Nagli rast popularnosti političkih pokreta i partija zasnovanih na stvaranju lažnih neprijatelja slika je političke stvarnosti Crne Gore, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik Organizacije britanskih Laburista za Centralnu i Istočnu Evropu Jason Gold.

Gold podsjeća na činjenicu da većina nevladinih organizacija u Crnoj Gori dobija podršku Evropske narodne stranke, koja pripada desnom krilu. On napominje da su procesi jačanja desničarskog populizma isti svuda, bez obzira na to koje se sredstvo koristi da se on iskaže, naglašavajući da se oni zasnivaju na stvaranju lažnih neprijatelja. 

Iskustvo koje naš sagovornik ima u političkim borbama seže do Pokreta protiv aparthejda iz 1980-ih, preko Kampanje za nuklearno razoružavanje (CND), štrajka rudara iz 1985. i brojnih kampanja za pravdu, jednakost, pravičnost, prava radnika i prava žena. 

Radio je sa grupama za UK Momentum i u kampanji Bernija Sandersa, kao i u brojnim drugim evropskim i globalnim pokretima koji se bore za socijaldemokratiju i demokratski socijalizam.

ANALITIKA: Kako, u najkraćem, ocjenjujete političku situaciju u Crnoj Gori i gdje vidite našu zemlju u budućnosti?

GOLD: U Crnoj Gori sam od 1993. godine i veoma dobro poznajem sve okolnosti, sve političke aktere i procese. Međutim, ne obraćam se javnosti da bih komentarisao dnevnu politiku. Politika je korumpirana. Tačka. Političari su korumpirani svuda. Tako je u mojoj zemlji, tako je u Crnoj Gori, tako je svuda u svijetu. Jedini političari koji nijesu korumpirani su oni koji nijesu na vlasti. 

Zato suština politike, kao takve, nije u tome da li su političari korumpirani ili ne, suština je šta političari zapravo rade da bi unaprijedili zemlju. Ono što me zanima je činjenica da postoje ljudi koji su mnogo naučili na greškama iz prošlosti i zahvaljujući tome mogu da se bore za bolju budućnost. Borba protiv desničarskog populizma je u toku i neophodno je nastaviti tu borbu do kraja.

ANALITIKA: Šta je prouzrokovalo nagli rast popularnosti desničarskih pokreta?

GOLD: Problem u Crnoj Gori je što svi misle da je jezgro populizma u crkvi. Mnogi vjeruju da je crkva epicentar takvih dešavanja. Crkva je samo sredstvo pomoću kojeg se desničarski ciljevi sprovode. Ona je sredstvo za postizanje cilja baš kao što je u Velikoj Britaniji to bio Brexit, baš kao što je to u Americi rasizam ili imigracija u Mađarskoj. Procesi jačanja desničarskog populizma su isti svuda, bez obzira na to koje se sredstvo koristi da se on iskaže. 

Ti procesi se zasnivaju na stvaranju lažnih neprijatelja. U slučaju Brexita neprijateljem je smatrana Evropska unija, u crnogorskom slučaju za neprijatelja je proglašen Milo Đukanović, odnosno DPS. To je očigledno jer niko od onih koji su sada na vlasti ne predstavlja nikakvu alternativu kada je politika u pitanju. Zato nam je potrebna socijaldemokratija i razvoj političkog diskursa.

ANALITIKA: Da li smatrate da se, u širem smislu, socijaldemokratski principi u Crnoj Gori odbacuju?

GOLD: Malo je ironično, zar ne, da malena zemlja koja je zasnovana na društvenoj zajednici, dakle onome što je osnova u uspostavljanju socijaldemokratije, taj princip odbacuje. U Crnoj Gori, za razliku od ostatka svijeta, posebno razvijenog svijeta, nemate beskućnike koji spavaju na pragovima prodavnica. Ljudi koji su bez prihoda nijesu na ulici, društvo nalazi načine da im pomogne. Dakle, to je socijaldemokratija.

Međutim, ono što se ne samo crnogorskom, već i svim društvima u svijetu dešava već četrdesetak godina je da se socijaldemokratija izjednačava sa socijalizmom, gdje je socijalizam jednak komunizmu, a komunizam nešto veoma loše. To su trendovi koji su se u svijetu pojavili osamdesetih godina prošlog vijeka i koji nijesu ništa novo, samo su u društvima kao što je Crna Gora postali vidljivi tek sada. 

Problem u Crnoj Gori je što svi misle da je jezgro populizma u crkvi. Crkva je samo sredstvo pomoću kojeg se desničarski ciljevi sprovode.

To su trendovi koji su se pojavili u svijetu osamdesetih i koji nijesu ništa novo, a postali su vidljivi tek sada u društvima, uključujući Crnu Goru, zbog desničarskog populističkog narativa u vodećim medijima, koje pretežno kontroliše desnica, kao i na društvenim mrežama. Ne treba zaboraviti da je jedan od ključnih političkih igrača desnice u Crnoj Gori Nebojša Medojević. 

Njegova partija Pokret za promjene sa nacional-konzervativnom partijom Braća Italije i fašističkom Ligom bile su osnivačke političke stranke „Pokreta“ Stiva Benona. „Pokret“. Podsjetio bih vaše čitaoce da je Stiv Benon bio savjetnik političarima kao što su Donald Tramp, Žair Bolsonaro, Boris Džonson, Najdžel Faraž, Narendra Modi, Andrej Babiš i drugi.

Osim toga, demokratiji u Crnoj Gori nije data šansa, jer se za 15 godina učinilo koliko se moglo, a mnogi to jednostavno ne cijene. Mnogo, zaista mnogo je urađeno za 15 godina od obnove nezavisnosti i bilo je prilično nerealno očekivati da se neki procesi mogu odvijati još brže.

ANALITIKA: Odakle dolazi podrška desnici? 

GOLD: Desničarski pokreti jačaju, a populizam raste godinama zahvaljujući činjenici da su oni povezani na međunarodnom nivou. Većina nevladinih organizacija u Crnoj Gori dobija podršku Evropske narodne stranke (EPP), koja pripada desnom krilu. 

Koliko nevladinih organizacija ima podršku evropskih socijaldemokrata? Nijedna, naravno. O tome se nedovoljno govori jer se nedovoljno zna, zato što se mnogo čemu ne pristupa gledanjem šire, međunarodne slike, već se procesi posmatraju kao da je Crna Gora centar svijeta. 

ANALITIKA: Ljevičarske ideje mnogi odbacuju, između ostalog, i zbog ocjene da bi vodile ka prekomjernoj državnoj potrošnji. Da li zaista ima novca za sve ono što moderna ljevica traži?

GOLD: Tokom prethodnih godinu i po vidjeli smo koliko novca su vlade širom svijeta postrošile na borbu protiv pandemije. To su iznosi koji bi ranije u javnoj potrošnji bili gotovo nezamislivi, jer se uvijek polazilo od toga da vlade ne mogu ili ne smiju mnogo da troše. Zapravo, vidjeli smo kojim novcem raspolažu, koliko novca ima i koliko novca može biti uloženo u mnogo drugih stvari. 

Međutim, vlade se samo koriste izgovorom da nešto ne mogu da finansiraju. Kada treba finansirati obrazovni sistem ili zdravstvo, kada treba uložiti u ono što će unaprijediti uslove življenja vlade imaju izgovor da nemaju novca. Tokom proteklih mjeseci vidjeli smo kako novca ima onda kada je vladama potrebno da zaštite sebe i sistem unutar kojeg funkcionišu. Dakle, nemojmo govoriti o tome da novac nije dostupan, samo je pitanje političke kako će se on trošiti.

ANALITIKA: Kakvom ocjenjujete sliku Crne Gore u međunarodnim krugovima?

GOLD: Kada je Crne Gora postala nezavisna ona je doslovno počela od nule i jasno je da su DPS i tadašnja vlada uradili mnogo kako bi doveli investitore. To se najbolje vidi kada se sagleda širi kontekst cijele ove priče, a ne kada se polazi od pojedinačnih slučajeva.

Procesi jačanja desničarskog populizma su isti svuda, a zasnivaju se na stvaranju lažnih neprijatelja

Uporedite Crnu Goru iz 2006. i ono što je učinjeno do prošle godine i vidjećete da stvari djeluju gotovo neuporedivo, u svakom smislu – društvenom, političkom, ekonomskom, investicionom... Takođe, uzmimo u obzir i kako Crnu Goru sada doživljavamo na međunarodnom nivou, koliko puta je predstavljena u svjetskim medijima, koliko je promovisana, kakav je njen ugled na međunarodnoj sceni – i sada neko želi da kaže da nije dovoljno urađeno ili da to što je urađeno nije dovoljno dobro, odnosno sada neko želi da kritikuje nekoga ko je sa vrha svemu tome doprinio. 

ANALITIKA: Dakle, smatrate crnogorsko društvo progresivnim?

GOLD: Crna Gora je jedina zemlja u centralnoj i istočnoj Evropi koja zvanično priznaje istopolne zajednice i to uredila zakonom. Ljudi širom Evrope bili su zadivljeni tim podatkom kada je zakon usvojen, doživljavajući Crnu Goru kao progresivno društvo. Sada imamo problem sa tim što se neka od tih dostignuća, a ovo je samo jedan od primjera, žele poništiti i izbrisati. 

Razlog je taj što je kod političara koji su sada na vlasti mržnja prema jednom čovjeku veća od njihove ljubavi prema državi i to se jasno vidi. Oni i dalje koriste istu retoriku kao da su opozicija, oni su i dalje opsjednuti istim stvarima i koriste iste riječi jer jednostavno nemaju ništa drugo da ponude. Jedino što rade je zapošljavanje svojih ljudi, a nevladin sektor na to ne reaguje onako kako je reagovao svaki put kada je prethodna vlast to radila.

ANALITIKA: Kako onda gledate na činjenicu da u takvom društvu neko pronalazi motive da govori o crnogorskom nacionalizmu?

GOLD: Postoji veoma velika razlika između nacionalizma i patriotizma. Đukanović nije nacionalista, nego patriota. U Crnoj Gori se konstantno priča o tome da je jedan narod bio ugrožen, obespravljen, odnosno da su predstavnici tog naroda bili žrtve etničke diskriminacije. 

Za sve vrijeme koje sam proveo u Crnoj Gori, a pratio sam sva dešavanja veoma pažljivo, nijesam čuo ni za jedan slučaj da neko nije mogao da se zaposli kao učitelj zato što je Srbin ili bilo šta slično. Etnicitet nije igrao nikakvu ulogu u sticanju prava bilo koga i moramo biti iskreni i priznati da je tako. 

Dakle, patriotizam je ljubav prema domovini, bez obzira na etnicitet, a nacionalizam je vjerovanje da je neko superioran zbog svoje nacionalnosti. Patriotizam i nacionalizam ne treba poistovjećivati. Međutim, desničarski populizam cvjeta zahvaljujući promovisanju lažnih ekvivalenata. 

ANALITIKA: Kada govorite o aktuelnoj vlasti govorite o desničarskoj politici. Zbog čega ne naglašavate činjenicu da je jedan koalicioni partner aktuelne vlasti, makar deklarativno, građanski?

GOLD: URA često pokušava da se prikaže kao građanska partija, ali to im ne uspijeva iz prostog razloga zato što su veoma daleko od toga. Čak je i njihov lider više puta isticao, tačnije, hvalio se podrškom Zelenih iz Njemačke. 

Ko imalo poznaje međunarodnu političku scenu dobro zna i na čijoj političkoj strani su Zeleni u Njemačkoj i sa kim blisko sarađuju. Dakle, u pitanju je podrška desničarskoj politici koja nema nikakve veze sa idejom Zelenih. Oni samo kopiraju način djelovanja, ali URA je daleko od toga. 

Pripadati Zelenima znači biti društveno odgovoran, biti socijaldemokrata koji je ujedno i obazriv prema životnoj sredini, ali to nikako ne možete biti ako nijeste, prije svega, odgovorni prema građanima. Biti u koaliciji sa desničarima jednostavno vam onemogućava da to budete. 

Uz to, mnogi u Crnoj Gori teško mogu da uoče razliku. Desnica je uvijek krala ideje od ljevice. Imate najave i pokušaje da nekim društvenim grupama pomognete, a to je sve ono što je zapravo produkt socijaldemokratije. Takvi mehanizmi jednostavno nijesu realni, ni održivi u politici desnog krila, jer nijesu cilj, već sredstvo za održavanje na vlasti.

ANALITIKA: Šta je potrebno da bi se jedno društvo suprotstavilo štetnim uticajima desnice?

GOLD: Za društvo je neophodno da vodi društvenu polemiku, a ne da prati nečiju ličnu dinamiku. Probuditi takav način razmišljanja je neophodno kako bi se pokrenulo lijevo političko krilo, uz pomoć kojeg se jedino moguće suprotstaviti problemima koji sada postoje u crnogorskom društvu. 

Desničarskom populizmu nije se moguće suprotstaviti iz centra, a pogotovo ne sa desničarskog političkog krila. Ne možete biti progresivni ako nijeste ljevičar. U suprotnom, znali bismo makar jedan primjer, bilo gdje na svijetu, kada bi neko ko pripada desnom krilu bio progresivan na način da kreira politiku koja odgovara većini, a ne malom broju pojedinaca. 

ANALITIKA: Smatrate li da je to, pored svega što ste rekli, ipak moguće?

GOLD: Apsolutno. Vjerujem da ipak postoji veliki potencijal da stvari krenu naprijed. Znam da postoji mnogo pojedinaca u Crnoj Gori koji su spremni da daju društveni doprinos bez potrebe da samo dođu na vlast i zauzmu pozicije. Moć koju imaju ljudi je najvažnije i najmoćnije sredstvo u borbi protiv onoga što narušava socijaldemokratske potencijale, ljudska prava i sve ono što šteti široj populaciji. 

ANALITIKA: Ko bi u tom slučaju trebalo da budu nosioci političkih promjena?

GOLD: Ova vlada će nastaviti da funkcioniše sve dok ne bude postojao jedinstveni udruženi „pokret građana“, koji nije zainteresovan za pokretanje „političkih partija“ ili podršku pojedincima koji su iz „civilnog sektora“ na sljedećim izborima, već pravi kohezivni pokret „ljudi“ spremnih da izađu na ulice svakodnevno ili nedjeljno. 

„Pokret“ koji ne vodi Ego, već ga pokreću strast i želja za stvaranjem „socijaldemokratske i demokratske socijalističke“ progresivne Crne Gore. Pokret koji ne uključuje samo generaciju Z (20-30 godina) već je u velikoj mjeri i vođen njima. Političke promjene se dešavaju od temelja, a ne odozgo prema dolje. 

Izgleda da takozvani „progresivci“ ovdje u CG, uključujući GI 21. maj, nijesu obraćali pažnju na to kako su druge napredne organizacije u drugim zemljama postigle političke i značajne promjene. Stalno čujem od ljudi da se Crna Gora razlikuje od drugih zemalja i da za politiku ovdje nijesu relevantne borbe širom Evrope i svijeta. 

Ipak, moram da kažem da, bez obzira na to koliko je Crna Gora jedinstvena, bitka za pravedno, progresivno, pošteno, a ravnopravno društvo je zapravo svuda ista. Nije komplikovano, jednostavno je, društvene, politički progresivne promjene se dešavaju samo kada se bitka vodi ne iz centra, niti sa desne, već sa lijeve strane.