Spomen-obilježje porodici Zvicer
23.04. 2023.
U znak sjećanja na porodicu crnogorskog borca Za pravo, čast i slobodu Crne
Gore Petra Zvicera, stradale od srpske žandarmerije tokom "Bijelog
terora", u selu Rokoči, u Cucama, danas je otkriveno spomen-obilježje.
Spomen-obilježje porodici Zvicer otkrili su gradonačelnik
Prijestonice Cetinje Nikola Djurašković i potpredsjednik Saveza
udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović.
Crnogorska pravoslavna crkva proglasila je porodicu Zvicer svetom.
Spomen-obilježje osveštao je mitropolit CPC Mihailo.
Gradonačelnik Prijestonice Nikola Djurašković kazao je da se „na
stogodišnjicu krvavog pira srbijanskih žandarma nad nedužnom djecom zelenaša
i heroja Petra Zvicera i odmazdom porodičnom lomačom u Rokočima, ne
obilježava samo ovaj tragičan datum crnogorske istorije već i datum sjećanja
na nevine stradalnike bijeloga terora, nezapamćeni primjer bezumnog
nacionalizma, osvete i zvjerskih zločina nad crnogorskim komitama i
patriotama čiji organizatori, izvršioci, podstrekači i saučesnici nikada
nijesu krivično odgovarali.“
On je kazao da „Cetinje kao crnogorska prijestonica i Grad Heroj, zajedno sa
pokretačima inicijative, gradjanima i patriotama, snažeći vjekovnu tradiciju
crnogorskog slobodarstva i svijetlih tekovina antifašižma koje su naše
trajno opredjeljenje i vrijednosni sistem, iz pijeteta prema čistoj i
nevinoj žrtvi crnogorske nejači i mučeništvu Petrove babe, majke, žene,
sestre i brata – ovim činom odaju duboko poštovanje porodici Zvicer i
podižu spomen-obilježje kao simbol za pamćenje, ponos i nauk budućim
generacijama utemeljen na kulturi sjećanja i istini o borcima Za pravo, čast
i slobodu Crne Gore, koja je sistematski i decenijama bila marginalizovana.“
"Prijestonica Cetinje, kao Grad heroj, postavljenjem spomen-obilježja
Zvicerima želi da prekine krug ćutanja i osvijetli ovaj tragični dio
crnogorske istorije u kojem su stradali nevini ljudi zbog ljubavi prema
sopstvenoj domovini, ukazujući na nužnost kolektivnog pamćenja i jasne osude
svakog zločina, ma sa koje strane dolazio", saopšteno je ranije iz
Prijestonice.
Spomen-obilježje je postavljeno u selu Rokoči, na uzvišenju iznad
porodičnog doma Zvicera.
U noći izmedju 24. i 25. aprila 1923. zapaljena je porodica crnogorskog
komite. Srpska žandarmerija, predvodjena majorom Kecmanovićem i njegovim
pomoćnikom Kolakovićem, mučila je surovo i, na kraju, spalila u kući:
Petrovu majku Andju (60), ženu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka
(13) i Petrovo troje maloljetne djece. Petrovu babu Djurdju (oko 80 godina)
zavezali su za drvo ispred kuće, da sluša i gleda kako u paklenim mukama
umiru njeni najmiliji. "Bijeli teror" zavio je u crno hiljade
crnogorskih domova. Ipak, zvjerstvo nad Zvicerima, tek decenijama kasnije,
postalo je simbol stradanja i žrtve borbe Za Pravo, Čast i Slobodu Crne
Gore.
-----------
Ana Pejović ... jos malo o bijelom teroru srpskih okupacionih trupa:
1. "Usljed muka i batina umrli su u proljeće 1920. u nikšićkom zatvoru
Ilija Lalatović i jedan sin Baja Janjuševića, obojica mirni seljaci iz
Ozrinića (oblast nikšićka).
2. Dana 10. juna 1919. srpski vojnici ubili su u okolini Nikšića, bez
ikakvog povoda ili stvarne krivice, dva brata, Boža i Obrena Damjanovića, i
Mitra Kraljevića iz Broćanca (oblast nikšićka); šćer ovoga posljednjega bila
je ranjena.
3. U avgustu 1919. zapalili su kuću Joka Krivokapića u okolini Nikšića, koji
je bio sakat. Krivokapić je pokušao da se brani, zbog čega su ga oni zaklali.
4. Dana 16. oktobra 1919. srpska vojska našla je kod kuće (okolina nikšićka)
seljake Milisava Nikčevića i Gavrila M. Džabalovića. Na njih su posumnjali
da stoje u vezi sa ustancima, zato su izvedeni na Panduricu (na putu izmedju
Nikšića i Podgorice) i javno strijeljani. Da bi zadali što veći strah narodu,
držali su ih tu na putu četiri dana neukopane.
5. U aprilu 1919. Ilija Djikanović, vojnik srpski sa još nekoliko vojnika,
koji su sačinjavali patrolu, ubio je trgovca Žižića iz Drobnjaka (oblast
nikšićka) i opljačkao mu 25.000 kruna. Zločin je izvršen na mjestu Grkavac
na putu Nikšić - Risan (Boka Kotorska). Majka ubijenog, pošto je saznala za
zločince, otišla je u Kotor u srpsku komandu da ih prijavi. Srpski pukovnik
Ristić umjesto da povede istragu za zločin, cinički je upitao: - "Je li
poginuli Crnogorac"? Kad je nesrećna majka odgovorila da jeste, pukovnik je
odgovorio: "Nije mi žao što je taj jedan poginuo, nego što nije bar hiljada".
6. U drugoj polovini jula 1919. jedan oficir srpski, poručnik Jagoš
Drašković, naredio je da se zatvore i odvedu na Vir Pazar, kao vrlo sumnjiva
lica, seljaci: Niko Vučedabić, Mićko Janković, Djuro K. Pekić, Pavić
Vučeraković, svi iz sela Krnjice. Na putu svi su pobijeni na mjestu koje se
zove Dubravice, izmedju sela Seoca i Krnjice. Soldeteska se svetila i nad
lješinama nesretnika, parajući ih bajonetima. Tek poslije pet dana bilo je
dozvoljeno da se sahrane, a za to vrijeme ležali su na putu. "