POGLEDI - RELIGIJA I NAUKA
,,Način da zatvoriš oči razuma“

Poslije 2.000 godina došlo je vrijeme za novu budućnost vjere i religije. Nova shvatanja najavio je rimski papa: ,,Nije nužno ni ići u crkvu i davati novac. Nije nužno ni vjerovati u Boga, da biste bili dobar čovjek. Tradicionalno vjerovanje u Boga, čak je pomalo zastarjelo. Neko može biti duhovan, ali ne i religiozan. Neki od najboljih ljudi kroz povijest nijesu vjerovali u Boga, dok su mnogi koji jesu radili najgore stvari u njegovo ime. Za mnoge crkva može biti i priroda“.

 

Pobjeda, 20.11.2023.
 


 

Postoji bitna razlika između vjere (lični doživljaj čovjeka o Bogu) i religije (ideološko-interesne organizacije). Religija (život zasnovan na vjeri u natprirodnu silu) i civilizacija (život zasnovan na radu, razvoju i nauci) su se uvijek međusobno prožimale, iako su sušta suprotnost. Poslije boga Sunca (vjerovanje propalo naučnim otkrićima/dokazima), boga Groma (vjerovanje propalo otkrićem gromobrana) - Josip Broz Tito: ,,Religija i nauka su raščistile dilemu o postojanju Boga onog momenta kad su postavile gromobrane na crkve i džamije“, bogova Bika, Krave, Zmije (otkriveno da su to samo obične životinje), preko mnogoboštva (uzdrmano stavovima Sokrata), nastale su nove mnogobrojne religije.


Blasfemija (,,bogohuljenje“) je svojevremeno bila glavni pravni instrument popovske crkveno-policijske vlasti – inkvizicije, na osnovu koje su vršili smrtne kazne, kidanje jezika ili ruku. Poslije svega ovoga,

istorija religije, za koju se vezuju najsvirepija ubistva, sve do današnjih ,,isil ubistava“ morala bi biti učiteljica života. Savremene sumnje za preispitivanje religija su intenzivirane mnogim istorijskim događajima i savremenim analizama.


Pred sudom kralja Arhonta, 400/399. godine. p.n.e. optužen je poznati grčki filozof Sokrat, zbog nevjerovanja u bogove. Porota je izglasala krivicu i Sokrata osudila na smrt. U savremenom kontekstu Sokratov stav odgovara stavu Fransisa Krika: ,,Religija je bajka za odrasle ljude“, Karla Marksa: ,,Religija je opijum za narod“ , ali i Hovarda Stirna: ,,Ne vjerujem da ima ikakve razlike između pape koji nosi veliku kapu i paradira okolo u svojoj odori i Afrikanca koji boji svoje lice u bijelo i moli se stijeni“.


Isus Hrist, proglašen za sina božjeg, je uhapšen, suđen, bičevan i konačno pogubljen razapinjanjem na krst u prvom vijeku. Isus je pogubljen na zahtjev jevrejskih starješina, koji su njegovo učenje kvalifikovali bogohulnim (blasfemija). Vjerovatno bi Isus danas rekao: Bogovi ne ubijaju ljude. Ljudi bogovima ubijaju ljude. Ovdje bi analogno bilo pitanje Džerija V. Devita: ,,Dragi vjerniče, da li ti koristiš svoju relgiiju ili religija koristi tebe?“


Italijanskog naučnika Đordana Bruna, zbog njegovih naučnih otkrića, u Veneciji je inkvizicija uhapsila i ubila 17. februara 1600. godine. Živ je spaljen na lomači i tako kažnjen zbog optužbe da je „neposlušni, tvrdoglavi jeretik“. Savremeni pogled na ovaj događaj je sadržan u izjavi Rut Hurmenc Grin: ,,Jedno vrijeme je religija vladala svijetom. Taj period je poznat kao mračno doba“. Izjava Bertnarda Rasela opisuje primoravanje na religiju: ,,Religija se zasniva primarno i uglavnom na strahu“, Fridriha Ničea da ,,vjera znači ne željeti da znaš istinu“, Bendžamina Franklina da je to ,,način da zatvoriš oči razuma“ i Karla Segana da ,,ne želim da vjerujem, želim da znam“.


Engleski filozof Bertnard Rasel objašnjava razloge za sumnju u postojanje Boga. Po Raselu je teret dokazivanja (nepostojanje dokaza) na onoga ko iznosi tvrdnju. On podržava Hristov pacifizam i brigu o siromašnima. Ali navodi da je bilo mudrijih ljudi od Hrista.


Lao Ce je na primjer imao iste ideje mnogo vjekova ranije te da su Buda i Sokrat bili mudriji i moralniji od Hrista. Ali, najesencijalniji dio Raselovih stavova je svakako to da dogma i religioznost ljude čine gorim. Obrazloženje za takvu tvrdnju nalazi u činjenici evropske istorije da je bilo namanje prijatno ljudima (s obzirom na ono što im se tada dešavalo) živjeti onda kada su bila najintenzivnija vjerska uvjerenja. Svi su izgledi da je ova misao Rasela najintrigantnija tema u odnosu religije, vjere i Boga.


Branko Sekulić, mladi hrvatski teolog, kaže: ,,Na djelu je vulgarizacija crkve, koja se odvija na ustaškim i četničkim postulatima. Kad bi se Isus sada pojavio, crkva bi ga uredno privela i razapela.“


Kao što politikantstvo predstavlja izopačenje pojma politike, tako i etnoreligijantstvo predstavlja izopačenje pojma religije! Tema odnosa religije, politike i fašizma svakako zaslužuje veoma duboke analize. Njegovu knjigu „Etnoreligijantstvo u savremenim društvima bivše Jugoslavije: velovi hrišćanske zablude“ objavio je jedan od najuglednijih američkih izdavača, Lexington Books.


Mladi crnogorski naučnik Stevan Marić opisuje religijsko stanje u društvu knjigom ,,Arhitektura magle“. On riječima iluzija (prevara ili lažni doživljaj) i arhitektura magle (vjere u Boga) objašnjava vjeru i religiju, kao ,,najveću iluziju ikada ispričanu“. Ljudi i danas izmišljuju religije, pa svakih 20-50 godina nastane neka nova. ,,Ateizam je jednostavno prihvatanje očiglednog“, a vjera umišljenost nečega što nijeste nikada vidjeli niti ćete.


On na kraju knjige navodi mišljenja poznatih ličnosti - Anatola Franca ,,Makar i 50 miliona ljudi vjerovalo u glupost, to je i dalje glupost“ ili Dejvida Silvermana ,,Religija i praznovjerje su sinonimi - religija jeste praznovjerje“. Što je to ljubljenje slika, ikona i ruku?


U knjizi ,,Moj Bog – pitajte popa“ Dragan Veselinov navodi da se Crkva pronalazi samo ,,u osloncu na budžet, ratni program, osvajanja teritorija, u sadejstvu sa beogradskom vladom“.

- Bio sam – piše Veselinov – u Patrijaršiji u leto pred rat 1991. godine, na sastanku koji je sazvao patrijarh Pavle, kada se neslužbeno kalkulisalo da ćemo dobiti sukob sa Hrvatskom, sa ne više od 50.000 žrtava. Čuvši to, otišao sam van sa uljudnim pozdravom. Odbio sam da potpišem novi krstaški rat za teritorije, sakriven deklaracijom o međudržavnom nacionalnom jedinstvu Srba, pod vođstvom srbijanskog Beograda“.


Religiju u službi fašizma koristio je još Adolf Hitler u Rajhstagu 1936. godine.

- Vjerujem da danas nastupam u ime Svevišnjeg Tvorca. Uklanjanjući Jevreje, borim se za božje djelo.


Islandski državni parlament izglasao je još 2017. godine zakon po kojem se na svakoj Bibliji mora objaviti upozorenje da je u pitanju fikcija, koja čitaoce može dovesti do mentalnih problema i zabluda. Državni parlament Islanda (Albingi) je sve religije proglasio za mentalne poremećaje, odlukom 60 poslanika (samo trojica su glasala protiv jer su smatrali da su predložene mjere morale biti još restriktivnije).


U Podgorici strani popovi Crnu Goru proglašavaju ,,Malom Ukrajinom“, ,,naređuju“ kako će ko nacionalno i vjerski da se popisuje, uvode etnofiliju. Tvrde da su za zaštitu zdravlja dovoljna zvona, tamjan, kašičice i svete vodice. Zbog ovoga, bez obzira na mentalno shvatanje popova i njihovih pristalica, evidentno se mora poraditi na zaštiti nauke i amortizaciji opasnog uticaja na mentalno zdravlje ljudi.


Jedan strani pop reče Crnoj Gori: ,,Dajte nam vaše crkve i manastire pa ćemo vas pustiti na miru“. Popovi nijesu predstavnici nijednoga boga, niti su neka posebna bića niti im je dozvoljena nadležnost za donošenje civilnih odluka. Tako ni CPC nema status državne crkve. Čak joj je nasilno oduzeto pravo korišćenja crnogorske imovine, koje crpi još iz vremena Kraljevine Crne Gore.


Poslije 2.000 godina došlo je vrijeme za novu budućnost vjere i religije. Nova shvatanja najavio je rimski papa: ,,Nije nužno ni ići u crkvu i davati novac. Nije nužno ni vjerovati u Boga, da biste bili dobar čovjek. Tradicionalno vjerovanje u Boga, čak je pomalo zastarjelo. Neko može biti duhovan, ali ne i religiozan. Neki od najboljih ljudi kroz povijest nijesu vjerovali u Boga, dok su mnogi koji jesu radili najgore stvari u njegovo ime. Za mnoge crkva može biti i priroda“.


To bi moglo da znači da je vrijeme za pitanje kako globalno urediti religiju, slično principima na kojima funkcionišu UN. Dovoljan dokaz za to je današnja uloga religija u ratovima i ubistvima.