: Pačalis
Pašajlić, Bijelo Polje; Lukavac i Kljen (Hercegovina), ogranak
Bulajića iz Grahova (Nikšić)
Pašalić, Boljanići (Pljevlja)
Pašin, u Paštrovićima tokom 18. v.
Pašić, u Paštrovićima (Magazini i Papova njiva do 20. v.) su
grana Davidovića; Budva u 20. v.; kod Novog
Pazara i Nove Varoši došli iz Nikšića; kod Mojkovca; kod Bijelog Polja; u
Smoljanima kod Žabljaka jesu iz grupe Miloševića;
Bukovica (Pljevlja); u Zeti su srodnici Mijacevića,
od kojih su u Podgorici; u Goliji i kod Gacka jedni i kao:
Muljan; kod Plava i toj varoši 1)
potomci Veli bega iz Grijemira (Ženemir),
Skadar 2) ogranak Redžepagića i jedni kasnije
kao: Šabanagić; grana Ridjana
(Nikšić), jesu u Kapavicama (od Oblog brda do Radmije), Hercegovina; Risan
Paško, Klezna (Ulcinj)
Paškovali, Cetinje
Paškos, Reč (Ulcinj)
Pašović, Brčeli (Crmnica) i jedni predju u Kostanjice (Boka
Kotorska); Žabljak na Skadarskom jezeru do 1835. god.; u Pljevlja došli iz
Foče; Golubovci (Zeta) pa jedni predjoše u Podgoricu
Paštrić, vidi: Paštrović
Paštrovik, isto što i Paštrović
Paštrmac, Ramaće (Lepenica), Srbija došli iz Paštrma (Crna Gora)
Paštrović, od 1335. god. kod jednih i kao:
Medin, 1591. god. u Kotoru i kao:
Paštrovik. Na području Paštrovića, Budve,
Kotora, u Šibeniku, u Veneciji (u 16. v.), Sremu, Rusiji, negdje i kao:
Paštrić i
Paštrovik: jedni Aleksići iz
Paštrovića i kao: Aleksić
- Paštrović,
kao: Novaković iz Buljarice seleći se
preko Dalmacije do Paga, kod Knina, od njih u Mačvu, pa kod Kragujevca
(1875. god.) kao: Paštrović od
Novakovića
Paštrovići, pleme u Boki
Peatović, Nikšić
Pević, u Dupilu (Crmnica)
Pegović, u Kotoru su iz Stare Crne Gore
Pedišić, kod Herceg-Novog
Pedović, Godijelji u Drobnjacima su od Dobrilovića, od njih u
Zatarju
Pezi, Kotor
Peja, u Tivat stigli iz Hercegovine; Sukobin kod Ulcinja
Pejak, Nikšić
Pejaković, Ljubotinj (Cetinje); od njih u Tivtu i Nikšiću; u Nikšić
doselili iz Kaluškog (Kanjoševog Dola), Paštrovići
Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju
Pejan, vidi: Pejović
Pejanović, Mali Zalaz (Mali Srijem), Njeguši. Od njih su u Dobroti
(Kotor). Porijeklom su sa Stubice (Pješivci); Ceklin (Rijeka Crnojevića);
Limljani i Dupilo (Crmnica), iz Zete svojataju se sa
Karadjordjevićima, od njih su u Srbiji, kod Mojkovca i Nikšića;
Godijelji i Gornja Bukovica ogranak Godijelja;
Žabljak iz Crmnice (Godinje); Cetinju; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) došli
iz Paštrovića; u Berislavcima i Podgorici iz Cuca (Cetinje); Nikšić; u
Zeti srodnici Kukavčevića, od kojih su u
Podgorici, Kitilipima (Argentina); Rapte, Zupci, Ljubomiru, Mirkovićima i
Konjsko i Hercegovini (ogranak Ratkovića),
porijeklom iz Ozrinića (Čevo), Cetinje; Rast (Zalužje) i kod Dabra
(Hercegovina), kasnije i kao: Dobranić,
doseljenici iz Bjelica (Cetinje)
Pejanovići, bratstvo u Dupilu
Pejanovići, bratstvo u Limljanima
Pejanovići, bratstvo u Njegušima
Pejanovići, bratstvo u Dobroti
Pejatović, u Nikšiću i Pljevljima; Otilovići (Pljevlja) i kao:
Ćuz
Pejić, Budva; Plav
Pejović, Pješivački Do (Repović),
Obradovi potomci. Lužani (grana Gružana), od njih su u: Ped Lodg (Montana) i Vašos
(SAD), Broćancu (kao Pejović) i
Macavarama (Banjani), kasnije Mirković
i Perović; u Pješivcima potomke
Mataruga je rastjerao Ivan Beg Crnojević, od njih su u Drobnjacima od 15.
v., Nikšiću, Župi Nikšićkoj; Broćanac (Nikšić); u Vrulji (Pljevlja) i kao:
Veljković, doseljenici od Nikšića;
Miljkovac i Orah (Piva) ogranak Jelića, grana
Rudjića; kod Mojkovca 1688. god.; Mojanovići
(Zeta); Golubovci (Zeta) od njih su lokalni Vučinići,
i Pejovići u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); pod
Crvenu Stijenu (Zeta) ogranak Petrovića iz
Ćeklića; Cetinje, ogranak Djuranovića, grana
Vukmirovića, porijeklom sa Kosova, od kojih
su u Dužima (Žabljak), pa jedni u Polja i Štitarice (Mojkovac); Nikšićko
Prekovodje, došli iz Pješivaca; Rastovac (Nikšić), starosjedioci;
Mojkovac, Podbišće, Lepenac, Žari i Bjelojevice (Mojkovac), ogranak
Punoševića; Njeguši (Cetinje); Glavati i Bistrica (Bijelo Polje),
porijeklom iz Njeguša (Cetinje), odakle su na Kavaču u Boki; u
Podgorici; Kotor i područna Dobrota; Budva, po majci; u Tirani (Albanija)
iz Crne Gore, kasnije Pejan; Bijelo
Polje i Vladanja (Zeta); u Orahovice (Risan) u 17. v. sišli sa Cuca,
od njih su u Dobroti; Donja Trepča (Nikšić), potomci
Grba Netrovića,
porijeklom iz Petropolja (Kosovo); Repovine (Tupan) i Dolovi (Banjani),
ogranak su Erakovića, od njih su u Macagaju (Argentina); Orahovice
(Kotor); Ledenice (Risan); Laće i Krasojevići (Bjelopavlići), potomci
Lužana; Kosanica, Kozice, Kamena Gora, Komoran, Bličkova, Maoče, Zaovine i
Orašac (Pljevlja), grana Bezdanovića u Komanima (Podgorica), vidi:
Vušović; Djalci (Rijeka Crnojevića); u
Orasima (Lješnjani) srodnici Djurovića i
Stojanovića; na Njegušima (Cetinje) grana
Punoševića; Prediši (Proseni Do) jesu
Predišani Bjelički; Ovseni Do (Cuce),
Cetinje, starinci. Od njih su u: Nikšiću, Dobroti, Statovcu (Dobrič),
Srbija; Glavati (Tivat) su iz Njeguša (Cetinje); u Predišu (Bjelice) jedni
su ogranak Jovanovića, od kojih su u
Golubovcima (Zeta), Ulcinju, Podgorici i Drači Kragujevačkoj; Vraka
(Skadar) iz Ceklina; Djalci (Rijeka Crnojevića) iz Bjelica (Cetinje);
Bistrica i Lekići (Zeta) ogranak Popovića iz
Gornjih Kokota, potiču sa Velestova (Cetinje); Bijelo Polje, Mijanovići
(Zeta) su iz Groha od Crnogorčevića; U Zeti
iz Lješkopolja; u Skadru (Albanija) ogranak su
Kadića iz Bjelopavlića; Kotor; Laće (Bjelopavlići), ogranak
Djurovića iz grupe
Matijaševića; ogranak Dulovića iz
Morače nastanjeni kod Mojkovca; kod Kolašina i u Gajtanu (južna Srbija)
1879. god. iz Morače; ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) jesu
Pejović u Kubatovini (Dabarsko polje),
Hercegovina; grana Gornjaka u Jovanovom
Brijegu, Lipoviku, Podpočivalu, Prevlaci, Mihaljevićima i Gornjim Ulićima
(Rijeka Crnojevića); u Podgorici iz Oraha (Lješkopolje)
Pejovići - Đurkodolci, brastvo
u Đalcima
Pejovići, bratstvo u Predišu
Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama
Pejovići, bratstvo u Orasima
Pejovići, u Dobroti
Pejovići, bratstvo u Glavatima
Pejovići u Kavaču
Pejovići u Crvenoj Stijeni
Pejurić, u Grbalj doselili iz Bjelopavlića; Šobajići
(Bjelopavlići), ogranak Lazarevića preseljeni u Grbalj
Pejušković, Vilac (Bratonožići)
Pejčinović, Prnjavor (Plav) i varoš, ogranak
Osmanćevića (Djuričana)
doseljenika iz Rijeke Crnojevića, ranije
Djurašević, od njih u Plavu su
Gavazović; Gorinje (Sipanja), Bijelo Polje; Ćićići=Ćućići
(Godijevo) Bijelo Polje, 1665. god.; Zaostro i Goražde (Berane) i
odseljeni u: Bašče (Rožaje), Brnjice (Sjenica) i u Toplicu (južna Srbija)
Pejčić, Podgorica
Pek (Keku), Ulcinj
Pekić, Gorana, Briska i Salč (Ulcinj); Bar, porijekol su iz
Malesije (sjeverna Albanija), u Krnjicama i Vranjini uz Skadarsko jezero
došli iz Bratonožića (Podgorica); Dračevice (Šestani), Primorska krajina,
pa jedni u Goraždevac (Peć) i drugi Sustaše (Bar) kao:
Ratković. Porijeklom iz Bajica (Cetinje);
iz Rubeža (Nikšić) prezime po majci Peki Tomić
iz grupe Trebješana, ogranak
Radulovića odselili se u Šavnik, Nikšić;
Provalije i Previš (Šavnik) ovi ogranak Karadžića,
od njih su u: Podgorici, Golubovcima i Berislavcima (Zeta) i Dračevici. Od
njih u Skadru; u Rijeku Crnojevića došli iz Pipera
Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica
Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske
Peklar, Kotor
Pekov, Dobrota (Kotor)
Peković, potomci majke Peke u Moraču (Krnja Jela) doselili se iz
Hercegovine, i njeni potomci su Dulovići i
Mijatovići (od tri brata). Od njih u Vaškovu
(Pljevlja) i Mačvi; u Rovcima potomci Vlahovića-Peka
Markova; Miločane (Nikšić); Dubrovsko (Drobnjak), Lepenac i Žari
(Mojkovac) 1747. god. a drugi u Pivu 1775. god. Od njih su u Bijelom
Kopitu (Prokuplje), pa od njih u: Argentini, Novi Sad i Ratkovo (Odžaci),
Bačka; Župi Nikšićkoj, u Morači jedni su potomci
Bogićevi; kod Rijeke
Crnojevića u 15. v.; Ulcinj 1909. god.; ogranak
Peročevića u Veljim Mikulićima, i Dabezićima (Bar) od 1889. god.;
Bar; kod Sjenice doselili su iz Kuča i kao:
Djuraš; Dio, Pavino Polje i Bistrica (Bijelo Polje); Liverovići
(Župa Nikšićka) potomci Peka Liverovića
Peladin, Spič (Sutomore), Bar
Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak
Milekovića (Petrušinovića),
od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići)
i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića, u Golubovcima (Zeta)
kasnije Hogović
Pelegrin, Kotor 1400. god.
Peleš (Jovanović), u Ćeklićima
(Cetinje)
Pelidija, u Pljevljima 1874. god.
Pelikan, u Podgorici
Pelinkov, Ulcinj
Pelinković, Pelinkovići (Mrkojevići) i Bratica (Ulcinj). Od njih su
u Zagonje uz Skadarsko jezero
Pelinku, Ulcinj
Pelinović, Ratac (Bar)
Peličić, Mataguži, Dajbabe, Vukovci, Piperi, Gril i Golubovci
(Zeta), od njih u Grilu (Vraka), Skadar kao:
Peljčaj vidi: Pelčić u
Zeti, Kamenici (Skadar); Nišu i Beogradu, srodnici
Alivodića i Lisičića od tri brata; u
Bjelopavlićima
Pelkić, Opličići (Popovo), Hercegovina i kao:
Crnogorac doseljenici iz Oputne Rudine
(Nikšić)
Pelmanović, u Donjim Murićima (Donja Krajina)
Peltašević, Nikšić
Paltrini, Jošice (Risan)
Pelčić (Peličić), Balabani,
Golubovci i Mataguži (Zeta); Podgorica svi su srodnici
Alivodića, porijeklom su iz Banjana (Nikšić).
Od njih su u Vraki (Skadar), vidi: Milogorić
Peljević (Rašovići), u Kučima,
grana Drekalovića
Pema, Pistula i Štoj (Ulcinj)
Pemović, Briska u Primorskoj Krajini
Pean, Tivat
Pengović, u Podgori (Pljevlja) i kao:
Pentović
Penda, Rajićevići (Njeguši), Cetinje ranije
Raićević; Kopito (Njeguši) kao: Radović
(Bašović) Penda
od kojih ima u Vlaškoj (Rumunija)
Pende, grana bratstva
Rajićevića u Njegušima
Pende - Radovići
(Bašovići), bratstvo u Kopitu
Pendić, kod Sjenice i u Kuršumliju (Srbija) otišli iz Njeguša
(Cetinje) 1882. god.; Morinj (Marin), Risan
Pendić, u vašem registru stoji da su se
Pendići odselili sa Njegusa i otišli kod
Sjenice i kod Kuršumlije. Zapravo odselili su sa Njeguša i otišli kod
Novog Pazara, u selo Tušimlja, a iz tog sela otišli su u još par sela
ispod Golije, a to su Kuzmičevo i Biniće. Iz Tušimlje su se odselili i
kod Kuršumlije, selo Đake. (prilog poslao Miloš
Pendić
advokatpendic@gmail.com )
Pendrig, 15. v. u Budvi
Penezić, Crnouz (Crnougor) i Penezići u dolini Pobljaćnice
(Pljevlja); Gornji Kuči
Pentović, Podgora (Pljevlja)
Penjavić, u Rovcima (Podgorica), grana Nikšića
Peon, Gornja Lastva (Tivat)
Pep, Reč (Ulcinj)
Pepa, Grude i Fe (Skadar), Albanija iz Crne Gore
Pepvić, u Podgorici
Pepdjonović, Tijana, Kolomza i Mandra (Ulcinj)
Pepeljak, u Podgorici
Pepeljac, Kradenik, Godijevo i Sipanja (Bijelo Polje), srodnici
jesu Fetići u Kradeniku, Mehovića u
Negobratini
Pepeljara, Nikšić
Pepereč = Piperiz, u Dubrovniku
iz Pipera (Podgorica)
Pepić, (Akov, -o), u Bijelo Polju i susjednim
Rastokama, došli iz Kolašina; Gornje Lovnice (Zloglavlje) i Kosovice
(Rožaje), oni su iz Drage; Nikšić; u Vranju (Zeta) ogranak
Ivezića iz Gruda (Tuzi); u Kolašinu, pa su
(1878. god.) prešli u: Petnjicu (Bihor) i kod Novog Pazara; u Vranju i
Dajbabe (Zeta) došli iz Kuča ogranak Vujoševića
(Djurdjevića) i jedni kao:
Ibričević kod Gusinja; Pepići (Crmnica);
Pistule i Salč (Ulcinj), doselili iz Gruda (Tuzi), jedni u Šestane
(Krajina)
Pepići, staro bratstvo u planini
Pepićima
Pepušina, Kotor
Per, a, Bar
Peraza, u Kotoru oko 1330. god.
Perazić, u Vukovce (Zeta) sišli iz Sokola (Klimenti), sjeverna
Albanija (vidi: Kliment i sl), od njih
su u Katunu Riježevića 1655. god. pa jedni i kao:
Režević, u Paštrovićima, neki su prešli iz Zete u Boljeviće
u Godinje (Crmnica), pa od njih 1826. god. u Petrovac na Moru kao:
Perazić, jedni i kao:
Perezić u susjednim Podima, u Velje Mikuliće (Bar) a od ovih
u Ulcinju, Budvi, a u Podgorici i kao: Bibalić;
Herceg-Novi; Kotor; Cetinje
Perazići, bratstvo u plemenu
Boljevićima
Perazići u Reževićima,
Paštrovići
Peraj, Ulcinj i područni Štoj
Perajković, Šušanj i Sutomore (Bar)
Perak, Lepetane (Kotor)
Peralović, Kosor i Liješnja (Kuči). Od njih su u Istoku (Metohija);
Podgorica; Vladanja (Zeta) i kao: Kulić
preseljeni u Pivu. Iz Kuča odseljeni kod Gusinja i kao:
Kaletović,
Kalinović i Kolin=Kolina=Kolendar;
Podkrš (Bratonožići); Šušanj (Bar)
Peranović, Šušanj i Sutomore (Bar) 1851. god.; Kovač (Grbalj)
Perarić, KotorPeratović, Podkrš (Bratonožići); Kolašinović
(Bjelopavlići)
Peračić, Godinje (Crmnica), Mrkojevići (Bar), Ulcinj i Paštrovići,
porijeklom su iz Klimenata, vidi: Kliment,
Perazić i sl.
Peraš (Perović), Ostros u
Krajini; Njeguši (Cetinje)
Perašević, Kladovo (istočna Srbija), doselili sa Njeguša (Cetinje)
Peraši, bratstvo u selu Mircu
Peraštanin, Herceg-Novi
Pervan, Mratinje i Duži (Piva), došli iz Rudina; Kotor;
Herceg-Novi, po nahočetu
Pervizović, Bobovište (Primorska Krajina)
Perdj, Lepetane
Pere, Dabezići (Mrkojevići), Bar
Perezić, Podi (Mrkojevići) i Velji Mikulići (Bar). Od njih su
Madguš,
Perečić i Perišić u
Primorskoj krajini; vidi: Perazić
Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima
Perenčević, Kotor
Perečić, Modguš (Primorska krajina), došli iz Mrkovića. Vidi:
Perezić
Perzanić, Kotor, po nahočetu
Perizović, Darza (Ulcinj); Nikšić
Perin, Zalazi (Njeguši), Cetinje; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat)
i kao: Perišin, najbliži:
Arsin,
Stojšin i Filipov
Perina, Salč, Kruče i Kolomza (Ulcinj)
Perinović, Prevlaka (1167. god.) i Kotor u 14. v. (Boka Kotorska);
Perinovići i Djuraševići (Grbalj); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
Peristić, Kotor
Perić, Brajovići i Petrušinovići (Bjelopavlići); u Kučima grana
Mrnjavčevića (Nenada),
istorodni u Lazarici i Laćama (Kuči), od njih su u Zagonji, Zaljevu i
Darzi (Bar); Laće i Krasovice (Bjelopavlići), potomci Lužana; Njeguši
(Mali Srijem), Cetinje, kasnije Duić,
porijeklom iz Stubice. Pješivci, srodnici područnim
Ivanovićima,
Matkovićima i Pejanovićima.
Od njih su u Bijeloj, u Herceg-Novom, Banatu, Topličkom
kraju u južnoj Srbiji, kod Odese uz Crno more, Njujorku i sjevernom dijelu
SAD-a; Budva; Sutvara (1614. god.). Spič (Sutomore), Bar; Sutvar (Grbalj)
iz Stare Crne Gore; Kotor; Sutomore (Bar) 1852. god.; Zaljev i Darza (Bar)
iz Stare Crne Gore; Gornje Selo (Nevesinje) ogranak
Andrijaševića iz Grahova (Nikšić); u Vilusima
(Nikšić) ranije Danilović.
Perići - Dudići, bratstvo u
Malom Zalazu
Perići - Dudići u Boki, u
Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi
Perići u Sutvari u Boki
Perići iz Kuča, iz sela Orahovo
(narodski Oravo). Konkretno
selo Lazorci
Perićevići, rod u Herakovićima
Peričić, Balabani (Zeta); Bar; Mikulići (Bar) ogranak
Markičića; u Djuraševićima (Grbalj) u 16. v.
došli iz Vučitrna (Kosovo); Herceg-Novi, po nahočetu u 16. v.
Perišin, Nikšić; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi:
Perkin
Perišić, Štitari (Podgorica), Perišić
ili Čičar a
Čelebić i Vujović od druga
dva brata; u Cucama (Cetinje) grana Grabovljana
(po selu Grab); Nerin uz Batu, Grab, Sladojev Do kod Trešnjeva i Rakoč.
Iseljeni kod Nikšića i na Glasincu i Trnovu (Bosna) i kao:
Nerić-Perišić.
Od njih su u Sarajevu i Baru. Potomci su Periše
Komnenova Miždragova
koji dodje iz Dulića ili Čaradja u Čevo, sa braćom
Bajkom i Zmijicom.
Komnenovi sinovi Jovan
(Jovanović),
Vuleta (Vuletić) i
Periša (Perišić)
predju na Grab cucki; u Cucama su Tomanović-Perišić,
koji vode porijeklo sa Meduna (Kuči); Goričani (Donja Zeta); kod
Herceg-Novog; u Kutima su iz Draževa (Hercegovina), a u Baošićima iz
Zagarča (Danilovgrad). Cetinje; Grahovo (Nikšić); Brskut (Kuči) ogranak
Vujoševića, od njih su kod Plava kao:
Nurović; u Podgorici iz Kosijera
(Cetinje); Goričani (Zeta) i kod Rijeke Crnojevića ogranak
Popovića; Ploče i Posojke (Kosijeri), Cetinje
prešli iz Orašja, od ovih su u Podgorici; Vrbovo (Gruža Kragujevačka),
porijeklom iz Šahovića (Bijelo Polje); Sušica (Valjevska Kolubara),
porijeklom iz Pive; Donje Polje (Lukavac i Kazanci), Hercegovina, ogranak
Dakovića iz Grahova (Nikšić); Površ,
Vraćenovići i Golija (Nikšić), ogranak Dakovića
(Vujačića) porijeklom iz Kuča; u Župi
Nikšićkoj grana Nikšića; ogranak
Grbovića u Pošćenju (Šavnik) i Vrtoč Polju
(Žabljak); Zaton (Bijelo Polje), došli od Sjenice (Raška); u Rovcima
(Liješnje) grana su Radmanovića; u Piperima;
Banja (Petnjica), Srbija, porijeklom su iz Bjelopavlića
Perišići - Grabljani,
bratstvo u Cucama
Perišići -
Čičari, bratstvo u
Štitarima
Perišići - Perići na
Glasincu
Perišići u Sarajevu i u Baru
Perišići (Nerići) kod Nikšića i
na Glasincu
Perkaj, vidi: Perković (Martinović)
u Fundini
Perkalić, Donji Šestani (Krajina primorska)
Perkalović,
Donji Šestani (Krajina primorska)
Perković, Ljuhari (Fundina), Kuči potomci (Djura
i Krsta) Martinovića,
a u područnoj Kržanji i kao: Perkaj,
porijeklom iz Bajica (Cetinje), jedno vrijeme živjeli u Komanima
(Podgorica). Od Perkovića su u Podgorici, kod Gusinja, u Nikšiću i
susjednom Gornjem Polju, pa u Pljevlja; Krivi Do, Doljani, Masline (Kuči)
i kao: Mitrović grana
Mrnjavčevića; Gornje Polje i Zaljutnica
(Golija), Nikšić; u Krtolska naselja (Grbalj) porijeklom od
Golovića kod Nikšića
Perkovići iz
Kuča (otac mi se zvao
Mihailo. Rodio se u Doljanima kraj Podgorice. Tamo su mi živeli i
stričevi sa svojom decom. Na žalost, ne znam im imena, ali znam da žive
u Crnoj Gori. Mihailo je imao dva sina, mene i mog brata
Dušana Perkovića. Moj brat nije imao dece.
Ja imam ćerku Natašu, udatu
Mihailović, koja živi u Južnoj Africi. Sin
Srđan živi u Australiji. Otac mi je govorio
da je Kuč, Crnogorac. Znam da Perkovića ima
i u Hrvatskoj, posebno u Istri. (prilog poslao:
Božidar Perković
bosko.perkovic@gmail.com )
Perkolović, Bratica (Ulcinj)
Perkolić, Bratica (Ulcinj), Donji Šestani ogranak
Karanikića
Perkočević, Braćeni (Crmnica) i Žabljak na Skadarskom jezeru,
odseljeni u Konje (Turska) od 1910. god.; u Podgorici 1512. god.
Perkočevici, muslimani u selu Braćenima
Perla, Ljubotinj (Cetinje) u 18. v.
Perlanović, Herceg-Novi
Pernar, u Podgorici
Perovan, Mratinje (Piva)
Perovanović, Kruče (Ulcinj)
Perovanović (Mlinčić), Gajtan
(južna Srbija) došli (1879. god.) iz Rovaca (Podgorica)
"Perović", bratstvo u Bjelošima
Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica)
ogranak Baljevića, potomaka Bratovih-rodonačelnika bratstava
Bratonožić (Branković), porijeklom iz
Korjenića; Seoca (Piperi) kao: Stanišić,
istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak
Radetića
(Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta)
odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak
Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa
Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje
ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci)
ogranak Strikovića; Bogomilovići (Pješivci)
ranije Breškovac, potomci
Todora iz Velestova
(Cetinje), srodnici Mijuškovića
Boškovića i Ađića u Bogmilovićima,
Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velestova;
Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području;
Trnovo (Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz
Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku; kao
Preobražani, ranije Bajković (od
Petra Vučete Nenojeva) u Cucama (Cetinje).
Od njih su u: Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici,
Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija),
Leskovcu kod Prokuplja (južna Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj
Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani (Sjedinjene
Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u
Nikšićkom Prekovođu kao: Čagorović. U Adžine
Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao:
Pavlović, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica),
južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje),
kasnije: Perović,
Kujundžić i
Ćeranić, ogranak
Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak),
doseljenici iz Kuča, od kojih su Šabović u Nikšiću,
Dujovići u Jezerima,
Veselić u Prijepolju i
Peruničić u Zatarju; Tušini (Žabljak) ogranak
Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac,
potomci Dobrija iz grupe
Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz
Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz
Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje);
Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić),
ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica)
a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana
(Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije
Tunguz; Lopare (Fundina), Kuči, ranije
Kekić;
Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana
Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Virpazaru (Crmnica), a u Srbiji u
: Valjevu, Azanji, Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u
Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karovića ; u Rošca (Užička
Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom 20.v.
doselili se Blagojevi sinovi Marko i
Novak; Perovića Bare (Tušina),
Žabljak i Luka, nesrodni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci)
ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina), Podgorica; Trnovo
(Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do (Njeguši),
Cetinje došli iz Cuca kao: Perović, a
Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od
njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata (sjeverna
Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci; Lopare (Fundana),
Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od
njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni;
drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini
ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići)
ogranak Vukšića iz grupe
Bubića. Od njih su u
Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija)
i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi
potomci) u Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci;
Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih
Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i
Nogačama; Ponari
(Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa
područja Rijeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju
Banov i
Bajković,
od kojih su na Kosovu; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija);
Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u
Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u
Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz
Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica,
Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti),
Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao:
Peraš (Perović) i
Ćurperović u Gornjim Šestanima, uz jezero;
Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja),
doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj
Zeti ogranak Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od
Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj).
Perovići (Ozrinići) u
Bajicama
Perovići (Kostovići),
bratstvo u Bjelicama
Perovići, rod u Pješivćima
Perovići, rod u Pjesivcima
Perovići, rod u Krusama
Perovići, bratstvo u Trnovu
Perovići u Hercegovini
Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu
Perovići, bratstvo u Mircu
Perovići u Boki
Perovići iz sela Bare, Manastir Morača
Perovići - Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama
Perovići
u Rudinama, u "Nikšiću"
(predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi
Perovići,
selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Marića iz sela Šipačna
(prilog Radonja Minić)
Perovići iz Vasojevića i to Perovići
– bratstvo Labani iz zaseoka Bare selo Gračanica Andrijevica.
Perovići
iz Gračanice naselili su se u Dečane, Peć, Smederevo, Bajina Bašta,
Beograd, Ljubljana, Sarajevo, Mojkovac, Kraljevo, Nikšić, Budva,
Gnjilane, Aranželovac, Podgorica, Žakovica, Vrbas, Paraćin, Plav,
Pljevlja (prilog: Nebojša V. Perović
ured@advokat011.rs )
Perovc, u Kotoru
Peroević, u Peraškim naseljima Boke,
starosjedioci
Peroja, Štoj (Ulcinj)
Perojević, u Djuraševićima (Grbalj), nadgrobni natpis iz ranijeg
perioda
Perolješković, Milovići (Grbalj), potomci
Mila Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Dapca (Albanija)
Perota, Lepetane (Boka Kotorska)
Peroč, Djurmani (Sutomore), Bar, od njih su u Baru, područnim
Mikulićima i Ulcinju
Peročović, doseljenici iz Kuča kod Bara, srodnici
Nikezića, Androvića
i Pekovića, od kojih su u Baru i Ulcinju
Perošević, u Bršno i Lukovo (Župa Nikšićka) došli iz Rovaca
(Podgorica); u Podgorici iz Rovaca
Persan, u Prčanj su došli iz Italije
Persić, Prčanj (Boka Kotorska)
Perusin, Kumbor, Herceg-Novi
Peruničić, ranije Bogdanović,
iz podnožja planine Njegoš, prešli u područja: Durmitor, kod Pljevalja
(Premćane, Maoče, Podborovu), od njih su kod Mojkovca, Nove Varoši, Čačka;
Račkovo Brdo (Kolašin) pa u Curovo (Pljevlja) kao:
Reković
Perunović, potomci Radovana Bogdanova u Drenovštici (Pješivci) i
Straševini (Nikšić). Od njih su u Retkoceru (južna Srbija), Konjarniku
(Beograd), a u Drobnjacima i kao: Šašalj
Perunovići, bratstvo u Drenovštici
Perutić, Perutići u Morači, zaselak Starče
Perutići iz sela
Starče
u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska
Nahija
Perusiković, Kotor
Perutović, Nikšić i područno Rastovci i Šipačno
Perućica, Koravnica i Somina (Banjani), Nikšić, došli iz Povije
(Gornji Pješivci), ogranak Rašovića iz Kuča
Perućice iz
Kuča od Rašovića
Perucić, u Dučićima (Rah Perucin), Kuči
Peručić, Herceg-novi, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Perušina (Perušić), Stoliv
(Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Kotor; Gornja Lastva (Tivat), oni
su iz Stare Crne Gore
Perušić, Lazarice (Kuči); Prčanj i Kotor
Perušković, Kotor, po nahočetu; kod Risna; Kuti, Herceg-Novi, došli
iz Popova (Hercegovina) oko 1691. god.
Perčević, u Bjelopavlićima ogranak Pavićevića
(Pavkovića); Cetinje
Perčin, Budva; u Podgorici
Perčinović, Bajkovići, Kruševice, Podi, Savina i Meljine,
Herceg-Novi
Perčić, Balabani (Zeta)
Pesar, Kotor
Pesaro, Kotor
Pesenti, Prčanj (Boka Kotorska)
Pesler, Herceg-Novi
Peslil, Kotor
Pesmel, Kotor
Pesović, Kotor
Pesta, u Kotoru 15. v.
Pestić, Podi i do Risna, došli iz Hercegovine
Pestorić, ranije Puškarović, u
Kute i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Konavala; Morinj (Morin), Risan
Pestrov, kod Perasta došli iz Konavala
Pesturić, Vinići (Bjelopavlići); Herceg-Novi
Pestuš, Njeguši (Cetinje)
Pestuši, bratstvo u Njegušima
Petale, Krnjice (Krajina)
Petanović, Sozina (Crmnica) 16. v.; Cetinje
"Petanović", koji se pribratio Vukanovićima
Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima
Petar
Šćepanov, potomak Herakov
Petar Šćepčev, brat vladike Danila
Petek, Nikšić
Peteljak, Godijevo (Bijelo Polje)
Petehi, Prčanj u Boki
Petijević, iz Hercegovine sišli u Petijeviće (Kruševice) oko 1692.
god. predju u Kokrine, pa u Igalo
Petiljar, Nikšić
Petinac, Djurdjevića Tara (Pljevlja) 1864. god.
Petkovac, Kumbor u Boki došli iz Dalmacije
Petković, Njeguši (Cetinje) u 1536. god.; Pljevlja 1516. god.; Podi
i Baošići u Boki; Buljarice (Paštrovići) 1774. god.; u Tepcima (Drobnjak)
u 15. v., ogranak Ninkovića pripadaju
Trepčanima; u Banjanima (Nikšić) 15. v. Od njih su kod Mojkovca; Lastva
(Tivat); Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića
i skraj Nikšića; Baošići (Boka Kotorska) doselili se od Trebinja; Nikšić
došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Drobnjaku 1443. god.; Kotor i Perast
od 1542. god.; Kunje (Ulcinj); Peštera (Dubica), a tamo iz Crne Gore kao:
Milošević
Petkovići, stari rod u Cetinjskom
Plemenu
Petlača, Vrbica (Berane)
Petović, u Kute (Ulcinj) došli iz Kastrata
(sjeverna Albanija); Škaljari i Muo (Kotor) i Mul i Vranovići (Tivat)
starinom iz Stare Crne Gore
Petra, u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore
Petraera, Prčanj (Boka Kotorska)
Petraka = Petrača i
Petraša, 1330. god. u Kotoru i Ulcinju
Petranić, u Bjelopavlićima su ogranak
Milanovića (Nosakovića)
Petranović, Gluhi Do, Podgorica i Boljevići (Crmnica) i u
Berislavcima (Zeta) i kao: Petrinović,
došli iz Crmnice, a u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) i kao:
Džon
"Petranović", grana bratstva
Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Petranovići, bratstvo u
Boljevićima
Petrarka, u Prčanj su došli iz Istre u 15. v.
Petraha, Ulcinj
Petrača, vidi: Petraka
Petretić, Kotor
Petri, a, Žutkovica (Paštrovići)
Petrin, Bar
Petrinović, vidi:Petranović, od
kojih su u Kunje i Veljem Selu (Ulcinj)
Petrić, Gurdić, Nuglovi, Junčevići, Vijenac a u Matarugama
(Pljevlja), ogranak Koćela (ranije
Koćelo = Koćela),
Maoče i Kosanice, Orlje i Gradacu i kao: Petrović.
Sa tog područja jedni su prešli u Orlje Peram (Prijepolje), a drugi u
Kosatice i Drenovu preko Lima. Svi su porijeklom iz Tušine (Žabljak). Od
njih su u Nikšiću, Podgorici; Zvijezd (Pljevlja); Lepenac (Mojkovac);
Beran Selo i Zaostro (Berane), od njih su u Trubini (Bihor), Bijelo Polje;
Bojište, Bubanje, Lozna, Prijelozima i Rujištu (Bijelo Polje), srodnici
Nedovićima u područnim Prijelozima; Kotor, po
nahočetu; Kotor; Bigovo i Grispula (Gripštula) u 14. v., pa u Glavatičane
(Grbalj) u 16. v. i jedni predju u Bijelu i Dobrotu (Kotor) kasnije kao:
Petričević; Mijokusovići i Šobajići
(Bjelopavlići)
Petrićević, Vinići, Miokusovići, Rošca i Šobajići (Bjelopavlići):
vidi: Petrić i
Petričević; Selo Kunje i Vojno Selo (Ulcinj), potomci
Skora
iz Mikulića (Bar); Paštrovići (Budva) 1780. god.; Donji Kraj u Ceklinu
Petrica, Budva 18. v. ranije u Žutkovici (Paštrovići)
Petričević, u Bjelopavlićima identični sa
Petrićevićima, kao i u Grblju sa
Petrić. Od njih su u Studencima (Nikšić), Studenici
Pertrišićima (Lika), Zatrijebaču (Kuči); Donji Kraj (Ceklin), Rijeka
Crnojevića kao: Petrićević i
Petričević (Vujanović)
iz Pipera; Goričani (Zeta) iz Ceklina, Cetinju i Dobroti (Kotor);
Podgorici; Risan, Prčanj i Bigovo (Tivat) 9.-14. v.
Petričević potiču iz sela
Meteriza kod reke Crnojević
Petričevići, bratstvo u
Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog
Grblja
Petričevići, bratstvo u
Meterizima kraj Podgorice
Petričić, Cetinje; Podbišće (Mojkovac); u Rovca iz Bosne
Petrov, Obilićevo (Novi Kneževac), sjeverni Banat, doseljenici iz
Podgorice, kao: Čarnojević, srodnici
područnim Pavlov i
Ivanov
Petrović, Klopot (Bratonožići), od Petra Radoševa, potomci Bratovi;
Kosor i Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića -
Drekalovića. Od njih su u Podgorici, Zaljevu
(Bar); Ponarima (Zeta), Petrovcu (Zaječar), Leskovcu (Srbija); u Podgorici
kasnije Šarović u Risnu; u Petrovićima
(Banjani), Nikšić 1442. god.; Lastva (Tivat) 1444. god.; Selo Petrovići i
Ožezi (Piperi), potomci Petra Mijaljeva sa
Svibe. Od njih: Miličkovići sa ograncima;
Vušković sa odseljenim u Lijevu Rijeku
(Podgorica), Župi Nikšićkoj, u Toplici (južna Srbija); Risnu
Vukotić, Stajović,
Memetović od kojih su
Seferović u Nikšiću i Radetić i
od njih su: Banović,
Tiodorović,
Perović i Gojović. Od
Petrovića ima odseljenih u: Spužu, Podgoricu, Cetinju, Zeti, kod Bara,
Nikšiću, Beranama, Radulovićima i Nedokusima (Bijelo Polje), Lijevoj
Rijeci, u Topličkom području i kao: Petrović-Bliznavac;
kod Podujeva (Srbija) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje); Trojice
(Pljevlja) 1763. god.; Ivanjica (Srbija), ogranak
Dragovića (kod Andrijevice), Vasojevići; Velenje (Novi Pazar),
Gledići i Otrogor (Kragujevac) ogranak Rajića,
vjerovatno iz Rajkovog Dola (Piperi); Vranj (Srijem), Vojvodina,
doseljenici iz Vranja (Zeta); Ratkovo (Srbija), došli iz Vasojevića;
Velika (Gornji Vasojevići), u Bihor došli iz Donjih Vasojevića. Od njih su
u Topoli i Šatornji (Šumadija), Suhodolu na Pešteru (Raška); Svircima
(Banja), Peć; u Djakovici i područnom Donjem Necu i Ponoševcu jesu iz
Vasojevića; u Sjenicama (Pješivci) ogranak Britvića;
Zeoke (Donje Dragačevo) kao: Slavić
ili Petrović, ogranak
Tomića iz Drobnjaka; Topola (Arandjelovac) i
kao: Karadjordjević, došli iz Bihora
(Bijelo Polje), ondje iz Lijeve Rijeke (Podgorica), tamo iz Pipera,
porijeklom iz Vranja (Vurenia), Zeta; vidi:
Petrović-Karadjordjević;
Kosanice (Pljevlja) i kao: Petrić,
Dubovo (Bijelo Polje), starinci; kod Nikšića, ranije
Gavrilović; Užička Crna Gora i Pomijač
(Jadar), Valjevo doseljenici iz Pive; Vranići (Šumadija) i kao:
Piper, došli iz Crne Gore; Šumadijska
Kolubara i kao: Višnjić i
Maksimović, doseljenici iz Rovaca
(Podgorica); Umčari i Grabovac (Gruža Kragujevačka), Srbija došli iz Bioča
(Podgorica) i Radovića (Morača); iz Rovaca (Podgorica) otišli u Srbiju;
Petrovići (Banjani), Nikšić, rodonačelnik Petar
Radičev iz bratstva Banjani iz grupe
Novljana, tako se često prezivaju Petrović
Banjanin (1485 - 1700. god.). Od njih su i u Hercegovini; iz
Ozrinića (Cetinje) u Azanju i Berane (Vasojevići); Herakovići Njeguši
(Cetinje), ranije Heraković (Eraković)
i Šćepčević (Danilo
utemeljivač vladarske kuće) kasnije Petrović.
Ranije su boravili na Čevu, gdje su došli iz Muževice (Gornji Banjani),
Nikšić. Vidi: Bogutović u Drobnjaku i
Petrović (Karadjordjević).
Od njih su u Cetinju, Nikšiću, Kotoru i područnim Škaljarima, a u
Danilovgradu i kao: Vujović,
Podgorici, Timočkoj Krajini; Mrkojevići (Bar), doseljenici iz Mrka
(Piperi); Paštrovići, odseljeni u Beograd i Hercegovinu; Orahovice
(Risan); Kumbor, Herceg-Novom, oni su iz Korjenića (Trebinje); Dobrotu
(Kotor); Škaljari, Muo i Kameno (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca
(Trebinje), oko 1692. god.; Kotor; Radovanići (starinci), Pobrdja,
Raošići, Krašići, Branovići, Krtole (Grbalj); Gornja Lastva (Tivat); Mul,
drugi, i oni kod Herceg-Novog od Bileće; u Herceg-Novom jedni su iz Popova
(Hercegovina); u Kotoru i kao: Petrović Njegoš,
došli iz Njeguša (Cetinje); od njih u Dubrovniku; Sasovići, Herceg-Novi;
Najprije pod Puhalove krše doselio se Petar
iz Bjelopavlića (16. v.); u Ćeklićima (Cetinje) dijele se na:
Jovanović od kojih su u Igalu,
Herceg-Novi, Muo (Kotor), Carine (Župa Nikšićka), Brezovik i Gornje Polje
(Nikšić), Bijelo Polje (od Jovana Savićeva Petrovića),
Peć; Pajović od njih iz Jezera u Muo,
Dobroti i Kavču (Kotor), u Buenos Airesu (Južna Amerika);
Radulović, od njih su:
Puranović u Gornjem Polju i varoši
Nikšić, Župi Nikšićkoj i odatle odoše u Staroj Varoši (Loznica) i kao:
Bogdanović, a jedni na Carinama u Župi i
kao: Batrićević, Prčanj i Stoliv (Boka
Kotorska); Nikčević, od kojih su u
Dobroti (Kotor); Pavićević, od njih su
u Podgorici, Cetinju, Komanima (Župa); Pavlićević
u Zagori (Rijeka Crnojevića), Vujović,
Vujošević,
Dragutinović, Mirković,
Buronjić (Dragomiljani);
od njih u Cetinju i Vujović u Bijeloj,
a Vujošević u Prčanju, Savini i Mulu
(Boka Kotorska); u Komanima (Podgorica) i kao:
Pavićević i Dragomidoljac;
Dupilo (Crmnica); Petrović - strana (Cuce); Očinići (Cetinje), ranije
Kozojević, jedni kasnije
Glendža, od njih su u Budvi
i Ulcinju; Kovač (Boka Kotorska), jesu iz Stare Crne Gore;
Perast i Dobrota (Kotor); Budva jedni iz Vasojevića a drugi iz Zagradja;
Rudinice (Piva); Gradjani i Vranjina (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz
Prizrena; u Badnjevac u Lepenicu doselili iz Bijelog Polja, sa Lima; Slato
(Nevesinje) i Jugovići (Gacko); u Ćeklićima (Cetinje), razgranati; u
Brajkovcu (Lajkovac) iz Rovaca (Podgorica); Azanja (Bihor), Bijelo Polje;
na Vranjini uz Skadarsko jezero; iz Gusinja jedni su odselili u Berane, pa
dalje u Srbiju; Kopito Petrovića, ogranak Djurovića
(Grupkovića) iz Bjelopavlića, odselili se u
Gradac (Valjevo); Berane; Bijelo Polje i područna Velika Župa; Gornja
Ržanica (Andrijevica); Dedilovo (Novi Pazar), ogranak Markovića iz Lijeve
Rijeke (Podgorica); Godinje (Crmnica) 1504. god.; na Vranjini uz Skadarsko
jezero; vidi: Petrović (Karadjordjević)
Petrovići (Glendže),
bratstvo u Očinićima
Petrovići, grana bratstva
Herakovića u Njegušima
Petrovići, uža grana (dinastija)
Petrovića-Herakovića
Petrovići, prezime grane
Herakovića
Petrovići, bratstvo iz sela
Kosor u Kučima
Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Petrovići, bratstvo u Dupilu
Petrovići, bratstvo u Bandićima
Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu
Petrovići u Budvi
Petrovići, rod u Škaljarima u Boki
Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima
Petrovići, staro bratstvo u Tospudama
Petrović (Karadjordjević),
iz sela Vranj (ispod Vranjske gore), zatim na izvorište Ribnice, pa na
Lopate (Lijeva Rijeka), sve na području Podgorice. Odatle u Crču (na
Bihoru), Bijelo Polje. Zadrži se predak Lešić
(kasnije Gurašić -
Djurešić), a
Jovan sa svojima 1750. god. predje u Šumadiju; Maloševo
(Kragujevac), zatim Djordjije u Viševac (Rača
Kragujevačka) u Topolu i područne Žabare i potomci u Kragujevac i Beograd
Petrović Njegoš, vidi: Petrović,
u Njegušima (Cetinje)
Petrojević, Lastva Tivatska i Herceg-Novi
Petron, peraška naselja, porijeklom iz Italije
Petrone, Herceg-Novi
Petronijević, Polja (Mojkovac); Sremčica (Beograd), došli iz
Vasojevića; Porečje (Gornji Milanovac), došli iz Crljenice (Pljevlja);
Ljuljaci (Knić), Šumadija došli iz Pive; Pančevo (Donja Varoš), ogranak
Šćekića iz Bijelog Polja (Crna Gora), njihovi
su srodnici i Milutinović u Pančevu;
Ljuljanice (Gruža), Kragujevac iz Pive
Petrošević, Paštrovići 1457. god.
Petrucija, Kotor, iz Pistorije (Italija)
Petruš, uz Skadarsko jezero (Kopelnik) 1416. god.
Petrušinović, ogranak Mitrovića,
rodonačelnika Mitra Pavlova - bijelog
razgranati u Bjelopavlićima
Petrušić, ogranak Ivanovića kod
Nikšića; Kamensko i Gornja Trepča, sa Banjske visoravni preci su im prešli
u Drobnjake. Jedni su 1789. god. prešli na Glasinac (Romanija), kao:
Mrkalj, (a 1879. god.) predjoše u
Gajtan (južna Srbija); kao: Bulević u
Polja i Bjelojevice (Mojkovac) iz Rovaca; Ljuljanci (Knić), Kragujevac,
ogranak su Nikolića iz Pive
Pećaranin, iz Bihora (Bijelo Polje), kao:
Balšić prešli Pećarsku (Polimlje), pa u Dragosnicu (Podibar), a
u Bujevu (Bijelo Polje) ogranak su Prebiračevića
Pećarević, Risan
Pećarić, Kotor
Pećević, Piperi
Pećina, Ulcinj
Pećinar, u Podgorici
Pećurica, Ulcinj
Peulović i kao: Žilović, u
Stubici (Piva)
Peunović (Perović), u Piperima,
srodnici Stanišića piperskih
Peuso, Lepetane (Boka Kotorska)
Pehar, Budva
Pehilj, Žiljevo (Hercegovina) porijeklom ispod Trebješke glavice
(Nikšić)
Pecanj (Pedžanj), Salč (Ulcinj)
Peci, Koće (Kuči), ogranak Maroševića
Pecić, Šestani i Livari (Primorska Krajina) 1756. god.
Peciar, Lepetane, Herceg-Novi
Pecinj, Gornji Šestani, Dračevica, Livari, Salč i Gurazi (Primorska
krajina), porijeklom su iz Gruda (Tuzi); Bar
Pecinjak, Njeguši (Cetinje) i kao:
Dobrilović, prešli u Pecinje (Rijeka Crnojevića), starinom su
iz Peći
Pecirep, u Goliji Nikšić grana Banovića,
iz Banjana
Pecurice, bratstvo u Trnovu
Pečanić, Dobrota (Kotor)
Pečar, Perast (Boka Kotorska)
Pečenović, Kotor 1431. god.
Pečer, Kotor
Pečinović, Podi, Herceg-Novi
Pečović, Zadar (Dalmacija), došli iz Šestana (Primorska krajina)
Pečujica, Ljeskovac (Bar)
Pečurica, Krute, Pelinkovići i Pistulce (Ulcinj), iz Trnove
(Crmnica)
Pečurice, potomci Bugara koji su se u najezdama iz Bugarske
doselili u predeo Sandzaka negde posle 1300 godine. U to vreme smo se
prezivali Ivčevi. Njihovo seljakanje
je zavrseno doseljavanjem u sadasnje Trnovo koje je i dobilo ime po
Velikom Trnovu iz koga su poticali Ivčevi. I negde oko 1750 jedan naš ubi
nekog poturicu Nikčevića i pobježe od Bara
prema Ulcinju u sadašnje selo Pečurice. Kako je nalagalo običajno pravo
trebalo je krv umiriti ili ubistvom ili naplatom u blagu i novcu. Pošto su
počinioci pobjegli a Nikčevići ostali bez svog srodnika i blaga, počeli su
da pregovaraju sa ostatkom porodice, nebi li makar nešto dobili i
nadomestili učinjenu štetu. Pregovori su išli u tom pravcu da se
Nikčevićima da odredjen broj stoke i isplati
nešto novca i (sad dolazi na red poreklo našeg prezimena) da ostatak
porodice Ivčev prihvati reč "pečurak" za
svoje prezime, kako su u lokalu zvali travu koju je vetar kolutao i od nje
pravio smotiljke koji su bili razbacani na sve strane, a koristili su se i
za pokrivanje krovova i imali su pogrdno značenje - lutalice, probisveti.
Na taj su način hteli da se domognu kakvog takvog imetka i da se narugaju
ostatku porodice. Sudbina je htela da je to prihvaćeno i rodjaci koji su
živeli u današnjem selu Pečurice sagrade han i ljudi su taj han vremenom
prozvali Pečuričin han (jer im je bilo neobično da osobu nazivaju
Pečurak!!) i otuda je nastala i promena u
prezimenu i ono je evoluiralo u Pečurica, veoma brzo, i tako
izbrisalo sa sebe porugu kojom su se hteli nasladiti poturice
Nikčevići!
Ja sam napravio Rodoslov bratstva Pečurica i on je štampan u knjizi
Rodoslovi Crmničana ali je osakaćen tako što je neki od mojih rodjaka iz
Crne Gore svakako potpisao moje ime ispod rodoslova, ali je izbacio sve
muslimane Pečurice koje sam tek bio počeo da
proučavam, i ponekog Pečuricu po svojoj volji.
To me je veoma rastužilo i prekinuo sam rad na rodoslovu. Sada u Crnoj
Gori živi i radi izmedju 50 i 100 mojih rodjaka Pečurica i ima ih od
Ulcinja do Umaga i u Vojvodini i širom sveta u Kanadi, Americi, Francuskoj
itd. (prilog: Dragan Vlastimira Pečurica)
Pešalj, u Studence (Nikšić) došli iz Kuča
Pešelj, Pješivci
Pešet, vidi: Pešeš
Pešeš = Pešeši i
Pešet, Bar
Pešik, Bar i Ulcinj
Pešikan, u Cuce doselili iz Kuča. Od njih su u Limljanima
(Crmnica), kasnije Dragišić, Do
Muževica u Nikšićkim Rudinama (Trepčima), u Hercegovini, kod Nevesinja,
Džinova Mala, Kameno, Herceg-Novi, u Podgorici i Nikšiću, a u Gornjem
Polju (Nikšić) i kao: Medjedović,
Petrovom Selu (Srbija), iz Golije (Nikšić), u Baošićima, Herceg-Novom, (od
1888. god.) sišli iz Nikšićkih Rudina, Toplik i Kobilji Do (Sarajevsko
Polje) i kao: Nikšić, Donjem Selu
(Bjelopavlići) i kao: Bešić, navodno i
u Kamenom u Boki Kotorskoj i kao: Mijušković;
u Nevesinju (Hercegovina) ogranak Bjelica iz
Bjelica (Cetinje)
Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima
Pešikani u Limljanima, u Hercegovini,
u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji
Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju
nikšićskom
Pešić, iseljeni iz Bjelopavlića, grana
Petrušinovića; Gornja sela, Crni Vrh, Andrijevica i Berane
(Vasojevići), Brezojevica (Plav), kod Rožaja, a u Zatrijebču (Kuči) imaju
i ogranke Bašuljević,
Tešić i
Purović (Kojić) i u Srbiji, Zaton,
Rasova i Bistrica (Bijelo Polje); Cerovo (Radjevina), Valjevo, doseljenici
iz Pive; Poreč (Gornji Milanovac), došli iz Vasojevića; u Rovcima potomci
Peše Bulatovića; u Zagarač (Danilovgrad),
došli iz Bratonožića; Mačagaj (Argentina), iz Crne Gore; Cetinje; Budva;
Podgorica; Kotor
Pešići - Radmanovići -
Dubravljani, bratstvo u Povrpolju (Dodatak:
Do ubistva knjaza Danila
Pešići su živjeli u
bjelopavlićkoj ravnici, uglavnom pod prezimenom
Kadić. Poslije ubistva
knjaza Danila raselili su po Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rusiji
i Austriji. A jedan dio je zazueo od Turaka teritoriju izmedju
Vasojevića i Turske (tzv. Gornja Sela). I danas u gornjim selima (Lubnice
i okolna sela) kod Berana živi veliko bratstvo Pešića.
prilog poslao:
Dejan Pešić,
Texas, USA
marcopolobp@hotmail.com
)
Pešković, Mahala (Donja Zeta)
Peškuća, Vraka (Skadar) iz Zete
Pešl, Kotor
Pešović, u Zeti jedni i kao: Maslić,
a iz Mijanovića (Zeta) odseljeni u Vraku (Skadar); Podgorica; u Vrbici
(Kuči) i kao: Pašović; Bistrica
(Mojkovac); Gusinje, došli sa Peštera; Korićani u Lepenici (Srbija), došli
iz Korita (Bijelo Polje); u Ćeklićima (Cetinje)
Pešterac, kod Gusinja i u Plav došli sa Peštera (Raška)
Pešter (Peštrović), Pobrdja
(Grbalj) u 16. v., sišli iz Crne Gore
Pešteri, bratstvo na
Pobrđu
Peštić, vidi: Peštrić
Peštrić (Peštić), u Mokrinama,
Herceg-Novi
Pešukić, Balabani i Mojanovići (Zeta) doselili iz Botuna (Zeta),
porijeklom iz Graca (Lješansko područje)
Pešuković, Gradac (Lješnjani), Podgorica
Pešut (Pešutović), u Podima,
Herceg-Novi starosjedioci; Donje Ledenice (Risan); Prčanj (Boka Kotorska)
Pibergea, Perast (Boka Kotorska)
Pivaljević, Ključić (Podgorica), Valjevo, u 18. v. doselili iz Pive
Pivac, Vukan Adžić, iz Pive, oko 1714.
god., otišao je kod Bileće i prozove se Pivac.
Njegovi potomci se raseliše u: Stolac (Hercegovina), kod Sinja
(Dalmacija), Gajdobru i Novi Sad (Bačka), Kikindu i područno Rusko Selo;
Kotor
Pivljanin, Podi, Herceg-Novi doselili iz Pive 1693. god. kao:
Nikolić (ranije
Ivanović), a kod Risna iz Hercegovine; u Krće (Pljevlja)
doseljenici iz Pive
Pivodić, u Herceg-Novi oko 1895. god. došli od Trebinja
(Hercegovina)
Pivčić, Miljevac i Batkovići (Nevesinje), Hercegovina. Oni su
ogranak Adžića iz Pive (Crna Gora), vidi:
Pivac
Pigasi, vidi: Pigos
Pignoli, Perast (Boka Kotorska)
Pigos (Pigasi), Budva
Pižići, staro bratstvo u Vukodolu
Pižurić, vidi: Pižurica
Pižurica, Velje Duboko (Rovca) i Selišta, od kojih su (jedni i kao:
Pižurić) oko 1854. god., od
Vujoševića iz Kuča. Njihovih ima u Lipovu
(Kolašin), u Kočanima (Nikšić), Drobnjacima (u Bijeloj i Šavniku) i Budvi;
u Donju Bijelu (Šavnik) iz Rovaca (krajem 19. v.), starinom iz Kuča, kao:
Pidžurica. U Bijeloj (Šavnik) došli
Jokica i Bogdan
sinovi Gligorini, slava Sv. Nikola
Piezović, Kuti, Herceg-Novi
Piero, Budva
Pierović, u Nikšiću 1895. god.; Gomole (Topla), Herceg-Novi
Pizan, Kotor
Pizani, Cetinje; Ratac (Bar)
Pizančić, u Budvi po nahočetu
Piika, u Daklai=Duklji (Podgorica) 1100. god. Vidi:
Pina i Pinia
Pijalić, u Podgorici
Pijalović, Pljevlja
Pijevac, Goleško Vrelo (Lipljan), Kosovo, doseljenici iz Pive i
Goleša (Pljevlja)
Piješev, Merdari (Tivat)
Pijuk, Varane i Kričak (Pljevlja) u Kolašinu Mojkovačkom (1864.
god.)
Pijuc, Kričak (Pljevlja) i Mojkovačko područje
Pikić, Nikšić
Piksijades, u Baru
Pilav, Pljevlja 1909. god.
Pilavdžić, Herceg-Novi, došli iz Mostara (Hercegovina)
Pilastro, Tivat i područne Lepetane
Pilatovac, Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, od kojih su i
Sikimić u Žljijebu (Boka Kotorska)
Pilatović, u Nedajnom (Tivat)
Pilević, Berane; Gornja Zeta
Piletić, bratstvo u Boljevićima
Piletić, u
Piperima ogranak Djurkovića, od kojih su u:
Kragujevcu, Petrovom Selu i Nišu (Srbija); i Lješkopolju (Podgorica),
Podgorici, Boljevićima (Crmnica); u Drobnjacima ogranak
Kalabića; Andrijevica
Pilip = Pilipi, u Kotoru 1289 -
1420. god.
Pilipović i kao: Ivković, u
Krajnjem Dolu (Ćeklići), Cetinje
Pilić, Herceg-Novi
Pilica, Pilice, Bistrica, Zmijanac, Butulić i Sutivan
(Bijelo Polje) 1583. god., u Bijelom Polju i kao:
Mirojević, od njih su u Novom Pazaru,
Pazarište (Raška), Peći (Metohija), Lažanima (Prilep) i u Turskoj
Pilov (Pilovac), Zaton (Bijelo
Polje)
Pilovac, vidi: Pilov
Pilj, Dobrota (Kotor)
Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine,
Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća;
Gornje Polje -
Rastovac kod Nikšića
Piljerović, Mojdež u Boki Kotorskoj
Piljurović, u Ratiševinu i Mojdež, Herceg-Novi došli iz Popova
(Hercegovina)
Piljuš, iz Pive otišli u Položnicu (Užička Crna Gora)
Pima (Pimić), u Bajicama
(Cetinje) 1326. god.; u Višnjevo (Tivat) došli (u 15. v.) iz Njeguša
(Cetinje), a u Kotor, još ranije iz Bajica; u Kotoru 1350. god. kao
vlastela
Pima kotorski vlasteoski rod u 14.
vijeku
Pime (Pimići), staro
bratstvo u Bajicama
Pime, staro bratstvo u Njegušima
Pimić, iz Pive otišli u Podgoricu i Valjevo
Pimčić, u Ridjanima (Nikšić) 1435. god.
Pina, u Kotoru (14. v.); 1100. god. u Daklaji-Duklji (Podgorica)
kao: Piika i
Pinia
Pingolo, Perast (Boka Kotorska)
Pindemonte, u Kotor došli 1467. god. iz Verone (Italija)
Pindović, Vasiljevići i Staro Selo (Župa Nikšićka), jedni su prešli
u Srbiju
Pini, vidi: Pina
Pinić, Djuraševići (Tivat) 16. v.
Pino, Herceg-Novi
Pinter, Nikšić
Pince, u Ulcinj 1416. god.
Pinčić, Pinčići, Poda, Repeza (Bar)
Pinjalo, Perast (Boka Kotorska)
Pinjat, u Tivtu
Pinjatić, Podostrog (Maine), Budva i u Budvi; Tivat, porijeklom iz
Hercegovine; Dobrota (Kotor); vidi: Pinjatović
Pinjatović, u Tivtu i kao: Pinjatić,
porijeklom iz Stare Crne Gore, Podostrog (Budva)
Pinjević, Drežanj (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina)
porijeklom iz Ridjana (Nikšić)
Pinjić, Tospudi (Cuce), Cetinje
Pinjići, staro bratstvo u
Tospudama
Piper, u južnom kraju Pipera, pa u Cetinju (1493. god.) ranije i
kao: Pipo doseljeni iz Klimenata
(sjeverna Albanija), Popović u Rijeci
Piperskoj odseljeni u Risan i Kotor; Kotor 1398. god.; Dobra Sela (Donje
Dobro); 1442. god. u Rijeci Crnojevića; Ćeklići (Cetinje); Berane, odatle
u Korita i Raduliće (Bijelo Polje), porijeklom iz Pipera; Nedokusi (Bijelo
Polje); u Zeti 1445. god.; Andrijevica; Doci i Beran Selo (Berane);
Vranići (Šumadija) iz Pipera, kasnije Petrović;
Jabučje (Lepenica), Srbija doseljenici iz Pipera (Podgorica); Dolja
(Plav); u Skadru (Albanija) i kao: Piper-Mrčarica;
Pčelica (Levač) i Obrenovcu (Šumadija) kao: Piper
(Dragišić) iz Pipera
Piperez, vidi: Pepereč
Piperović, Balabani i Mojanovići (Zeta), došli iz Mrka (Piperi); u
Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1489. god., vidi:
Piper; u Kotoru 1285. god. i 1398. god.; u Cetinju
Piperović=Piper
Piperski, Sakule, Orlovat, Perlez, Botoš i Sent Djerdj (Banat),
doseljenici iz Mokova (Segedin), Madjarska, porijeklom iz Crne Gore. Jedni
odselili u Budimpeštu, a iz Sakula jedni u Gornje Dobrovo (Kosovo)
Pipo, vidi: Piper
Pipović, kod Žabljaka (Drobnjak)
Pir, u Podgorici 1523. god.
Piralić, u Zetu došli iz Doljana (Kuči)
Piralović, u Zeti i kao: Deljanin
doseljenici iz Doljana (Kuči)
Piranić, Golubovci, Botun i Goričani (Zeta), Podgorica i Skadar,
srodnici Raičevića, ranije
Martinovića iz Bajica (Cetinje); Nikšić
Piranović, Lješnjani
Piraš, u Njegušima (Cetinje), ogranak
Punoševića
Pirković, Kotor 1552. god.
Pirkočević, Gornji Dodoši (Lješkopolje), Podgorica
Pirović, Dučići i Koće (Kuči), u 18. v. prešli u Gusinje, a
drugi u Srbiju; Vranj i Bišćani (Zeta) i Ulcinj; u Podgorici
Pirovići su
porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su
vjere.
Piroja, Ulcinj
Piron (Pironja), Krute
(Ulcinj)
Pironja, i kao: Vukmirović,
vidi: Pironjić
Pironjić, ogranak Vukmirovića u
Ceklinu (Rijeka Crnojevića), iseljeni u Kastrate (Albanija) kao:
Pironja (Vukmirović),
Zeta i Podgorica; vidi: Piron
Pirur (Piruri), Riječ
(Ulcinj)
Pirš, Kotor
Pisać (Bisać), Podgrad i
Zatrijebač (Kuči), od njih su u Vladanji (Zeta)
Pistrić, u Kotoru po nahočetu
Pistul, a, i Pistuli,
u Štoju (Ulcinj) i Baru
Piter, Beran Selo (Berane); Kotor; Buljarica (Paštrovići),
Budva 1829. god.
Pitović, Kotor, po nahočetu
Pitošević, Kotor
Pićan, u Krimovicama (Grbalj) su došli iz Ljubotinja (Rijeka
Crnojevića) i drugi u Budvu
Pićurić, iz Pive prešli u Dubrovsko (Drobnjak)
Pic (Pici), Ulcinj
Piciga = Pičiko, u Baru
Picinini, Prčanj u Boki Kotorskoj
Picur, Rječ (Ulcinj
Picurić = Pićurić, u Dubrovsko
(Žabljak) došli iz Pive
Pičasi, Budva
Pičeg, Kotor 1285. god.
Pičet, 1392. god. iz Diklića (Kuti), Krivošije sišli u Herceg-Novi
i kasnije kao: Kočetanović -
Diklić i
Kočetan
Pičiko, vidi: Piciga
Pičić, Vijenac (Pljevlja)
Pidžurica, iz Kuča prešli u Rovca (Podgorica), pa jedni u Bijelu
(Šavnik); vidi: Pižurica
Pišeul, Herceg-Novi
Pištalo, Željuši (Hercegovina), ogranak
Ognjenovića iz Banjana (Nikšić)
Pišteljić, Cetinje
Pištignjat, kasnije Mandić,
ogranak Krivokapića u Bati Cuckoj, od kojih
su 1860. god. došli u Nikšić, ima ih u Cucama i kao:
Bićanin, neki prešli u Tuli, Grab, Nevesinjsko polje i
Sopilje (Hercegovina), a drugi u Orahovice (Kotor)
Pištignjati ili Pištignjaci -
Mandići, staro bratstvo u Bati
Pištoljević, Gorevič (Jasenica), Srbija, došli iz Bijelog
Polja (Polimlje)
Piščević, u 18. v. u Paštrovićima, kasnije
Stepanović koji su prešli u Rusiju u drugoj polovini 19. v.
Pjan (Pjani), ranije:
Belić, u Čadinji, Babinama, u Zvijezd,
Roguši i Orovcu (Pljevlja), porijeklom su iz Drobnjaka
Pjastro, Bar
Pjevalić, Herceg-Novi, po nahočetu
Pjevac (Pevac), Ponikve (Užička
Crna Gora) iz Pive
Pjevač, u Podgorici
Pjevo, Orahovice (Bijelo Polje)
Pjevović, Pljevlja 1849. god.
Pjerinović, Herceg-Novi
Pjerović, Gomile (Igalo), Herceg-Novi, vidi:
Rozgovac
Pjerotić, Budva
Pjeter (Pjetrušić), Sveti
Djordje i Pistule (Ulcinj)
Pjetra, Bar i Ulcinj
Pjetrin, Bar
Pjetrović, ogranak Djuravčevića
(Bonkeća), u Bonkećima i Budezima (Budeca),
Zatrijebač od kojih su prešli kod Gusinja i u Plav oko 1861. god.
Pjetrikolević, ranije Boljević,
iz Crmnice došli u Sveti Djordje (Šin Djerdj), Ulcinj
Pješivac, u Sasoviće (Boka Kotorska) 1687. god. došli iz Pješivaca;
u Nikšić 1687. god.; Peraška naselja u Boki došli su iz Pješivaca
Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz
Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka doselio Risto.
Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u
Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske
medicine u Melburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko
porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu.
(Informaciju poslao Obrad Pješivac)
Pješivci, pleme u Katunskoj
Nahiji
Pješčić, u Pivu došli iz Hercegovine, od njih su u Nikšiću
Plavnica, u Plavnici (Zeta) 1527. god.
Plavša, u Risnu
Plavšić, u Vasojevićima ogranak Kovačevićima
Plazonić, Meljine, Herceg-Novi
Plakalović, Gusić, Smriječno, Sinjac i Panos (Piva), od njih su kod
Bijeljine (sjeverna Bosna)
Plamenac, Brčeli (1784. god.) i Boljevići (Crmnica), od njih su u:
Podgorici, Zagonji (Primorska krajina), Cetinju i Skadru, a u Kostićima i
Raošiću (Tivat) i kao: Kostić
doseljeni iz Bosne kao: Bogostinović;
Kotor
Plamenci, bratstvo u Boljevićima
Planina (Planinići), bratstvo
u Trnovu
Planić (Planina), Trnovo
(Crmnica); Potočilo (Bjelopavlići)
Planojević, Sibnica (Beograd) i Stanovo na Rudniku (Srbija),
porijeklom iz Previša (Drobnjak)
Plantak, u Podgorici
Plasonjić, Herceg-Novi
Plačić, u Tivat došli iz Stare Crne Gore; u Drobnjacima ogranak
Trepčana
Plačković, Crnci (Piperi) kasnije Mijović;
u Podgorici
Pljevljanin, Trojice (Pljevlja)
Plemić, Piperi
Plerdla, Herceg-Novi
Plesa, 1186. god. a 1330. god. kao: Pleso
u Kotoru
Pleskonja, Babino, Oraovac, Dušmandžić, Korotnica i Vijenac
porijeklom sa Kosova; Pljevlja
Pleso, vidi: Plesa
Pletikosić, Sutorina, Herceg-Novi 1902. god.
Plećanović, Njeguši (Cetinje) u 14. v.
Plećko, Kotor
Plečien, Kotor 1330. god.
Pleš (Pleša), u Kotoru iz
Janjine (Albanija) 1451. god.
Plešta, Ulcinj; Paštrovići u 17. v.
Plijeska, Piva
Plinduš, vidi: Podbišćanin
Pliska, u Pljevlja došli iz Vakufa (Bosna)
Pliskač, Paštrovići
Plisković, u Kotoru 1503. god.
Pliskoč, u Buljarici (Paštrovići), Budva 1621. god.
Pliščoć, Ravno (Piva)
Ploska, ranije Ploščić,
u Gornjim Crkvicama (Piva), došli kao: Doder
iz Ravnog (Piva)
Ploskić, Kljune (Hercegovina) ogranak
Mačara u Pustopolju,
porijeklom iz Grahova (Nikšić)
Plocek, Herceg-Novi
Plošte (Pljošte), vidi:
Pljošta, u Brajićima (Budva), starinom iz Stare Crne Gore;
Plavić u Gusinju i susjednom Vusanju
Ploščić, vidi: Ploska
Pluičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Pljančor, Bankanji (Zatrijebač), Kuči
Pljasković, Kričak (Pljevlja)
Pljošta (Pjošta),
Brajići (Budva), oni su iz Stare Crne Gore
Pobora, uz Skadarsko jezero 1416. god.
Pobor, iz Spuža u Pobore (Budva), od kojih su u Gorovićima
(Tivat); Dupilo (Crmnica); Pistule (Ulcinj)
Pobor, bratstvo u Dupilu
Pobor, u Poborima (Budva) 1333. god.; Garovići (Grbalj)
Pobori, pleme u Boki
Poborović, Njeguši (Cetinje)
Pobrato = Pobrata (Posestra
za žene), u Kotoru 1330. god.
Pobrežanin, Njeguši (Cetinje)
Pobreć, Pobretići (Bijelo Polje)
Pobrić, Pljevlja 1844. god.
Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima
Povara, Mrkovići (Bar), od njih su u Pistulama (Ulcinj)
Povišić, Rijeka Crnojević
Površković, u Zeti
Površović, u Kotor došli iz Pješivaca
Poglietak, Lepetani, Herceg-Novi
Pogorevc, Risan
Pogurić, Gornja Morača
Podbišćanin, vidi: Klindup, iz
Klindupa prešli u Podbišće, a jedni u Pljevlja
Podgešek, Podgorica
Podgorica, Rionica - Duklja (Podgorica) 1326. god.; Tamnik
(Ljubić), Srbija, porijeklom iz Podgorice. Vidi:
Djerasimović i Jevtović
Podgoričanin, Cetinje, Kotor, Slavonski Brod, jedni u Rusiju, a
kao: Vuković -
Podgoričanin u Italiju; u Kotoru 1440.
god.
Podgradjanin, Kuči, ogranak Nenada
Podina, Kosanice (Pljevlja)
Podičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Podkupica, na području sadašnje Crne Gore u 1000. god.
Podnje (Padnje), Kotor
Podubličani, grana bratstva
Rajićevića
Podubličani (Markovići) u
Luštici
Podubličani (Ševaljevići) u
Novom
Podubličanin, Podubli (Njeguši), Cetinje
Poduje, Kotor
Podujo, u Kotor
Podjan, kod Berana na obali Lima jesu iz Rovaca (Podgorica)
Podjanin, Dragačeva i Berane (Vasojevići), ogranak
Bulatovića doseljenika iz Rovaca (Podgorica),
srodnici su njihovi Erovići i
Herovići u području Vasojevića; vidi:
Podjan
Pozatović, Nikšić
Pozdar, u Brajovićima (Budva) 1385. god.
Pozderac, Kotor
Pozdoč, Kravica (Budva) 1381. god.
Poznanović, kod Herceg-Novog došli iz Hercegovine, a jedni u varoš
iz Kremna (Užice); Podgorica; Dobrota, Mojdež i Ratiševine (Boka
Kotorska), porijeklom su iz okoline Trebinja (Hercegovina)
Pojatić, Pljevlja 1854. god.
Pojović, u Zeti
Poklanić, Herceg-Novi, po nahočetu
Pokladić, Kotor, po nahočetu
Pokorni, Kotor; Herceg-Novi
Pokrajac, Kotor
Pokračević, Djerdjezi (Podgorica)
Pokrni, Kotor
Pokrilić, u Podgoricu sišli iz Komana, porijeklom iz Velestova
(Cetinje)
Pokrklić, u Podgorici i Sarajevu ogranak
Radovića iz Momišića (Podgorica)
Pokušić, Meljine, Herceg-Novi
Polak, Herceg-Novi
Polaković, u Ridjanima (Nikšić) iz Kuča
Polević, Bar
Poleksić, grana Petrovića iz Donjih
Banjana (Nikšić), ogranak su (Jokovića) u
Pivi; ogranak Kalabića u Mokrom, Dubovici i
Zukvi (Šavnik), pripadaju Novljanima, od njih
su kod Mojkovca; Odžak (Pljevlja)
Polzer (Polcer), Kotor i Budva
Polenari, u Kotoru 1330. god.
Poli, Kotor
Polivineo, Herceg-Novi i Kotor
Poliković, u Ostrogu (Bjelopavlići) ogranak
Ikovića, grana Brajovića u 17. v.
Polikordić, u Ostrogu (Bjelopavlići)
Polin (Polini), Bar
Polić, Brani Do (Nikšić), ranije Ćorović,
od njih su u Uskopolju (Trebinje), u Seljanima (Pljevaljsko Polje) i kao:
Čekić, Vraćenovićima uz Trebišnjicu;
Kotoru, Nikšiću; Herceg-Novi
Polovina, Kotor; u Pljevljima 1873. god.
Polovinko, Kotor
Polović, Dračevine i Livari (Primorska krajina); u Lješkopolju
(Podgorica); Zetica (Zeta)
Polok, Kotor
Polokut, Bar
Polontić, Bar
Polumenta, Bijelo Polje
Poluška, Kulje (Ulcinj)
Polcer, Kotor
Poljak (Poljac), Prčanj, Risan
i Kotor; Cerovo (Bijelo Polje); u Kotoru su jedni i kao:
Poljak -
Petrović, vidi: Petrović
Poljac, vidi: Poljak, kod
Herceg-Novog jedni su iz Hercegovine
Poljoki (Poljok), Pistula
(Ulcinj)
Poljuš, Nikšić
Ponamarev (Ponamarević),
Podgorica; Škaljari (Kotor) i kao: Petrović
iz Njeguša (Cetinje)
Ponarlija, Ponari (Zeta), došli iz Šarika (Rijeka Crnojevića)
Ponzani, Kotor |
