|
KAKO SU VESTI, NAJTIRAŽNIJI LIST SRPSKE DIJASPORE,
UHVAĆENE U LAŽI
Napomena: Žutom bojom su
označeni izmišljeni i podmetnuti djelovi intervjua...
EKSKLUZIVNO TREJSI STJUART, DIREKTOR BIROA ZA
STATISTIKU, ZA "VESTI" PRED SUTRAŠNJI POPIS
STANOVNIŠTVA
VAŽAN
ODGOVOR O ETNIČKOM POREKLU
• Popis će dati preciznu
sliku o sastavu naše nacije, a posebno su značajni odgovori na pitanja o
etničkom poreklu, veroispovesti i jeziku • Rezultati popisa
su značajni ne samo za australijsku zajednicu već i za mnogobrojne
etničke zajednice - kaže gospođa Trejsi
Popis stanovništva podržava
australijsku demokratiju i od izuzetnog je značaja za buduće
planiranje koliko će sredstava i gde država da ulaže u vidu
izgradnje objekata ili pružanja usluga. Po rezultatima popisa se
određuje koliko poslanika će svaka država i teritorija imati u
Poslaničkom domu. Po zakonu, popis mora da se sprovodi svakih pet
godina. Ovo je ekskluzivno za "Vesti" uoči sutrašnjeg popisa
stanovništva izjavila gospođa Trejsi Stjuart, direktor
Australijskog biroa za statistiku. - Popis će pokazati kako
izgleda naša nacija, a rezultati će biti značajni ne samo za
australijsku zajednicu, državnu administraciju već i za privatni
sektor i mnogobrojne etničke zajednice u Australiji. Popis je za
svakog stanovnika Australije značajan i zato očekujemo podršku od
svih koji treba da ispune formular za popis - istakla je gospođa
Trejsi.
• Šta ste učinili da članovima etničkih zajednica
olakšate da ispravno popune formular? - Članovima etničkih
zajednica biće na usluzi telefonska prevodilačka služba i potrudili
smo se da ovu informaciju prenesemo posebno u onim krajevima za koje
imamo podatke da imaju veće etničke zajednice. Gde je to bilo moguće
pokušali smo da i osobe koje raznose formulare govore i jezik koji
je rasprostranjen u tom kraju. Takođe smo štampali i uputstva za
popunjavanje formulara na mnogim jezicima i potrudili smo se da budu
raspoređeni ponovo prema podacima o zastupljenosti pojedinih
etničkih zajednica.
• Koja su pitanja
posebno značajna za etničke zajednice? - Prvi put od 1986.
postavlja se i pitanje o etničkom poreklu. Odgovori na ovo pitanje
značajni su ne samo da bismo dobili sliku o etničkom sastavu naše
nacije već i da bismo znali
koliko i gde da se raspoređuju sredstva za usluge pojedinim etničkim
zajednicama. U pripremi popisa naši stručnjaci su bili u
kontaktu sa predstavnicima etničkih zajednica i dobili smo punu
podršku za ovako postavljena pitanja. - Treba da naglasim da se
pitanje o veroispovesti postavlja isključivo zato što su neke usluge
(penzionerski domovi, domovi za invalide...) povezani i sa
religioznim i crkvenim organizacijama. Pitanja koji se jezik govori
u kući, koje vam je etničko poreklo i kojoj veroispovesti pripadate
daće nam preciznu sliku o sastavu naše nacije.
• Šta se dešava
ako neko odgovori na pitanje unoseći za australijsku administraciju
nepoznato poreklo, jezik ili crkvu? - U slučaju da se
odgovor ne uklapa u podatke koje mi posedujemo prvo taj odgovor
pokušavamo negde da uvrstimo, a ako i to nije moguće onda ga
proglasimo nepoznatim.
•
Da bi bilo jasnije, kažite nam šta se dešava, na
primer, ako neko popuni da govori u kući jugoslovenski ili
crnogorski jezik ili da pripada vojvođanskoj pravoslavnoj ili
jugoslovenskoj crkvi? -
Odgovoriću vam konkretno: ako neko napiše jugoslovenski ili
crnogorski jezik, pošto nam je to nepoznato, svrstaćemo ih u grupu
južnoslovenskih jezika. Vojvođansku pravoslavnu crkvu bismo svrstali
u pravoslavne crkve, a jugoslovensku u nepoznato. Dala bih savet
vašim čitaocima da razmisle i pažljivo odgovore na pitanje, jer
eventualno netačan i neprecizan odgovor etničkoj zajednici ne donosi
nikakve koristi. Da ponovim da će rezultati popisa imati veliki
značaj i vredno je za svakog da potroši malo vremena i da ozbiljno i
sistematski popuni formular popisa.
Hvala
"Vestima"
- Hvala vašem listu što ste shvatili
značaj popisa stanovništva u Australiji, što ste se potrudili da do
čitaoca stigne više informacija, da im prenesete koliko je važno da
ozbiljno shvate popis stanovništva i koliko ti rezultati mogu da
imaju uticaja na budući rad i etničkih zajednica - istakla je
gospođa Trejsi.
Podaci sa popisa iz 1996.
Prilikom popisa 1996. godine nije bilo pitanja o nacionalnom poreklu,
već samo o mestu rođenja. Na to pitanje 111.806 ispitanika je napisalo da su rođeni u nekoj od republika
bivše Jugoslavije.Sa mestom rođenja u Srbiji i Crnoj Gori ukupno ima 9.016 (najviše u Viktoriji 4.136 i Novom
Južnom Velsu 2.878 ). U Hrvatskoj je rođeno 46.981 (17.246 u Novom Južnom Velsu, 17.506 u Viktoriji). Bosnu
i Hercegovinu je kao mesto rođenja upisalo 13.610 (opet najviše u NJV - 4.517 i Viktoriji 4762, a bivšu
jugoslovensku republiku Makedoniju navodi 42.199 (Viktorija 18.992 i NJV 18.557).
P.V.
Odstampaj stranicu
|
|