Sabaći, u Ulcinju
Sabe = Sabo, u Kotoru
Sabini, Kotor 1330. god.
Sabinić, Škaljari (Kotor)
Sabitović, Pljevlja 1897. god.
Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu
Sablić i kao: Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore
Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi
Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odselili u Srbiju
Sabljenović, Drobnjak iselili
Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-Novi
Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje)
Sabo = Sabe, u Kotoru
Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka
Savaljić, Nikšić, vidi: Savović
Savević, Nikšić, vidi: Savović
Saveti, u Kotoru 15. v.
Saveljić, Gradina i Martinićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović
Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor
Savinić, Herceg-Novi, po nahočetu
Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine
Savinović, Herceg-Novi, po majci
Savinčić, Herceg-Novi, po majci
Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosna) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo, Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni kasnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića - Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Pljevlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović - Rajević iz grupe Kovačevića; ogranak Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar); Dračevice (Šestani), Krajina su od Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do (Crmnica) iz grupe Maslončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao: Garašanin; ogranak Bulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804. god. dogovoren Karađorđev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnjak kao Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogranak Draškovića iz Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovođe (Piva); iz Pive iseljeni u Crnču (Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogranak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih Bogdašića; Ubli i Krivošije, Herceg-Novi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri (Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pipera u Valjevo; Dajkovića Lomila (Ceklin)
Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od njih su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrovića; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira (Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjelopavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak Božovića u Zagaraču (Danilovgrad); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Građanima kod Rijeke Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića, ogranak Jovanovića, ogranak Balevića u Bratonožićima
Savićević, u gornjem pasusu se potkrala greška, kako tvrdi Slobodan Savićević iz Podgorice ( slobodansavicevic@gmail.com ) pa umjesto "u Zeleniku" treba da stoji "u Jelenku (Danilovgrad), a u dijelu "ogranak Košutića" treba da stoji "ogranak Košutovića, ogranak Pavkovića"
Savićevići, (po užem bratstvu Čuknić) Luka Purenov Stamatović se u drugoj polovini XIX veka preselio sa porodicom iz Rogama (Piperi) u Spuž (Bjelopavlići) - inače ova dva mesta su udaljena svega 5km jedno od drugoga uz Zetu - jer je ovde dobio imanje. Lukina tri sina Savo, Petar i Spaso su se preselili sa njim. Petar i Spaso su umrli bez dece, odnosno za Spasa ne postoje precizni podaci jer se odselio za Grčku odakle se javljao svojim bratstvenicima do I Svetskog rata. Savo Lukin 1896. menja svoje prezime Stamatović u Savićević, tako što je na ime svog prađeda dodao nastavak -ević. Prađed se zvao Savić Radojev Stamatović, a majka ovoga bila je Čukna po kojoj se Savićevići po užem bratstvu zovu još i Čuknići. Čukna je bila hrabra i vrlo cenjena žena u bratstvu Stamatovića. Savo Lukin je imao najbrojniju porodicu -10oro dece. Tri sina Savova nastavila su lozu sa prezimenom Savićević u Beogradu, Spužu i Kaštel Lukšiću. Najstariji Savov sin Mihajlo -zvan Branko je živeo u Beogradu i imao dva sina, stariji je umro bez dece, a od mlađeg ima unuka i praunuka. Srednji Savov sin Đorđija je takođe živeo u Beogradu i imao je dve ćerke i sina, od sina ima dve unuke. Najmlađi Savov sin Vasilije ima tri sina i tri ćerke, dva starija sina (od kojih je stariji pokojni) - koji se jedini greškom matičara prezivaju Savičević - su u Kaštel Lukšiću i imaju po dve ćerke. Najmlađi Vasilijev sin živi u Spužu (Bjelopavlići) i ima sina i dve ćerke. Mlada, cenjena hrvatska književnica Olja Savičević - Ivančević je ćerka najstarijeg Vasilijevog sina. (prilog poslala Sandra Savićević sandrasavicevic@gmail.com)
Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori
Savićevići, bratstvo u Pješivcima
Savićevići, bratstvo u Sotonićima
Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi
Saviček, Bar
Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva
Savičići (Jebizime), staro bratstvo na Bati  
Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni u Lipovac (Aranđelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Danilovgrada (Crna Gora)
Savkovići,  starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Bratonožića
Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća
Savo Markov, brat vladike Petra I  
Savović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u Petrovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu; Dugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe Stanjevića od njih su u Budvi kao: Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića, od njih su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Berane) porijeklom iz Kuča od Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice (Krajina); ogranak Brakočevića u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ubalac (Kuči) ogranak Vujoševića - Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), grana Vujoševića sa Momča (Kuči), pa kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac
Savovići, staro bratstvo u Dugom Dolu
Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Sager, Herceg-Novi
Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović
Sagurija, vidi: Sagur
Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša
Sadik, Nikšić
Sadiković, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 1880. god.
Sadić, kod Plava i Gusinja
Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvrdoša 1864. god.
Sadopić, Pljevlja 1862. god.
Saijnović (Šainović), Budva 1650. god.
Saiti, Nikšić
Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje
Saje, u Kotoru 1330. god.
Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija)
Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane)
Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće prezivaju se Đinović
Sakarević, Bar
Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima
Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke
Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije
Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, Tuzima i Skadru, iz Anadolije (Turska)
Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i kao: Solaj
Salaković, Dobre Vode (Bar)
Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke
Salapura, Nikšić
Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj)
Salatić, Zelenika i Kuti, Herceg-Novi su iz susjednih Konavala
Salahanović, Nikšić
Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotima; Zaljev, Bar
Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima
Salve, vidi: Salva
Salvi, vidi: Salva
Saldo, Nikšić
Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina)
Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima
Saliagić, Podgorica
Salimon, i, (Solimon), Budva iz Smedereva 1650. god.
Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) su iz Klimenata (Albanija) Napomena: selo Komorača i Skić se nalaze kod Plava, a ne u Gusinju. (prilog poslao Senad Saliha Salić)
Saliu, Podgorica
Salihović, Boljanići (Pljevlja)
Salović, Rožaj doseljeni iz Nikšića
Salhanović, Nikšić
Saljić, Plav
Saljuk, Zagonja (Ulcinj)
Samardžić, Cetinje; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića), jedni u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarađu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola (Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgorici, od Komnena Bajice, pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samardžić - Komnenović) i Rijeci Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i u Nikšiću; i kao: Samardžić u Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Boka Kotorska), iz Krivošija
Samardžići, bratstvo u Krivošijama
Samardžici u Podgorici
Samardžići, porodica u Kobiljem Dolu u Cucama
Samatović, Nikšić
Samac, Podgorica
Sambolec, Podgorica
Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš (Dubrovnik)
Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastito ime) i dalje do 843. god. kao: Samovladović i Svevladović
Samoili, 13. v. u Baru
Samovladović i Svevladović, vidi: Samović
Samotvor, Kotor
Samohod, Herceg-Novi
Samuel, u Kotoru
Samuelis, u Kotoru
Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije
Sangič = Sankta, u Kotoru
Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god.
Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; ogranak Jovića iz Drobnjaka preselili se u: Krašljevo, Ograđenicu i Bobovo (Pljevlja) pa jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad (Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića
Sanković, vlastela 1382. god. i u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević; Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god.
Sankovići, staro bratstvo u Bajicama
Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima
Sanli, Rose, Herceg-Novi
Santini, Kotor
Santo, Ulcinj
Santović, Bar
Santrač, Nikšić
Sapurić, Oputne Rudine (Nikšić)
Sarabić, Tušine (Žabljak)
Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare
Sarajlija, Bijelo Polje
Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo Polje
Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru
Saraović, Njeguši (Cetinje)
Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje
Saraori, stari rod u selu Mircu
Saraorić, Nikšić
Sarap, Bogute (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo), razgranati na: Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluđerović, Vučković, Karadaglić, Popović i u Peroj (Istra)
Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava, vidi: Sarap
Sarapi, bratstvo u Ljubotinju
Saratlić, potomci Novljana u Drobnjacima
Sarac, Šušanj (Bar)
Saracenis, Kotor, 9. v.
Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku
Sarvan, Pljevlja 1864. god.
Sardelić, Kotor
Sarić, ogranak Milića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su doselili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Kragujevačku; kod Kotora i kao: Šućević ranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod Golijom (Raška)
Saričić, Bjelopavlići
Sasović, Herceg-Novi, po majci
Sasojević, 1692. god. doselili se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska)
Sauček, Herceg-Novi
Safavić, Pljevlja
Safija, Kravari (Ulcinj)
Saftić i kao: Softić, u Pljevljima
Sačar, Kotor
Sačer, Kotor
Sašar, Kotor
Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje)
Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka Kotorska)
Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj)
Svačio, vidi: Svacio
Svevladović (Smovladović) vidi: Samović
Svekler, Kotor
Svenda, Kotor
Svetiko, 1398. god. u Paštrovićima
Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić
Svilanović, Kruševice, Herceg-Novi starosjedioci
Svin, u Ulcinju
Svinčić, Bar
Svirala, Polja (Mojkovac)
Svironja, Velestovo (Cetinje) iz Zete
Svirčić, Kotor, po nahočetu
Svičević, u Podgorici
Svniligaj, Kumbor, Herceg-Novi
Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice
Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan
Svrzić, Podgorica
Svrkić, Rasova (Bijelo Polje)
Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadđićima - Goražde), Bukovica i Moranca (Pljevlja) i u Podgorici
Sdrul = Sdrulis, u Kotoru
Sead, Nikšić
Searani, Kotor
Sevasto, u Ulcinju
Seganović, Crmnica
Segarić, Budva, doselili iz Bara
Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska)
Seifer, Prčanj (Boka Kotorska)
Sejda, Nikšić
Sejdanović, Plav
Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje)
Sejnveber, Herceg - Novi
Sejfović, Pljevlja
Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgoricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Sekla, Kotor
Seklar, Kotor
Seklac, Fraskanjeli (Ulcinj)
Sekler, Kotor
Sekloća, u Podgorici 1882. god.
Seknić, Orahovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti
Seknići,  1990. god, čuo sam od starca kako su dolazili Seknići. Bilo je 4 brata: Meneza, Peneza, Luka i Sekula. Od Meneza su nastali Menezići (koji se nijesu poturčili). Od Peneze potiču Penezići, a od Luke - Lukačevići od kojih su se pola poturčili, a pola ne. I  dan danas ima Lukačevića koji su rodjaci od dvije vjere, ali iste krvi.  Od Sekule isto se desilo, ali su malo prominijelili prezime: na Sekulići (pravoslavci) i Seknići na turskoj vjeri.  Seknići imaju i drugo prezime na "Trebinje"? Nijesam siguran da li je to tacno ili ne!? (Prilog: Šeko Seknić, Boston USA sekniqi17@msn.com )
Sekulić, grana Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane Orlovića (Strahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Zaljev (Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao: Panbuki iz Komana; Zabrđe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović; Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši (Cetinje); u Bjelopavlićima srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od njih su u Zagrađu (Berane) i Zaton (Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko 1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sekulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak Miranovića u Zeti i Lješkopolju; vidi: Ulić
Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima
Sekulići, bratstvo u Bjelošima
Sekulići ("Bandići"), bratstvo u Bandićima
Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 1693. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjskoj dolini i kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kruševice, Herceg - Novi; Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica)
Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci
Sela, Kotor
Selaj, Braiša i Široke (Krajina)
Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u Drobnjacima
Selalović, Dabezići (Bar)
Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo)
Selac, Fraskanjeli (Ulcinj)
Selezanik, Kotor
Selenati, Kotor
Selenatić, Kotor
Selenić, Kotor, po nahočetu
Selimanać, Ulcinj
Selimanović, Berane
Selimanjin, Plav
Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha
Selimbegović, Ulcinj
Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1760. god.
Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica)
Selit, Ulcinj
Selić,  manje bratstvo od Vlahovića, pleme Rovca. Danas naseljeni širom svijeta. U Crnoj Gori (Kolašin, Podgorica, Bar, Budva, Ulcinj), Srbiji (Beograd, Novi sad, Kraljevo, Kula, Lovćenac, selo Kruščić), Francuskoj (Lyon, Tuluz), Švajcarskoj, Boliviji, Kanadi itd. Svi slave sv.Luku i vode porijeklo iz Rovaca, selo Trmanje. Srednja škola u Kolašinu se zove "braća Selić". Pukovnik u Boliviskoj vojsci Andrija Selić, vodja hapšenja čuvenog revolucionara Che Gevare. Selići su dali tri plemenska kapetana, više plemanskih barjaktara i Crnogorskih ordonosaca. Prezime su dobili po Seli, koja je mlada ostala udovica jednoga Vlahovića, pa su njeni potomci dobili prezime Selić. Tokom kolonizacije veliki broj Selića koloniziran je u Vojvodini, selo Kruščić, opština Kula - Bačka.(prilog poslao Dejan Selić selicd.dejan@gmail.com )
Selmanović, ogranak Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar); ogranak Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne Židoviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar)
Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopolje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja (Ulcinj)
Selmović, Pljevlja 1872. god.
Selović, Vladimir
Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića
Selčan, Štoj (Ulcinj)
Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj)
Semenderi, bratstvo u Boljevićima (Crmnica)
Semerad, Kotor
Sen (ken), Ulcino = Ulcinj
Sendović, Bar
Senić, Donja Ržanica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka (Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u Rovcima; ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnojevića; u Vraki (Skadar) iz Bjelica (Cetinje)
Senići u Hercegovini i u Boki
Sentenčić, Herceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska)
Senčević, Boka Kotorska
Senčić, Đenovići, Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala
Senfert, Herceg-Novi
Seortić, Herceg-Novi po nahočetu
Sepalina, u Baru
Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bjelopavlića
Seranigović, Paštrovići 1398. god.
Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Bukovici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka
Sergi, u Kotoru
Sergius, Boka 1328. god.
Sergota, Prčanj (Boka Kotorska)
Serdarević, Dobrota (Boka Kotorska); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine
Serdarović, ranije: Bošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu 1889. god.
Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje)
Serdeni, rod u Hercegovini
Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god.
Serišević, Kotor
Sermanin, Riječ (Ulcinj)
Serta, Herceg-Novi
Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar)
Sesnović, Kotor; Podgorica 1886. god.
Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodonačelnika više prezimena
Sestan, Paštrovići 1398. god.
Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Šestana (uz Skadarsko jezero)
Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić
Sefer, Herceg-Novi
Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava
Seferović, Kuti, Bijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u Piperima ranije Memetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Novi, a drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Pipera; Grdovići, Dobra Voda i Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica)
Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar
Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima
Sec = Zec, u Kotoru
Sešeković, Kotor
Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god.
Sierković, Baošić - Herceg-Novi
Sijamić, Boljanići (Pljevlja)
Sijarić, Godijevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje)
Sijerkov, Strpa (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i Kumboru i kao: Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilatovaca iz Oputnih Rudina
Sijerković, vidi: Sijerkov
Sikimić, ogranak Pilatovaca iselili iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu, Herceg-Novi
Sikić, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru
Siković, Bar 1431. god.
Silbo, u Kotoru 15.v.
Siloć, Peraška naselja, starosjedioci
Silvić, Jošica, Baošići i Herceg-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala
Sima, Štoj (Ulcinj)
Simaković, Lješkopolje (Podgorica)
Siman, i, Bar
Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić
Simanov, Salč (Ulcinj); Bar
Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u Cerovo (Valjevo)
Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine
Sim, en, on, Štoj (Ulcinj)
Simental, Dobrota (Kotor)
Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru
Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac)
Simić, Nikšić; u Velikom Crljenu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska Kolubara jesu iz Crne Gore; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković
Simićević, Aluga (Šaranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane (Kolašin), a porijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo Polje)
Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čarađa (Gacko); Herceg-Novi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, od njih su u Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna (istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipiku (Gacko) i Montani (Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića - Kovačevića, Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bijelo Polje), srodni Kljajićima i Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židovićima i Lučici njima su nesrodni; Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive iseljeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari (Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) prešli u Dragovoljiće (Nikšić) oko 1811. god. Zatim jedni pređu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u Rumuniju
Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama
Simovići, postoje i u Gornjoj Bijeloj kod Šavnika - doselili su se oko 1860.godine iz Teoč Dola u Gornjoj Morači,a vode porijeklo iz Rovaca. Njihov ogranak su Gušići u G.Bijeloj. Nakon doseljavanja iz Rovaca, u Teoč Dolu su živjeli u nekom kratkom vremenskom periodu. Što se tiče njihovog daljeg porijekla nemam precizno saznanje. Po jednoj verziji, ogranak su Vlahovića iz Rovaca, a po drugoj, srodnici su sa Simovićima iz Dragovoljica kod Nikšića a što je  izvjesnije obzirom na njihovu zajedničku slavu - Lučindan. Uglavnom, sasvim je sigurno da nijesu srodnici drugih Simovića sa područja Morače i Lipova. (prilog poslao: Radoje Simović radojesimovic5@gmail.com )
Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević
Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija)
Simonov, Kotor 1330. god.
Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja
Simonović, Jasenovo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja (Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle jedni u Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa potomci Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjelopavlića; Velika (Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića iz Bjelopavlića; ogranak Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima
Sim Parma, Krče, Ulcinj
Simu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore
Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od njih su u Vrh Prače (Rogatica); Pošćenje (Šavnik)
Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci
Simućević, potomci Novljana, vidi: Simićević
Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar)
Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih su i u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima (Bojkovići), Cetinje, ranije Androjević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz Klimenata (Albanija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak Marojevića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: Sibanović, grana Hota
Sinanovići, rod u Ćeklićima
Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Sindik, Gornja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre
Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici
Sinđelić, Kolašin; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica (Šumadijska Kolubara)
Sinđić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); Kuči iselili u Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje)
Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu
Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj
Siništović, Gornja Zeta iz Gruda
Sinobad, Herceg-Novi
Sinobrad, u Budvu došli iz Knina
Sinoj, u Grilu (Vraka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore
Sinković, Herceg-Novi
Sinimonović, Zeta; Podgorica
Sinjanović, Plav
Siraković, u Baru
Siritković, Nikšić
Sirković, iz Bihora (Bijelo Polje) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara)
Sirobanović, Podgorica
Sirovina, Boljanići (Pljevlja)
Sirović, Perast (Boka Kotorska)
Sirota, Herceg-Novi
Siropa, Bar
Sirčić, Nikšić i Kolašin
Sisa, Herceg-Novi
Sisoe = Sisoje, u Kotoru
Sisol, u Kotoru 15. v.
Siti, Kotor 1432. god.
Sitić, Herceg-Novi
Sihar, Podgorica
Sičo, u Kotoru 15. v.
Sišić, Herceg-Novi
Sjever, Herceg-Novi
Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići
Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje
Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci
Sjeverovići, staro bratstvo u čevskom Donjem Kraju
Sjekar, Nikšić
Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadarskom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić porijeklom iz Hercegovine
Sjekloće, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu
Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Podgorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini
Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj
Skanata, Gornja Lastva, Tivat
Skaljić, Kotor
Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića odselili se u Stražište i Šume (Trebinje)
Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj)
Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević
Skejovići, muslimani u Baru
Skender, vidi: Sklender
Skener, Paštrovići iz Albanije
Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru
Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra
Skoval, Zelenika, Herceg-Novi
Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići preselili se u Bihor, rođaci su im: Ramdedović i Dervović
Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadija) i okolini Nikšića jesu iz Drobnjaka
Skersović, Kotor
Skefić, Kotor
Skit, Kotor 1419. god.
Skifić, Kotor
Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender
Skobal, Zelenika, Herceg-Novi
Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima, doseljenih iz Albanije, porijeklom iz Stare Crne Gore
Skok, u Podgorici
Skoka, Sipanja (Bijelo Polje)
Skonc, Kotor
Skordul, a, u Baru
Skorza, Podgorica
Skorimir, uKotoru
Skorjanin, Međurečje (Ulcinj)
Skorović, u Budvi
Skorupan, Pljevlja; Podgorica
Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
Skočajić, Nikšić
Skočić, Nikšić i Kolašin
Skočković, Mokro (Šavnik)
Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogranak Vujoševića = Drekalovića
Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta)
Skrobljaljević, vidi: Skrobar
Skromput, vidi: Skromut
Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića)
Skronjan, Međurečje (Primorje Crnogorsko)
Skulić, Savina, Herceg-Novi
Skuletić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka
Skura, Gorani (Primorje)
Slav, u Ulcinju 1242. god.
Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska)
Slavoni = Slavoli, u Kotoru
Slavković, ranije: Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od njih su u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav); u Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot), Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje)
Slavonina, Paštrovići 1712. god.; Sušćepan, Herceg-Novi
Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. god., od njih su u Šidu i Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića
Sladović, Grbalj; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska)
Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; Nikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su iz Popova (Trebinje)
Slakovci, Međurečje (Primorska Krajina); Ćeklići (Cetinje)
Slaović, Krašići (Tivat)
Sklender, Paštrovići
Slatković (Dragutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina)
Slatkovići, staro bratstvo na Ublu
Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko); od njih u Rioce (Bileća); Sasovići, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči), od njih su susjedi Perović
Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su odselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje Dragačevo), Srbija; Nikšić
Slomović, ogranak Madenica kod Mojkovca
Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) odselili se u Sandžak; Berane
Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevlja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Novšići (Gusinje)
Smajić, Miloševići (Piva); Novšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata
Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), starosjedioci
Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander
Smajlj, i, Štoj (Ulcinj)
Smajović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje)
Smak, a, Nikšić
Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar
Smaklik, Podgorica
Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i Džaković
Smakočević, kod Plava i Gusinja
Smalovi, Perast (Boka Kotorska)
Smalota, u Kotoru i kao: Smolota
Smaljanović, Kotor
Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška naselja su iz Konavala
Smečija, u Kotoru
Smilović, Kotor
Smiloević, kod Perasta (Boka Kotorska), starosjedioci
Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina
Smiljanović, ranije Čović, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči
Smiljić, Nikšić
Smjepović, u Zeti
Smovladović, srpska vlastela, vidi: Samović
Smodlaka, Špiljari (Kotor)
Smol, Polja - Mojkovac i kao: Smolović
Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja)
Smolović, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u Timaru (Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja), Okladi (Bijelo Polje)
Smolovići, iz plemena Drobnjaka, vode porijeklo od Ivanovića iz Nikšića. Oko 1750. doselili u okolinu Šavnika (Jasikovac), a odatle se raseljavali dalje, uglavnom u okolinu Mojkovca (Prošćenje, Polja), Bijelog Polja, Pljevalja, Leskovca (Gajtan), Sjenice (Crvsko) itd. Od njih su Krvavci iz Pljevalja. Bratstvo danas broji preko 500 muških glava (prilog poslao: Vule Smolović vule.smolovic@gmail.com )
Smoličić, Kotor
Smolota, vidi: Smalota
Smoljan, u Podgorici
Smoljević, Nikšić
Smorinić, Kotor
Snegal, Kotor
Sover, Bar
Sović, Podgorica; Meteh (Plav)
Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna)
Soderina, u Kotoru iz Firence (Italija)
Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritiskom Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i nastanili na Sutorine na Sozini (Sutorman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili u južnu Italiju
Sokić, Mataruge (Pljevlja)
Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbija), Pljevljima i područno Potpeće, Bobovi i Ograđevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabljak) kao: Kršikapa, tamo iz Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja); ogranak Jovića u Drobnjacima
Sokolić, kasnije: Sokolović u Pivi
Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češljar - Crmnica a kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao: Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svojataju se sa Martinovićima iz Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Mojkovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865. god.; Kotor iz Stare Crne Gore
Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima
Solar, Nikšić
Soldatović, Podgorica
Solić, ranije: Jahdedić, u Plavu 1904. god.
Solomonija, Kotor 1569. god.
Sombolac, Podgorica
Sorat, n, i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović
Sorea, Kotor
Sotirović, Podgorica
Sotonići, pleme u Crmnici
Sofijanić, Drobnjaci, od njih su kod Ivanjice (Srbija)
Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav)
Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj
Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja)
Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi
Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica Plužine
Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje)
Spada, Budva
Spaić, vidi: Spahić
Spajić, Brskut (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i Potkovač (Pljevlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Igalo, Herceg-Novi
Spajkić, u Podgorici
Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjaktara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići); Vojno Selo (Plav)
Spalek, Bar
Spalić, vidi: Spalević
Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija
Span, u Kotoru iz Lješa (Albanija)
Spanović, Sotonići i Građani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci
Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje)
Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji
Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračević (Ljig), Šumadija; od Bijelog Polja preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija)
Spasić, u knjizi Ljubomira Pavlovića „Kolubara i Podgorina“ piše da su Spasići doselili u prvoj polovini XIX veka iz sela Martinića zbog krvne osvete.  Trenutno u Vračeviću ima 7 kuća Spasića, 3 kuće u susednom selu Latkoviću, po 2 porodice žive u Valjevu i Lazarevcu, i po jedna porodica u Lajkovcu i Beogradu. Ja živim trenutno u Lazarevcu i zaintresovan sam za moje porodično stablo. Imam 52 godine i došao sam do pouzdanih podataka da se moj praded Josip prezivao  Radovanović do 1900 godine kada je promenio prezime u Spasić i živeo je od 1868 do 1945 u Vračeviću gde je i sahranjen. Njegov otac tj. moj čukunded se zvao Blagoje, koji je sahranjen u Vračeviću, i samo znam da je ima dva sina Lazara i Josipa no neznam da li se on doselio iz Crne Gore ili je to učinio njegov otac Spasoje (čiji grob neznam da li je u Vračeviću). (prilog poslao Jezdimir Spasić)
Spasojević, ogranak Babića ranije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao: Tasovac, a oni u Straševini (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u Tupan (Banjani), Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca), Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe Raketića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj; Berane; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Zagore (Grahovo), Nikšić
Spasojevići, bratstvo u Pješivcima
Spahija, Velje Selo (Bar)
Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru
Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ovdje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić iz centralne Hercegovine; ogranak Đuričića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima (Trebinje) u oba oblika, a jedni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom jezeru
Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama
Spahići, bratstvo u Zupcima
Spahići, staro bratstvo na Grabu  
Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, Vasojevići
Spetzer, Kotor
Spier, Škaljari (Kotor)
Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana; Leskovac (Ulcinj)
Spinola, Kotor 16. v.
Spitzer, Škaljari (Kotor)
Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci)
"Spica", bratstvo u Milojevićima
Spič, Sutomore; Široke, Krajina primorska
Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar
Spičanović, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča (Sutomore), Bar; Bar
Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu
Spošek, Bar
Spremo, Nikšić od Bileće
Spuža, Vladimir (Ulcinj)
Spužanin, Spuž (Podgorica)
Spužanić, Ulcinj
Srbica, Kotor
Srbljaković, rod u Drobnjacima
Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbljanovića su: Sarić, Raonić, Drobnjak (u Bučju - Priboj)
Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi
Srgotić, Bijela, Herceg-Novi
Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peđane kod Bileće i kasnije kao: Srdanović - Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Meteh i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistrici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić; Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rijeka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad) ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić)
Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama
Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890. god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru
Sredić, Herceg-Novi
Srednjak, ac, Očinići (Cetinje)
Srednjaci, bratstvo u Očinićima
Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje)
Srezić, Herceg-Novi
Srezojev, kasnije Srezojević, potomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahovićima
Srezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbiji
Sremić, u Podgoricu iz Kuča
Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić
Sretković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v.; iz Kuča doselili u Ostrovicu (Tutin)
Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija)
Srećuša, Pljevlja 1854. god.
Srešić, Igalo, Herceg-Novi; vidi: Strešić
Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije", od njih su: Ulcinj 1892. god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi
Srzentići, bratstvo u Sotonićima
Srna, Pljevlja
Srnadičić, Pješivci
"Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima
Srošinski, Herceg-Novi
Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić
Stavran, Džalić, (Boljanović), Pljevlja 1859. god.
Stagnević, Budva 1650. god.
Stailović, Ulcinj
Stajić, Kolašin
Stajić, moj otac (Milivoje), njegov otac (Krsta) i njegov djeda (Simion-Sima), dakle moj pradjeda živjeli su u Dabiševcu, opština Priština na Kosovu. 1950. godine migrirali su u Vojvodinu, Banat, mjsto Kovin (60km od Beograda). Po nekima prezime Stajići je izvedeno iz opisa onih "koji čvrsto stoje" koji su neoborivi, neustrašivi i nepomični - vjerovatno se aludira na vrijeme turske vladavine i izbjeglištvo mnogih srpskih porodica pod najezdom Turaka) porijeklom iz Hercegovine gdje ih ima u velikom broju. Veliki broj Stajića je migrirao u Vojvodinu gdje postoji čak i mjesto Stajićevo nazvano po velikom broju porodica Stajić. (prilog poslao Dragutin  Stajić fivestajic@yahoo.com )
Stajka, Široke (Krajina)
Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u Skadar, porijeklom iz Crne Gore
Stajković, Piperi, ogranak Petrovića - Lutovaca
Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogranak Majovića u Bistrici i Ponarima (Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gorica (Lješnjani), porijeklom iz Primorja
Stajčić, Nikšić
Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v.
Stakeljić, Bjelopavlići
Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselili se u Savkoviće (Srbija); iz Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Dubravskom (Šavnik)
Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Klikova), Ivanjica
Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danilovgrad, u Pipere iz Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Novi; Nikšić; Bar; Cetinje; Danilovgrad
Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Zagarču
Stamatovići (Rogami u Piperima) U Rogamima postoje četiri bratstva Rajkovići i Stamatovići, koji su starosedeoci, i Vučinići i Vukanovići koji su doseljenici iz Zagarače i u srodstvu su sa tamošnjim Stamatovićima. Stamatovići iz Rogama (Piperi) i Stamatovići iz Zagarače, čak i prema profesoru Erdeljanoviću, nisu ni u kakvom srodstvu. U prošlosti je bilo nekoliko slučajeva da su pripadnici Stamatovića iz Rogama (Piperi) menjali prezime te sada bratstvo Stamatovića iz Rogama (Piperi) sadrže porodice Stamatović, Savićević, Mušikić, Pavićević i Savić. (citirana knjiga Rodoslovi i srodnički odnosi bratstvenika Stamatović, koju je napisao Petar Nikolin Stamatović izdata u Beogradu 1984, štampao ju je Privredno-finansijski zavod OOUR "Beoštampa" -Beograd) (prilog poslala Sandra Savićević sandrasavicevic@gmail.com)
Stamenković, Baošići (Boka Kotorska)
Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori
Stanače = Stanica, u Kotoru
Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveđi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Mataguži, od njih u Nikšić, Fraki i Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u Budimliji (Višegrad), od Anđića iz Cikota (Kuči)
Stanići, iz Prošćenja kraj Mojkovca, koji su inače porijeklom iz Kuča od Drekalovića, prije nekih 300 godina se preselili u Prošćenje kraj Mojkovca, đe su zadržali slavu Sv. Nikole. Danas su se ti Stanići raselili od Mojkovca, preko Cetinje, Budve, Podgorice, Herceg Novog, Beograda, Lazarevca, Sarajeva, Hercegovine (đe su konvertirali u katolike), a dosta naših se iselilo i u Južnu Ameriku (pogotovo poslije Božićnje pobune) i danas su u Argentini i Paragvaju. Čak je Danitza Autero Stanić danas najpoznatija manekenka Paragvaja. (prilog: Mirko Stanić)
Stanica, vidi: Stanača
Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića
Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije. Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika i njegovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana Herakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive na Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Jedni od njih i kao: Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se prezivao Aćimović; Oko 1860. god. preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao: Raičević, odseljeni u područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roca (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od 1682. god. ogranak Radonjića-Herakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak Gvozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budalović i Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak Bubića. Od jednih i drugih ima u: Međulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. god.; Barajevo i Guncati (Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (Beograd) oko 1878. god.; Beograd; Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljevlja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenika iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz područnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši, porijeklom iz Rovaca; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta) 1879. god. i Zagaraču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i Kosaonici (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica; Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak (Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj) 1614. god. od njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranđela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, Herceg-Novi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebinje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac; Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Bandića (Komani); Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje naznačeni kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović
"Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu
Stanišići, staro bratstvo u Dragomi-dolu
Stanišići, bratstvo u Njegušima
Stanišići u Kotoru
Stanišići, bratstvo u Bandićima
Stanišići iz sela Vinici - Bjelopavlići
Stanko Stijepov, otac kneza Danila
Stankov, Lješansko područje u 14. v.; Cetinje
Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije Britvić, u 17. v. Od njih su: Vitković 1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od Sjenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao: Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci), Bjelopavlići. Srodnici tamošnjih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama Šumanovića. Od njih su u Zagaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići - Bjelopavlići. Jedni su iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u Komanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u Podgorinu (Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; odseljeni iz Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragačevo kod Ivanjice; Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; Grana Ljumovića - Đurovića u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Zeta); Sotonići (Crmnica). Od njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Skadar; Donji Šestani (Krajina Gornja); Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat); Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Matagužima (Zeta) ogranak Purovića
Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Stankovići, rod u Ćeklićima
Stano, Sutomore (Bar) 1852. god.
Stanov, Kotor 1335. god.
Stanović, Srbina i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Korjenića (Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mahala (Bijelo Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao: Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica) iz grupe Orlovića
Stanovići, su iz Mahala (Bijelog Polja) i Gostilja, iz Zete su od Macanovića, ali ne iz Kuča već Nikšićke Župe, sela Lapovo. (prilog: Milan Stanović milanstanovic@live.edu.me )
Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, Herceg-Novi
Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska)
Stanojev, Kotor 1440. god.
Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, kao i odseljeni Stanović u Bojovu Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao: Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekalovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili se u Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola)
Stanojevići, bratstvo u Velestovu
Stanojevići - Vučinići, bratstvo u Velestovu
Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice
Stanoš, Prčanj (Boka Kotorska)
Stancel, Đuraševići (Tivat)
Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja)
Stanšić, u Podgorici
Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša; Piperi (Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todorović - Petrović. Od njih su i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi; Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju su iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda; Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Cerovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva, potomci Stanka Andrije Crnca, jedni pređoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica)
Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime
Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački
Starovlas, i, Kričak (Pljevlja)
Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića i Kovačevića
Starosta, Herceg-Novi
Starc, Risan
Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Pljevaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac), Ograđenici, Novom Selu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac, Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova
Stacija, Risan u ranom vijeku
Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive
Steberg, Budva
Stevan Kaluđer, predak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima
Stevan Delja, predak bratstva Delja
Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov
Stevanović, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz Pipera; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latkovići (Ljig), Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike (Gornje Polimlje); Čestinje (Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao: Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljenici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Čelebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa Ljubišnje, a tamo su grana Mandića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su Ristanović i Bojević; Zamčanj (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac (Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić); Grahovo (Nikšić) srodnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz Medina (Srbija), došao u Riđane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje), Hercegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović
Stevančević, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju
Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
Stević, Nikšić
Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama
Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riđana, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči). Ima ih još u Malim Cucama (Cetinje), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i kao: Laković - Stevović, njihovih Stevovića ima i u: Riđane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki, Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske, kasnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naseljenih u Mačagaj (Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju
Stevovići, bratstvo u Cucama
Steger, Budva
Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva (Skadarsko jezero)
Steziona, Podgorica
Stekić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića
Stela, Kotor i Risan
Stelja, Vrbica i Babine (Pljevlja)
Stenišković, Podgorica u 15.v.
Stendl, Kotor
Stepani, vidi: Stefani
Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Crna Gora
Stepković, Paštrovići 1625.god.
Stepović, Perast (Kotor)
Ster, u, Kotor
Steriša, Čela, Herceg-Novi
Sterla, Zelenika, Herceg-Novi
Stern, vidi: Ster
Steručević, Đenovići, Herceg-Novi
Stefan, Bar
Stefani = Stepani, u Kotoru
Stefanić, Kotor
Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija); Tršić (Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak Bastića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak Balevića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, grana Liješević doseljeni iz Pipera
Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnojevića; kod Plava: Velika i Veliko Selo (Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćoraca
Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića)
Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj)
Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi: Stjepčević
Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika
Stijepović, Rujeva glava i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po predanju porijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića još kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići) ogranak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije Tomić (1252. god.), pa pređu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni pređu u Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj (Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovića, od njih u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor
Stijepovići, bratstvo u Bajicama
Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu
Stijepčić, vidi: Stijepić
Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) porijeklom iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi ''saplemenici'' Vujačić i Janjević; Berislavci i Lajkovići u Zetu došli iz Mrka (Piperi)
Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići)
Stijović, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz Drobnjaka
Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi
Stiović, što i Stijov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u Ratare (Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao: Arnaut i Tomović
Stipanić, Podgorica
Stipanović, vidi: Stjepanović
Stipić, Herceg-Novi
Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
Stipćević, Kotor
Stirić, Kotor, po nahočetu
Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića)
Stiti = Štiti, u Kotoru
Stitić, Herceg-Novi
Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), doselili se iz Rovaca (Podgorica)
Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v.
Stjepanović, Njeguši (Cetinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Stipanović; kod Nikšića, 1695. god.
Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva)
Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj)
Stjepović, u Paštrovićima
Stijepović, Banjani (Nikšić)
Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Bečića
Stjepčev, vidi: Stjepčević
Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni pređu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo (Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tivat) doseljenici iz Hercegovine
Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Stogrivić, Ograde (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac
Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina prešli 1830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak, porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac
Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići)
Stoišić, u Peraškim naseljima (Boka Kotorska)
Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vukovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u Podgorici
Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović, područno
Stojanac, Herceg-Novi
Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića, označavani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja Luka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brdar; a u područnom Zagaraču  i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljevići), srodnici Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đurovića; Limljani (Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići), Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima, doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (Herceg-Novi), Gornjem Polju (Nikšić), Donjem Podrinju, ''u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić''; Bistrica (Zeta); Brajići (Budva) ''iz Stare Crne Gore'', od njih su u Budvi, Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; Donja Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi: Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinje); Šipačno (Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, Herceg-Novi; u Vasojevićima ogranak Laketića, grana Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore
Stojanovići u Brajićima
Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču
"Stojanovići", rod u Zagarču
Stojanovići, bratstvo u Orasima
Stojanovići, bratstvo u Crmnici
Stojanovići, bratstvo u Sotonićima
Stojanovići, staro bratstvo u Limljanima
Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska
Stojić, Lipovac (Aranđelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godljevo (Kosjerić), ogranak Gagovića iz Pive
Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici iz Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić
Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija)
Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područja; u Podgoricu došli iz Zete
Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz Crne Gore
Stojković, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u 16. v.) u Baošiće, Đenoviće, Zabrđe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima
Stojnić, Batkovići (Pljevlja)
Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od kojih su u Krnjicama (Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogranak Raičevića
Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići
Stojčić, Nikšić
Stojšin, Komoran (Plav) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov
Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić
Stokuća, u Podgorici
Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, Tupan (Banjani), Granice (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić)
Stolić, Kotor, Bar
Storf, Kotor
Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina)
Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju
Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, ogranak Ivanovića
Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god.
Stošović, Prijevor (Višegrad), ogranak Bajagića iz Pive
Stradić, Kotor, po nahočetu
Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina
Straisalić, u Podgorici
Straković, Budva
Stratiko, Topla, Herceg-Novi
Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crmnica; Budva
Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić (Bujanić), Jovanović i rođaci Rogošić, Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilović, Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović (Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i Ristivojević
Stratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić, ranije i kao: Strašimirović - Balšić, Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinović, odakle su prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi
Strašimirović, vidi: Stratimirović
Strvinić, Poblaće (Pljevlja)
Strevhaska, u Crnogorskom primorju
Streit, Herceg-Novi
Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srbiju
Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj
Strešić, Igalo, Herceg-Novi
Strikić, u Podgoricu došli iz Zete
Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikovo (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik); Nikšiću; Riđanima (Nikšić) 1901. god.
Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
"Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima
Strilić, Podgorica
Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici; Nikšić
Stricel, Herceg-Novi
Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strnčević; Peraška naselja došli iz Konavala
Strmenović, Prošćenje (Mojkovac)
Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života
Strosalić, potomci Malonšića i kao: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad)
Strugalo, u Podgorici
Strugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgorici, Ulcinju i kod Mojkovca 
Strugonja, Bar i Kotor
Strujić, Pljevlja 1881. god.; Maoče i Prenćani (Pljevlja)
Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast
Strukar, prispjeli u Šumadiju iz Pipera, koji je nosio struku
Strum, Bar
Strunjaš, ranije Savić, grana Srbljanović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se prezivali Tomić
Stubličević, Podgorica
Stubo, vidi: Sijerić
Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu
Studen, Peraška naselja
Studenović, Kotor 1440. god.
Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šmarja, pri Jelašah (Slovenija)
Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri), Cetinje
Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lever Tara
Stupnikar, Bar
Sturin, Cetinje
Sturić, Kotor, po nahočetu
Stuhec, Kotor
Sćepančević, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz Stare Crne Gore
Sćringer, Budva
Sćuit, Budva
Suanis, Budva
Suarbat, Budva
Subašić, Bobovište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor)
Subašinović, Bobovište (Krajina)
Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat), Banjanima (Nikšić), Herceg-Novom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske; Gornje Ledenice (Risan)
Subotići, bratstvo u Brčelima
Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka
Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina)
Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina)
Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica
Sudarević, Nikšić
Sudigija, Kosići (Bar)
Suduta, u Kotoru 1396. god.
Suća, vidi: Suđa, Kotor
Suđa, Paštrovići
Suđić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrovićima
Suergucović, Paštrovići 1398. god.
Suiković, Herceg-Novi
Sujić, Pljevlja
Sujković, Koće (Kuči) i kao: Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju), Šerkinović, od kojih su kasnije u Plavu
Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi
Sujovići, muslimani sa Krusa
Suka, Ulcinj; Kotor
Sukal, Krute (Ulcinj)
Sukalić, Vladimir (Ulcinj)
Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović
Sukar, Kotor
Sukić, Pljevlja 1877. god.; Nikšić 1877. god.
Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruđića, Božovića i Gagovića. Od njih su u Bosni; u Vasojevićima, ranije Rugovac, kod Gusinja, grana Klimenata
Suknovići iz Pive (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci
Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi
Suktar (Suktari), Herceg-Novi
Sukulić, Vladimir (Ulcinj)
Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča
Sulagija, u Kosićima (Primorska krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Sulatić, Herceg Novi
Sulever, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog
Sulejmanaga, Ulcinj
Sulejmanović, Bar
Suletić, Budva
Sulić, vidi: Sula
Suličić, Bar
Sulmujović, Tijana (Primorska krajina)
Suloalo (Suljoalo), Ulcinj
Sulović, Bušince (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj)
Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore
Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje)
Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja
Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča
Suljković, Berane
Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštici (Rožaje), ranije u područnoj Lučici
Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Albanija)
Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina)
Sunara, Herceg-Novi
Sundetić, Kotor
Sundečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), ogranak Šundića
Sunder, Meljine, Herceg-Novi
Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žabljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i Bjelica (Cetinje)
Surjan, Podgorica
Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đuričana) porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića)
Suruliz, Pljevlja 1851. god.
Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko primorje); u Podgorici
Susić, Joševice (Risan)
Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju
Sutvarić, Kotor, po nahočetu
Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu
Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod Rožaja, ranije Zejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija)
Suton, u Podgorici
Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje
Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Suhić, Podgorica
Suhor, Kotor
Suč, Kotor
Sučić, Nikšić
Suša, u Nikšić došli iz Mostara
Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarađu. Od njih su u Garevu (Gacko). Od njih su Nikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti, Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarević, oko 1687. god.; Cetinje
Sćringer, Budva
Sćuit, Budva
Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić