|
Anticrnogorske VESTI jopet laju
Na
ranu zoru
u toku jučerašnjega dana (16.07.04.) probudiše me dva telefonska
poziva i prije no što mi nazvaše dobro jutro, nekako ka da su bili u
dogovoru, počeše svoje javljanje sa Viđe li ti ovo sr... od
današnjih Vesti.... Jedan od njih me zakle da ih kupim i stavim koju
na ovaj sajt, pa tako nakon dužeg vremena potroših $2 na parče
bezveznog papira, mada sam dobro znava o čemu mogu da baljezgaju.
Prelistavajući
ih u putu pitao sam se šta li se to događa sa Vestima pa ne mogu
omanuti jedan broj a da se ne dofate Crne Gore i Crnogoraca? Šta je to što
ih toliko iritira da im je postala obaveza pljunuti po Crnoj Gori i
Crnogorcima! Da li je moguće da su spali samo na onaj najtanji sloj
emigracije koji se hrani ovakvim bljuvotinjama i koji je još uvijek
spreman svakodnevno potrošiti $2 da bi se za doručak nahranio mržnjom
prema Crnogorcima?
Ovoga
puta su krenuli sa uvodom.
Na drugoj stranici oglasio se Momo Kapor, pisac kojega sam i ja nekada
rado čitao. Zasmetalo mu je što ne može, ka što mu je nekad bivalo,
da odmara svoje dupe od Herceg Novog do Ulcinja za džab džabe....i da
se, pri tome, naije smokava i napije dobre domaće crnogorske loze, a
i da prespava koliko mu volja.... Sve je to nekada moga da radi do mile
volje, samo mu je problem bio da se nekako prebaci do crnogorskog primorja,
a može biti e se i tu snalazio za džab džabe. Crnogorci su slabi na
medijske ličnosti.
Sada toga više nema pa se, silom prilika, okrenuo svojoj Adi Ciganliji.
Od muke što sve nije ka nekada Kapor ne može a da ne ispusti koju
otrovnicu pa poručuje čitaocima kako su se Crnogorci iskvarili i
to deset puta brže no Dalmatinci (nije spomenuo Hrvate kako se nebi
desilo, nedaj Bože, da neko pomisli e poredi dva naroda). Da u Crnoj Gori,
kako Kapor veli, Crnogorci
ne naplaćuju i vazduh - ne bi otkrio svu ljepotu beogradskih đevojaka
koje su se "...pokazale u svojoj pravoj lepoti preplanulih tela, kože,
dugih nogu i od sunca izbledelih bičeva plave kose. Za njima koračaju
stare Beograđanke sećajući se vremena kada su isto tako
ponosno sekle grudima vazduh.... " E pa Momo, sjedi tu đe si i uživaj
u toj ljepoti i sjećaj se crnogorskog džabaluka. Za razliku od Tebe
ja se takvog džabaluka po Beogradu ne mogu prisjetiti. Mnogo sam vremena
potrošio po tom asfaltu ma mi se nije desilo da me neko nahranio i
ponudio domaćom lozovačom, a da o prenoćištu i ne zborimo,
ali mi ne pada napamet da zbog toga svoju srdžbu izlivam po Beograđanima,
ka što si se Ti zaletio put Crnogoraca.
---
Na cipan cijeloj 11 stranici VESTI objavljuju 'dobrodošlicu' crnogorskim
državnim simbolima naslovom "Alaj barjak po meri okupatora"
sa podnaslovom: Istoričari smatraju da se ukidanjem crveno-plavo-bele
trobojnice svesno zatire srpstvo i podseća da je "nova"
zastava 1941. god. Na Cetinju stajala između dve italijanske
U gornjem desnom uglu objavljena je prijava potjernice Zemaljske komisije
za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u
Vojvodini (br 713 od 24.II 1946.) za Dr.Sekulom Drljevićem, autorom
himne Oj svijetla majska zoro. Kao izdvojeni naslovi objavljeni su:
Himnu
pisao Pavelićev Crnogorac
Troškovi
Grb Petrovića je jednoglavi orao
1909. godine se 94.38% stanovništva izjasnilo kao Srbi
Krivokapić pretio ostavkom
Na stranu to što Budo Simonović piše ekavicom (ako mu tekst nijesu
korigovali u Vestima) no je interesantan način na koji pokušava da
se stavi na stranu objektivnog novinarstva. Tako nam Budo piše kako jedni
u Crnoj Gori smatraju da ovim crnogorska vlast grozničavo pokušava
da što više formalizuje dršavnu samostalnost i pokida sve veze sa
Srbijom, drugi tvrde da se radi o velikom danu u istoriji Crne Gore i
borbe za njenu državnost dok se između njih
nalaze oni koji "pokušavaju trezveno da razmišljaju", a
u njih spada, jelte, gospodin Simonović i njegov istomišljenik 'istoričar'
Predrag Vukić koji ukaza na činjenicu da se ova zastava vijorila
između dvije italijanske zastave kada je Crna Gora bila proglašena
kao Nezavisna kraljevina Crna Gora 1941. godine! Dokle će ovakve
Vestine gluposti prolaziti među njenim čitaocima? Da li to znači
da sve ono što je bilo između ove dvije italijanske zastave treba
biti zaboravljeno i zabranjeno? Zastava je simbol državnosti i ona označava,
ujedno, i sva kulturna dobra naroda nad kojim se vije. Da li to znači
da se tako treba odnositi i prema Gorskom vijencu i ostalim crnogorskim
znamenjima koji su se toga dana našli između te dvije zastave? I šta
raditi sa srpskim znamenjima koja su se vijorila pod njemačkom
komandom u Beogradu za vrijeme okupacije i svih onih vremena kada su
okupatori vladali Srbijom?
Veliki
dio je, kako već rekosmo, posvećen 'ratnom zločincu dr
Sekuli Drljeviću' i to na osnovi potjernice koju je raspisala ona
ista partizanska klika na vlasti za koje je sada ovo valjani dokument i
potvrda da je Drljević "....kako je utvrđeno, bio desna
ruka krvavog Pavelićevog režima i da mu nisu bili nepoznati i strani
zločini u Jasenovcu... ", ali zaboravljaju da je ova ista
potjernica od iste partizanske vlasti bila raspisana i za generalom Dražom
Mihajlovićem koji je nakon održanog suđenja i strijeljan. Svaki
komentar je ovdje izlišan i
ovo je samo još jedna potvrda dvostrukih aršina kojima Vesti hrane svoje
čitaoce.
Nakon
toga su nas Vesti, ka veliki dušebrižnici Crne Gore, obavijestile koliko
će sva ta obilježja koštati Crnu Goru! Izračunali su da će
ta cifra premašiti nekoliko stotina hiljada evra! Šta vas gospodo boli
neka stvar koliko će to koštati Crnu Goru? Da nam to nijeste vi
mislili platiti troškove naših znamenja ili mislite da bi sve bilo
jeftinije da su izabrana po srpskom receptu!?
VESTI
ne biše bile za sprdnju da i ovoga puta nijesu ponovile, ka papagaji,
podatak kako su se na jedinom slobodnom popisu objavljenom 1909.
godine, u hiljadugodišnjoj crnogorskoj istoriji, a pod snažnim uticajem
velikosrpske politike i neposrednim pripremama pred okupaciju Crne Gore i
rušenjem njenog kralja i crkve – 94.38% tadašnjeg stanovništva
izjasnilo kao Srbi! Svi dotadašnji i popisi nakon ovog datuma su bili
izmišljotina, podvala i održani su pod prisilom vlasti! Fala vi na ovom
podatku. Bilo, možda, nekad - sad se spominjalo! Što prije shvatite da
se od prošlosti ne živi to bolje i po vas i po vaše čitaoce.
Ovako
ostajete za sprdnju i sramotu.
Vrati se na pocetak
www.montenegro.org.au
|
|