Program | O nama | Reagovanja, pisma... |  Prezimena u CG l Plemena u CG

Sa gospodjom Darinkom Perović Šefer komuniciram punih 11 godina, a da se još uvijek nijesmo susreli. Tako nešto je sasvim normalno za Australiju gdje se razdaljine izmedju pojedinih mjesta mjere hiljadama kilometara.

Ove i slične teškoće stoga prevazilazimo upotrebom Interneta, telefona, faksova i starim dobro isprobanim načinom – posredstvom poštara.

Praveći ovaj prilog o našoj tetki Dari, kako je svi u zajednici zovemo, izmamio sam od nje fotografiju i kao što se i sami možete uvjeriti – reklo bi se da se tetka Dara prije nosi sa svojom šestom ili sedmom decenijom, a ne nikako sa osmom, kako ona kaže!
 

A našu tetka Daru život nije ni malo milovao.

Udata za pokojnog Andriju Šefera, po nacionalnosti Jevrejina, osjetila je dobro na svojoj koži vrijeme Informbiroa. Sa jednog ljetovanja u Ulcinju Andrija je završio, zbog Djilasa, u barskom zatvoru. Ostao je u njemu cijelih 11 mjeseci i ko zna kako bi se sve to završilo da nije bilo tetke Dare. U to vrijeme ona je radila u ministarstvu gradjevina i možda je upravo ta činjenica spasila Andriju od većih stradanja. Oštra na jeziku, ali pravična, tetka Dara je znala gdje, kome i kada podviknuti i uspjela je u to vrijeme nešto nemoguće – izvući Andriju iz kandži Informbiroa. No time nijesu bili riješeni svi njihovi problemi. Andrija više nije mogao dobiti nikakvo zaposlenje i jedino rješenje je bilo otići iz Crne Gore. Oni koji su ih doveli u taj položaj pomogli su im da dobiju sva potrebna dokumenta te su se preko Madjarske obreli u Izraelu koji ju tada prihvatio oko milion i po svojih sunarodnika iz cijelog svijeta i svima su nastojali da pomognu. Andrija je radio inžinjerski posao, a tetka Dara se starala o domaćinstvu.
 

Nakon punih pet godina Šeferovi se sele u Australiju gdje ih je očekivala Andrijina majka, koja je tetki Dari ostala u najljepšoj uspomeni i kao svekrva i kao karakterna osoba. Nastanili su se u Pertu gdje su proveli narednih 45 godina. U početku je radila u jednoj apoteci skoro 4 godine, a kasnije je pomagala suprugu u njegovom biznisu. Sada sa sinom živi u Brizbejnu.
 

Ja sam Crnogorka, kaže ponosno tetka Dara i tada osjetite povišen ton u njenom glasu. Šta i očekivati od osobe čiji je otac bio punih 15 godina perjanik kralja Nikole, potom plemenski kapetan da bi 7 mjeseci proveo pod vodom u Nikšićkoj pivari kao kaznu zbog svog zelenaštva i odanosti Crnoj Gori. U kuću im je kasnije lično dolazio i ministar Milan Stojadinović ubjedjujući oca da se okrene novom sistemu i Karadjordjevićima, ali je otac ostao ono što i jeste, kaže tetka Dara. Očito je da je tetka Dara naslijedila očevu narav! Rodjeni zelenaš i borac za Crnu Goru od prvoga dana.
 

Čim je saznala da smo osnovali Crnogorsku etničku zajednicu postala je naš član i ostala vjerna do današnjih dana.
Prijeka narav je vuče da sve završi jednim potezom pa su stoga i njene kritike žestoke, ali usmjerene, u većini slučajeva, u pravome smjeru.

Rodjena tetka Slavka Perovića čiji je glas sa Cetinja probudio uspavanu Crnu Goru, ikone naših 90.tih godina i sanjara crnogorske nezavisnosti. Njegov najveći zaštitnik u Australiji, tetka Dara, kaže da joj je žao što nije bila bliže njemu te bi i on bio malo drugačiji. Kao dobar govornik i vodja nije trebalo sve sam da radi već da ukazuje i drugima na obaveze.
''Ali Slavko je stvorio nezavisnu Crnu Goru i niko drugi!!! To oću da kažem'' – povišenim glasom ponavlja tetka Dara i provjerava me da li sam zapisao ove njene riječi i dodaje:

Oću da kažem da mi se mnoge stvari ne svidjaju od gospode Vujanovića i Djukanovića! Kako ih nije sramota da se tako ponašaju prema našem vladici i prema našoj Crnogorskoj crkvi! Kako su samo mogli da dopuste da Risto Radović preuzme našu mitropoliju i našu crkvenu imovinu!? Živim u nadi da ću doživjeti taj dana kada će obojica kleknuti pred mitropolitom Crnogorske pravoslavne crkve, našim vladikom Mihailom, poljubiti mu ruku i zamoliti za oproštaj. Tada treba i da otpreme Rista Radovića iz Crne Gore, jer je zbog njegove politike dosta krvi proliveno Crnom Gorom.

Kako ste mogli, gospodo, da gledate da se po Crnoj Gori širi prostitucija koje ranije nikada nije bilo? Zašto ste rasprodali Crnu Goru strancima, a sebe obezbijedili milionima? Da je tako radio Sveti Petar Cetinjski od Crne Gore odavno nebi bilo ništa!

Crnogorci su nekada birali svoje vladare izmedju sebe, a sada svi oćete da budete vladari. Vi treba da naučite jednu stvar gospodo: Ne može u Crnoj Gori niko vladati i biti na vlasti a da nije Crnogorac. Ja dugo živim u Australiji i kada sam željela da uzmem australski pasoš morala sam da potpišem da sam Australka. Drugačije ga nebih mogla uzeti. To je demokratija, a ne anarhija koju vi uvodite. Ne može biti Albanac, Bošnjak ili neko drugi, a da bude na vlasti u Crnoj Gori. To me dobro upamtite što vam kaže tetka Dara.
Isto se ovo odnosi i na Srbe koji oće da sjede na dvije stolice!
Još jednu važnu stvar oću da vas pitam: Zašto se predali Prevlaku Hrvatskoj? Davno nekada sam učila gimnaziju u Herceg-Novom i tada sam još naučila da je Prevlaka crnogorska i odakle sada ona u Hrvatskoj, moja gospodo!? Sve te nepravde očekujem da ispravite, završava tetka Dara svoju priču, a ja ovaj prilog o našem vjernom članu.

Mihailo Mandić

(maj 2007)

Odštampaj stranicu