ZNAČAJNE KNJIŽEVNO-KULTURNE MANIFESTACIJE AKADEMIKA MILORADA NIKČEVIĆA U SLOVENIJI









U prostorijama Literarne hiše u Mariboru održano predavanje:
ISTORIJA CRNOGORSKE KNJIŽEVNOSTI U III TOMA – REPREZENTANT SAVREMENE CRNOGORSKE KULTURE I KNJIŽEVNOSTI U CRNOJ GORI



Organizator manifestacije, Crnogorsko društvo Montenegro-Maribor / Slovenija dobilo je novčanu pomoć od Uprave za dijasporu CG, učestvujući na konkursu za projekte od posebnog značaja za iseljenike, pa se zbog toga mogla upriličiti ovako široka manifestacija.

Gost večeri bio je akademik prof. dr Milorad Nikčević, autor trećeg toma Istorije crnogorske književnosti, jedan od najkompetetnijih crnogorskih i hrvatskih kulturologa, univerzitetski profesor, teoretičar i istoričar crnogorske i hrvatske komparativne književnosti koji živi i radi u Osijeku i Cetinju.
Autor je članovima crnogorskih društava, ali i široj društvenoj javnosti Slovenije, govorio o situaciji u kulturi i književnosti u Crnoj Gori prije izlaska ovih značajnih djela, naglašavajući da je naša književnost svodjena u okvirima pokrajinske i provincijalne literature jer je pisana pretežno nepriznatim crnogorskim jezikom i njegovim semantičkim idiomima. Do pojave ovih kapitalnih djela za crnogorsku kulturu, u prednjegoševskom periodu postojao je samo Pregled književnog rada Crne Gore od Vasilija Petrovića Njegoša do 1918. godine Trifuna Djukića (Cetinje, 1951). Iako je Djukić dao u tom djelu dragocjen presjek književnog života u Crnoj Gori, njegova je knjiga koncipirana u duhu dogmatskoga književno-istorijskog stereotipa i filološkog pozitivizma XIX vijeka, dakle »na faktografskom toposu i regionalnome filološkom principu« književnog istoričara Jovana Skerlića.

Govoreći o liku, radu i stvaralačkom opusu prof. Nikčevića, predsjednica društva i moderatorka Dijana Pajković, istakla je da Crna Gora nije više »jedina slovenska zemlja koja nema monografski opisanu bogatu sopstvenu književnu baštinu«, kako su to zapisali urednici Istorije književnosti, dr Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman, govoreći o značaju i vrijednosti ovog djela.

Nakon prvog dijela projekta, sjutradan je akademik Nikčević održao Tribinu pod naslovom:
»SLOVENAČKO I CRNOGORSKO NACIONALNO PITANJE U OČIMA JEDNE I DRUGE INTELIGENCIJE«, na kojoj se obratio slovenaćkoj akademskoj zajednici. Tom prilikom istaknuo je borbu za entitetsko pitanje jezika i crkve kao zanačajnih postulata nacionalnog identiteta Crnogoraca i Slovenaca.
U trećem dijelu projekta, prof. Nikčević se, kao predsjednik Odbora za jačanje kulturnog i državnog identiteta Crne Gore u Savjetu za dijasporu, susreo s crnogorskim studentima i učenicima. Tema razgovora je bila: NACIONALNI IDENTITET CRNOGORACA, ZNAMENJA I OBILJEŽJA.
Nakon razgovora, studenti i ostali prisutni, družili su se s autorom i poželjeli mu da se ponovo sretnu u zemlji njihovog prijema.

Program je na violini pratio crnogorski učenik Nikola Mićović.
Projekat je ocijenjen kao izuzetno konstruktivan i koristan, u crnogorskoj iseljeničkoj i slovenačkoj akademskoj zajednici i javnoj publici bio je od velike koristi i aktuelnosti.



Dijana Pajković